Da sretnete Brada Pitta na cesti, sigurno biste ga prepoznali, zar ne? E pa Brad Pitt nije siguran bi li prepoznao neku svjetsku facu poput njega, ali ni najbliže prijatelje.

Nedavno je ponovno progovorio o rijetkom neurološkom stanju zbog kojeg mu je svojedobno bilo toliko teško da se morao izolirati od okoline.

Iako mu nikad nije službeno postavljena dijagnoza, Pitt je u intervjuu za GQ otkrio da se godinama bori s prozopagnozijom, odnosno nemogućnošću prepoznavanja lica. U prethodnom intervjuu za Esquire iz 2013., govorio o  simptomima koji ga čine anksioznim, zbog čega često niti ne izlazi među ljude i zbog kojih se srami.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by @classicues

To je stanje za koje mnogi ljudi čak i ne shvaćaju da je stvarni neoruološki problem,  već ga odbacuju kao lošu ili nepristojnu naviku.

Sljepoća za lica je neurološki poremećaj koji u kroničnim slučajevima može dovesti do toga da osoba ne prepozna vlastiti odraz u zrcalu.

Koji su simptomi prozopagnozije?

Prosopagnozija je karakterizirana poteškoćama u prepoznavanju lica i nije povezana s gubitkom pamćenja, oštećenjem vida ili poteškoćama u učenju.

To je isključivo problem prepoznavanja lica i ne utječe na ukupnu vizualnu funkciju, prema Nacionalnom institutu za neurološke poremećaje i moždani udar. Dr. Borna Bonakdarpour, bihevioralni neurolog s Northwestern Medicine, naglasio je da se prozopagnozija razlikuje od zaboravljivosti, piše LADbible.

Ozbiljnost stanja može varirati. Od problema s prepoznavanjem poznatih lica, poput obitelji ili prijatelja, do toga da osobe koje pate od ovog poremećaja ne mogu prepoznati ni vlastiti odraz.

U nekim ekstremnim slučajevima, pojedinci mogu imati problema s razlikovanjem lica i predmeta. Osobe s prozopagnozijom također mogu doživjeti značajnu anksioznost ili depresiju zbog društvene izolacije i stresa koji prate stanje.

Postoje dvije vrste prozopagnozije: kongenitalna (prisutna od rođenja) i stečena (razvijena kasnije u životu).

Kongenitalna prozopagnozija je rjeđa, a procjene sugeriraju da otprilike jedna od svakih 50 osoba može iskusiti neki njen oblik. Znanstvenici vjeruju da se može javljati u obiteljima, iako ne postoji jasna strukturna abnormalnost u mozgu koja ju uzrokuje.

Stečena prozopagnozija obično se javlja zbog ozljede mozga, traume ili stanja poput moždanog udara ili Alzheimerove bolesti. Dr. Andrey Stojic, ravnatelj opće neurologije na klinici Cleveland, objasnio je da ljudi koji kasnije u životu dobiju prozopagnoziju, mogu imati lezije na mozgu koje su posljedica ovog stanja.

Postoji li lijek za prozopagnoziju?

Nažalost, ne postoji, ali postoje strategije koje pomažu nositi se s njom. Osobe s ovim stanjem često se nauče oslanjati na druge značajke, poput boje kose, stila hodanja ili glasa, kako bi razlikovale ljude.

Neurolozi dijagnosticiraju prozopagnoziju nizom testova koji procjenjuju sposobnost prepoznavanja lica. Dijagnoza se teško postavlja jer sljepoća za lica nije simptom šireg neurološkog problema.

Mnogi ljudi, poput Pitta, možda nikada neće dobiti službenu dijagnozu.

“Toliko ljudi me mrzi jer misle da ih ne poštujem. Često mi kažu: ‘Egoističan si. Umišljen si’. Ali to je za mene misterija. Ne mogu prepoznati lice”, iskreno će Pitt za Esquire.