Bivši veleposlank Ukrajine u Republici Hvatskoj, Oleksandr Levčenko, za nacional.hr iz Kijeva analizira zaključke sastanaka ‘Koalicije voljih”, čiji su se članovi okupili u Londonu i Rimu.
Održan je široki sastanak “Koalicije voljnih“ zemalja, kojem je prisustvovalo 32 sudionika, uključujući predsjednika Volodimira Zelenskog. Po prvi put, sastanku su se pridružili i predstavnici Sjedinjenih Američkih Država. Na sastanku se raspravljalo o jačanju podrške Ukrajini i daljnjem pritisku na Rusiju kako bi se postigao trajni i pravedan mir.
Među sudionicima su bili čelnici i visoki predstavnici država, vlada i međunarodnih organizacija. Članovi Koalicije okupili su se u Londonu i Rimu, kao i online. Također su pozdravili sudjelovanje posebnog predstavnika SAD-a za Ukrajinu, Keitha Kellogga, te senatora Lindseyja Grahama i Richarda Blumenthala. Treba podsjetiti da je prethodni sastanak čelnika Koalicije voljnih zemalja održan u Kijevu 10. svibnja.
LEVČENKO: BRICS se pretvorio u upravljanu protutežu zapadnoj civilizaciji
Talijanska premijerka Giorgia Meloni i drugi čelnici ponovili su da je ruski diktator Vladimir Putin izvršio ničim izazvanu i ilegalnu invaziju na Ukrajinu, što predstavlja flagrantno kršenje Povelje UN-a i prijetnju njezinim sigurnosnim interesima, naglašavajući svoju nepokolebljivu predanost suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Sudionici sastanka pohvalili su predsjednika Zelenskog za njegovu iskrenu podršku naporima SAD-a za postizanje mira. Četiri mjeseca nakon što je Ukrajina pristala na potpuno i bezuvjetno primirje, Rusija je samo pojačala napade na ukrajinske civile, ubivši više od 700 ljudi i ranivši najmanje 3500. Čelnici su pozvali Rusiju da prekine napade na Ukrajince i da se obveže na potpuno i bezuvjetno primirje s ciljem postizanja pravednog i trajnog rješenja. Članovi Koalicije voljnih podržali su daljnje mirovne pregovore između Ukrajine i Rusije, visoko cijeneći napore Donalda Trumpa da pokrene mirovni proces uz podršku Sjedinjenih Država i drugih bliskih partnera.
Osim toga, na sastanku je dogovoreno jačanje mjera protiv ruskog vojnog gospodarstva, razvoj daljnjih restriktivnih mjera protiv ruskog energetskog i financijskog sektora, uključujući ruski izvoz nafte i plina, flotu u sjeni i opskrbu iz trećih zemalja koju koristi ruski vojni stroj. Još je jednom naglašeno da su snažne Oružane snage glavno jamstvo suvereniteta i sigurnosti Ukrajine. Stoga su se čelnici složili da će, sve dok ruska agresija traje, ova skupina dati prioritet pružanju Kijevu vojne i financijske podrške potrebne za njegovu obranu u trenutnoj borbi. Također su potvrdili sporazum o pružanju vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od najmanje 40 milijardi eura u 2025. godini, u skladu s obvezama koje je NATO savez preuzeo 2024. godine. Rad će se provoditi putem Kontaktne skupine za obranu Ukrajine, NATO-ove inicijative za sigurnosnu pomoć i obuku Ukrajine (NSATU) kako bi se ubrzala podrška Oružanim snagama Ukrajine.
LEVČENKO: Signali iz Bakua postaju sve očitiji, ali Moskva kao da ih ne čuje ili ne želi čuti…
Jedan od glavnih prioriteta podrške identificiran je kao jačanje integriranih sposobnosti protuzračne obrane Ukrajine, odvraćanje masovnih ruskih napada dronovima i povećanje financiranja za proizvodnju presretača dronova. Sudionici sastanka pozdravili su razvoj operativnih planova za “Multinacionalne snage – Ukrajina“ za raspoređivanje snaga odvraćanja nakon prestanka neprijateljstava, kao i osiguranje sigurnosti ukrajinskog zračnog i pomorskog prostora. Istaknuli su uspostavu operativnog stožera pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske za podršku planiranim aktivnostima, kao i spremnost Ukrajine da pozove takve snage i sklopi sporazume sa zemljama sudionicama gdje je to potrebno. Naglašena je važnost pružanja financijske i vojne podrške Ukrajini. Članovi koalicije složili su se da će razviti zajednički plan proračunske potpore Ukrajini u 2026. godini, prepoznajući da bi slobodna i sigurna plovidba Crnim morem ojačala ukrajinsko gospodarstvo i obnovila sigurnost opskrbe hranom. Čelnici zemalja sudionica također su potvrdili spremnost da podrže napore za razminiranje Crnog mora. Koalicija voljnih nastavit će istraživati sva pravna sredstva kako bi osigurala da Rusija plati štetu koju je prouzročila Ukrajini, uključujući razmatranje daljnjih mogućnosti korištenja prihoda od zamrznute ruske suverene imovine. Čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Ukrajine, u izjavi nakon sastanka čelnika “Koalicije voljnih”, složili su se da će pojačati mjere protiv ruskog vojnog gospodarstva i pružiti vojnu i financijsku podršku Ukrajini. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska spremne su sudjelovati u patroliranju zračnim i pomorskim prostorom Ukrajine nakon sklapanja mirovnog sporazuma s Rusijom. Ove akcije bit će dio novih “Multinacionalnih snaga”, koje će također pomoći u obuci ukrajinske vojske. Ova odluka bila je alternativa većim početnim planovima “Koalicije voljnih”, koji su predviđali raspoređivanje desetaka tisuća europskih vojnika za zaštitu ukrajinskih gradova, kritične infrastrukture i nuklearnih elektrana.
Međutim, zbog nedostatka osoblja i straha od izravnog sukoba s Rusijom, od ove ideje se odustalo. Nova inicijativa dogovorena je tijekom sastanka zemalja koalicije, prvog uz sudjelovanje Sjedinjenih Država, tijekom posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Velikoj Britaniji. “Najavili smo stvaranje novih multinacionalnih snaga sa sjedištem u Parizu, koje će podržati mirovni sporazum kada se postigne. Ali dok Putin odbija mir, mi povećavamo pomoć Ukrajini“, rekao je britanski premijer Keir Starmer. Nakon sporazuma o prekidu vatre, koalicija planira poslati vojne instruktore, stručnjake za logistiku i oružje u Ukrajinu, kao i povezati savezničke borbene zrakoplove za patroliranje ukrajinskim nebom, što bi trebalo utrti put obnovi komercijalnog zrakoplovstva. Postoje i planovi za proširenje Radne skupine za Crno more, koju predvode Turska, Bugarska i Rumunjska – kako bi se uklonile mine i osigurala sigurna plovidba do i iz ukrajinskih luka. Istodobno, zemlje koalicije naglasile su da, dok neprijateljstva traju, prioritet ostaje opskrba Ukrajine oružjem, a ne slanje trupa.
“Zemlje koje su dio ‘Koalicije voljnih’ već su se dogovorile o planu za raspoređivanje međunarodnog kontingenta u Ukrajini, koji se može provesti što je prije moguće nakon što se postigne primirje s Rusijom“, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron. Prema njegovim riječima, koalicija predviđa stvaranje stalnog sjedišta u Parizu i koordinacijskog centra u Kijevu, što će omogućiti brzu organizaciju akcija nakon prestanka neprijateljstava.
Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budris smatra da postoji mogućnost da će koordinirane akcije Sjedinjenih Država i Europske unije povećati pritisak na Rusiju. “Razgovarali smo o tome kako sinkronizirati 18. paket europskih sankcija s američkim naporima da se značajno prošire sankcije protiv Rusije i uključe zemlje koje pomažu Rusiji da zaradi novac od nafte kako bi utjecala na glavne kupce ruske nafte“, rekao je Budris. Prema riječima litavskog diplomata, 70 posto ruske nafte, koju također prevozi flota u sjeni, sada kupuju Indija i Kina. “Nadamo se da će zakonodavni proces u SAD-u krenuti naprijed. Znamo da u američkom Senatu ovaj paket sankcija ima apsolutnu i neviđenu podršku – 85 od 100 senatora, preostaje samo da se o tome dogovorimo s Bijelom kućom i predsjednikom Donaldom Trumpom, a vidjet ćemo kakav će zamah ovaj vlak dobiti“, dodao je Budris.
Britanski premijer Keir Starmer najavio je novi paket vojne pomoći Ukrajini, koji će se financirati kamatama na zamrznutu rusku imovinu. Kao dio paketa, Ukrajina će dobiti 350 modernih protuzračnih raketa britanske proizvodnje. Posebno su prilagođene za lansiranje sa zemaljskih instalacija za samo tri mjeseca u rekordnom roku.
Tako su se tijekom sastanka čelnika “Koalicije voljnih“ obvezali pružiti Ukrajini odlučnu podršku u borbi protiv ruskog agresora. “Koalicija voljnih“ postala je strateški važan format međunarodne suradnje za sigurnost Ukrajine i cijelog europskog kontinenta.
LEVČENKO Moguć napad Rusije na NATO, a Ukrajina ima konkretno iskustvo rata s Kremljom
Komentari