Profesor emeritus na ekonomskom fakultetu i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić govori o ulozi HNB-a u hrvatskom gospodarstvu i trgovinskom ratu SAD-a i Europske unije.

Prošloga tjedna u Saboru izglasana je nova ministrica europskih fondova i regionalnog razvoja Nataša Mikuš Žigman, pred kojom je jedan od glavnih zadataka intenziviranje povlačenja sredstava iz europskih fondova jer je Hrvatska, uz Španjolsku, na samome dnu, na što je nedavno upozorio i HUP. Iz višegodišnjeg financijskog okvira iskorišteno je manje od 6% sredstava, a rok za to istječe za dvije godine. Osim toga, Nacionalni plan oporavka i otpornosti ima još samo jednu godinu za postizanje pokazatelja, a trenutno smo na oko pet posto apsorpcije dostupne alokacije. „Neiskorišteno je preko 64 posto pokazatelja u odnosu na pokazatelje koji se odnose na investicije. Ovdje je iskorištenost 25 posto“, objasnila je Natalia Zielinska, predsjednica udruge HUP – Udruge profesionalaca za fondove Europske unije. Dodala je i kako su najveći problemi usporena dinamika objave poziva, složeni administrativni postupci te izostanak pravovremene pripreme i strateškog planiranja, što je dovelo do kašnjenja u primjeni europskih sredstava i zbog čega postoji rizik da dio novca ostane neiskorišten.

Na posljednjoj saborskoj sjednici prije ljetne stanke Nikola Grmoja oštro je kritizirao ponovo imenovanje Bojana Frasa i Michaela Faulenda za viceguvernere HNB-a. Prozvao je HNB da nije učinio ništa oko inflacije, dok čelni ljudi te institucije istovremeno troše basnoslovne svote javnog novca na privatni luksuz. Hrvatska je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz lipnja, s inflacijom od 3,5% među rekorderima u eurozoni. Istu stopu inflacije ima i Slovačka, a od nas je gora samo Estonija s 4,6%. Prema podacima Eurostata, u usporedbi s ostalim članicama eurozone, Hrvatska je i dalje pri vrhu po rastu cijena.

Kako komentira imenovanje nove ministrice, slabo povlačenje sredstava iz europskih fondova, odgovornost HNB-a za inflaciju i što bi međusobno uvođenje carina značilo za SAD, EU i Hrvatsku tjednik Nacional razgovarao je ekonomskim stručnjakom Ljubom Jurčićem, bivšim ministrom gospodarstva i bivšim saborskim zastupnikom, profesorom emeritusom s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

NACIONAL: Posljednjeg dana zasjedanja Sabora prije ljetne stanke vodila se oštra rasprava o imenovanju viceguvernera HNB-a, tijekom koje je Nikola Grmoja optužio HNB da nije zaustavio inflaciju, dok su čelni ljudi HNB-a trošili javni novac na privatni luksuz. S njim se složio i bivši ministar financija Boris Lalovac koji je dodao kako HNB optužuje Vladu za nešto što je njegova odgovornost. Slažete li se s tim kritikama?

To je u većoj mjeri istina jer po Zakonu o HNB-u njegov osnovni zadatak je čuvanje inflacije ispod 2%. Budući da je inflacija bila relativno beznačajna u posljednjih 10 godina, oni su sebi pripisivali te zasluge i tvrdili da su bili uspješni. No kada se proteklih godina pojavila inflacija, vidjeli smo da su bili bespomoćni. Mi koji malo više poznajemo povijest znamo da su se ciljevi centralnih banaka mijenjali. Na primjer, tridesetih godina prošlog stoljeća, kada je bila velika ekonomska kriza, vodila se restriktivna monetarna politika koja je i produbila krizu. Poučeni tim iskustvom, prihvatio se stav da centralna banka mora davati dovoljno novca da ne pogoršava krizu. Šezdesetih godina, nakon obnove Europe, glavni cilj bilo je čuvanje niske inflacije. Kada je globalizacija bila na vrhuncu, došlo je do smirivanja cijena, jer je globalna konkurencija bila velika i ona je držala inflaciju niskom. Naime, iako su si pripisivali zasluge, centralne banke na to nisu imale utjecaj. Držanje inflacije niskom ostao je glavni cilj nacionalnih centralnih banaka, pa tako i hrvatske. Moj prijedlog je bio da HNB uz stabilnost cijena mora imati i cilj punu zaposlenost, osobito u razdoblju tranzicije. To je, inače, duboka stručna rasprava koja obično prelazi u političko područje, kao što je to sada slučaj. Ukratko, HNB je oduvijek zakonom bio zadužen za održavanje stabilnosti cijena, a kao što smo vidjeli protekle dvije-tri godine, ni u tome nije uspijevao. Prije toga stabilne cijene bile su rezultat općih globalnih ekonomskih kretanja, a ne njegova djelovanja.

NACIONAL: Što kažete na konstataciju Borisa Lalovca da je do inflacije došlo zahvaljujući greškama HNB-a, a ne zbog povećanja fiskalnih troškova Vlade koja je uoči izbora povisivala plaće, mirovine i davanja u javnom sektoru, kako to tvrdi HNB?

Ne, povećanje fiskalnih troškova nije razlog inflacije. To bi bio razlog kada bismo mi bili zatvorena zemlja. Naime, da u Hrvatskoj ljudi dobiju veću plaću, pa se stvori veća potražnja, a nema robe, onda je to inflacija. Takvo poimanje inflacije ostalo je iz starog socijalističkog sustava, kada je zemlja bila zatvorena. Ali to više nije tako. Danas kada ljudi dobiju veću plaću, a ne proizvede se dovoljno robe u Hrvatskoj, onda se ta roba uvozi iz inozemstva. Zbog toga danas u otvorenom gospodarstvu Hrvatske, kada se poveća potražnja, to ne utječe na povećanje cijena, već na povećanje uvoza. Uvoz u Hrvatsku prošle godine iznosio je oko 42 milijarde eura, dok je izvoz bio 25 milijardi. Tu postoji ozbiljan trgovinski deficit sa svijetom od nekih 17 milijardi eura. A razlog tome je taj da je hrvatska potrošnja, zbog povećanog dohotka, veća nego hrvatska proizvodnja, i nemamo razvijen nadzor nad tržištem….