Usred previranja na Trgovačkom sudu u Zagrebu zbog natječaja za novog predsjednika, Nacional otkriva zašto sutkinju Ivu Buljan, čija je majka bila šefica tog suda, prozivaju da želi doći na tu poziciju prepravljajući izvještaje o svojim radnim rezultatima

U tijeku su žestoka lobiranja i previranja na Trgovačkom sudu u Zagrebu zbog natječaja za novog predsjednika tog suda. Neslužbeni izvor iz pravosudnih krugova prošloga je tjedna upozorio Nacional da manji dio sudaca Trgovačkog suda u Zagrebu spornim prepravcima izvještaja o radnim rezultatima nastoji osigurati prednost sutkinji toga suda Ivi Buljan u njenoj kandidaturi za mjesto predsjednice Trgovačkog suda.

Sutkinja Iva Buljan, prema tvrdnjama spomenutog izvora bliskog zagrebačkom Trgovačkom sudu, ne spada u najkvalitetnije suce, no unatoč tome uz pomoć nekoliko svojih kolega, s kojima je i u bliskim privatnim odnosima, uspjela se nametnuti kao jedan od vrlo izglednih kandidata za tu funkciju.

No Trgovački sud u Zagrebu, kojem je na čelu predsjednik Nino Radić, odlučio je Nacionalu uskratiti podatke o rezultatima i ocjenama rada sutkinje Ive Buljan koji bi potvrdili ili pak demantirali navode našeg izvora. A taj izvor upozorava da sutkinja Iva Buljan ima niz ukinutih presuda – presuda koje su ukinute na višim sudskim instancama – ali da ona uz pomoć nekolicine kolega iz sudačkih redova izbacivanjem, odnosno brisanjem jednog dijela ukinutih presuda iz izvještaja o radnim rezultatima nastoji ishoditi bolju ocjenu kvalitete rada kako bi ostvarila prednost na natječaju za izbor novog predsjednika tog suda.

Taj izvor tvrdi da je Iva Buljan u vrlo bliskim obiteljskim odnosima s prijašnjom predsjednicom Trgovačkog suda u Zagrebu Vesnom Buljan, za koju naš izvor otvoreno tvrdi da je „godinama žarila i palila i radila nered“ na tom sudu.

S druge strane, u medijima se može naći nekoliko članaka u kojima novinari pišu izrazito pozitivno o radu navedene sutkinje, nazivaju ju hrabrom i nekonvencionalnom sutkinjom koja smatra da suci ne trebaju biti hermetički zatvoreni, već trebaju biti servis za građane i poduzetnike, što je primjerice rekla u razgovoru za tjednik Lider, dok ju je Večernji list lani hvalio zbog odluke u kojoj je obrazložila da su suci iznimno pravno obrazovani i nisu trebali angažirati dva odvjetnika zbog tužbe Udruge za žrtve pravosuđa pa je odbila dosuditi im parnični trošak tumačeći da je to dobro i za percepciju pravosuđa.

Državno sudbeno vijeće (DSV), kojemu je na čelu Darko Milković, u studenome prošle godine objavilo je oglas za mjesto predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu, a postupak odabira još traje. Drugi izvor vrlo blizak zagrebačkom Trgovačkom sudu u izjavi za Nacional vrlo se pohvalno očitovao o radu aktualnog predsjednika Nina Radića, za kojega kaže da je „iznimno vrijedan, pedantan i stručan“ i da cijeni rad i profesionalnu disciplinu sudaca.

Prema istom izvoru dobro upućenom u stanje na tom sudu, sutkinja Iva Buljan nema podršku velike većine sudaca tog zagrebačkog suda i zbog nekih karakternih osobina koje su većem dijelu njezinih kolega neprihvatljive. „Velika većina sudaca, uključujući i predsjednika Radića, podržava kandidaturu sutkinje Maje Josipović, sadašnje zamjenice predsjednika suda i voditeljice Parničnog odjela, koju smatraju kvalitetnijom osobom za tu funkciju od Ive Buljan“, tvrdi naš izvor.

Dok je na sudu anonimno kritiziraju i tvrde da ne spada u najbolje suce, mediji sutkinju Ivu Buljan hvale jer je nekonvencionalna. Foto: Lexpera.hr/Screenshot

Uputili smo stoga zagrebačkom Trgovačkom sudu nekoliko pitanja vezanih uz izbor budućeg predsjednika toga suda. Zanimalo nas je koje sve uvjete kandidati moraju ispunjavati za mjesto budućeg predsjednika ili predsjednice i u kojoj će mjeri rezultati i ocjena rada biti odlučujući u postupku bodovanja kandidata, odnosno mogu li biti isključujući faktor u procesu odabira. A zatražili smo i statistiku i ocjene rada sutkinje Ive Buljan za proteklih nekoliko godina.

U vrlo opširnom odgovoru, u kojem se navode odredbe Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Metodologije ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti, koji reguliraju izbor predsjednika sudova i uvjete koje kandidati moraju ispunjavati, iz Ureda glasnogovornika Trgovačkog suda u Zagrebu navode, pozivajući se na oglas DSV-a, da „kandidat za predsjednika suda može biti sudac iste vrste i istog stupnja suda u kojem se imenuje predsjednik suda ili sudac višeg suda“.

Uz to navode i da svaki kandidat, uz životopis i uvjerenje o nekažnjavanju, prijavi mora priložiti i program rada i uvjerenje suda o obnašanju sudačke dužnosti. Pritom navode i da se „svi suci hrvatskih sudova (uz izuzetak sudaca Vrhovnog suda) ocjenjuju u postupku imenovanja na drugi sud i kada se kandidiraju za predsjednika suda, a rad svakog suca ocjenjuje Sudačko vijeće. Za odabir predsjednika trgovačkih sudova posebno se osniva sudačko vijeće pri Visokom trgovačkom sudu“.

Na naš zahtjev da dobijemo uvid u rezultate i ocjenu rada sutkinje Ive Buljan, iz tog suda dobili smo odbijenicu uz objašnjenje da te podatke „valja razmatrati u kontekstu natječaja za mjesto Predsjednika tog suda“ te se pozivaju na odredbe Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća te ostale zakone i odredbe koji reguliraju iznošenje osobnih podataka pojedinaca, koji propisuju da „tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka“.

‘U SLUČAJU IZBORA sutkinje Ive Buljan za predsjednicu Trgovačkog suda u Zagrebu, njezina statistika može predstavljati podatak s kojim će se uspoređivati ostali natjecatelji’, kažu na tom sudu

Stoga je, kako navode u odgovoru pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama, „Trgovački sud proveo test razmjernosti i javnog interesa“. Navodeći opet odredbe istog zakona, Trgovački sud je tim testom, kako kažu, htio utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa nabrojenih u Zakonu o pravu na pristup informacijama, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te posebno prevladava li javni interes u odnosu na moguću štetu po zaštićene interese ako bi se ta informacija učinila dostupnom.

„Podaci o statističkoj učinkovitosti rada sutkinje Ive Buljan, u kontekstu provođenja natječaja za mjesto predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu, imaju značaj na kraju izbornog postupka. U tom smislu, u slučaju izbora sutkinje Ive Buljan za predsjednicu Trgovačkog suda u Zagrebu, njezina statistika može predstavljati podatak s kojim se će se uspoređivati ostali natjecatelji radi eventualne naknadne provjere valjanosti odluke o izboru i kojem bi, u tom slučaju, ostali kandidati imali pravo pristupa. S druge strane, ako kandidat različit od sutkinje Buljan bude izabran za predsjednika suda, tada njegova statistika može predstavljati ključan podatak za ispitivanje valjanosti odluke, i takav podatak mogu tražiti zainteresirane strane radi usporedbe“, stoji dalje u odgovoru Trgovačkog suda.

Stoga zaključuju da „podatak o statističkom rezultatu rada sutkinje Ive Buljan… ne predstavlja sam po sebi informaciju koja bi služila javnosti bez druge poredbene kategorije, barem ne u onoj mjeri koja bi bila dovoljna da se javnom interesu dâ prednost pred pravom sutkinje Ive Buljan na zaštitu njezinih osobnih podataka“.

Na kraju odgovora iz Trgovačkog suda stoji da, uzimajući u obzir sve navedene argumente i činjenicu da postupak izbora predsjednika tog suda još nije dovršen, „smatraju da u ovom stadiju treba dati prednost zaštiti osobnih podataka sutkinje Ive Buljan u odnosu na zahtjev Nacionala za dostavom podataka o statističkim rezultatima njezina rada“ jer ti podaci, tvrde, mogu biti ”od važnosti za javnost tek po okončanju navedenog postupka”.

Konačnu će odluku o novom predsjedniku Trgovačkog suda u Zagrebu donijeti Državno sudbeno vijeće i to na temelju prikupljenih mišljenja, razgovora s kandidatima, ocjene njihovih predloženih programa rada i njihovih organizacijskih sposobnosti. Iz Trgovačkog suda podsjećaju da isključivo DSV može tumačiti kriterije koji se uzimaju u obzir pri imenovanju predsjednika sudova, kao i utjecaj svakog od tih kriterija, pa i dobivenih informacija na konačnu odluku o najpogodnijem kandidatu.

Trgovački sud u Zagrebu, kojem je na čelu predsjednik Nino Radić, odlučio je Nacionalu uskratiti podatke o rezultatima i ocjenama rada sutkinje Ive Buljan i tvrdi da bi to moglo utjecati na natječaj. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Stoga smo se obratili i DSV-u, od kojega smo zatražili da nam pojasni kriterije za odabir budućih predsjednika sudova. Posebno nas je zanimalo provjerava li DSV istinitost podataka koje navedeni kandidati prilože u prijavi, odnosno raspolaže li DSV metodama utvrđivanja mogućih manipulacija informacijama i podacima koje kandidati navode u svojim prijavama.

U odgovoru nam je, jednako kao i s Trgovačkog suda, potvrđeno da za predsjednika suda „može biti imenovan sudac iste vrste i istog stupnja suda u kojem se imenuje predsjednik suda ili sudac višeg suda“, uz ograničenje da predsjednik suda može biti imenovan na dužnost u sudu istog stupnja najviše dva puta uzastopno.

Na Nacionalovo pitanje provjerava li DSV i na koji način istinitost podataka koje kandidati prilože u prijavi, odnosno raspolaže li metodama utvrđivanja mogućih manipulacija informacijama i podacima koje kandidati navode u svojim prijavama, predsjednik DSV-a Darko Milković potvrdio nam je da, s obzirom na složenost postupka odabira najkvalitetnijeg kandidata, manipulacije i prijevare nisu moguće. O postupku odabira Milković navodi ovo:

„Kandidati se u oglasu objavljenom u ‘Narodnim novinama’ pozivaju da prijavi prilože životopis, program rada, uvjerenje suda o obnašanju sudačke dužnosti i uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak, ne starije od šest mjeseci, a isprave su dužni dostaviti u izvorniku ili ovjerenom presliku. Nakon proteka roka za podnošenje prijave utvrđuje se jesu li prijave pravodobne, je li kandidat dostavio sve što je potrebno i je li ispunjava, prethodno navedene, uvjete za imenovanje predsjednikom suda. Nepravovremene, nepotpune, prijave kod kojih natječajna dokumentacija nije priložena u izvorniku ili ovjerenom presliku, te ukoliko kandidat ne ispunjava uvjete za imenovanje predsjednikom suda, ne razmatraju se.“

Nakon isteka roka za podnošenje prijava, pripovijeda dalje Milković, DSV od nadležnog sudačkog vijeća traži mišljenje o svim prijavljenim kandidatima i ocjene obnašanja sudačke dužnosti, a mišljenje, prema odredbama Zakona o DSV-u, traži i od predsjednika neposredno višeg suda, u ovom slučaju Visokog trgovačkog suda, i predsjednika Vrhovnog suda.

Prema zakonu o DSV-u, stoji dalje u odgovoru, propisano je da DSV donosi odluku o imenovanju predsjednika suda na temelju prikupljenih mišljenja, razgovora s kandidatima, ocjene njihovih priloženih programa rada i njihovih organizacijskih sposobnosti. Također, „prilikom donošenja odluke u obzir se uzima i ocjena obnašanja sudačke dužnosti iz kojeg je vidljiva kvaliteta rada kandidata u svojstvu suca, a na razgovoru s DSV-a kandidati se vrednuju na temelju kriterija propisanih Pravilnikom o vrednovanju u postupku imenovanja predsjednika sudova te se razmatraju i vrednuju njihove organizacijske sposobnosti, sposobnost za donošenje odluka, osjećaj za odgovorno obnašanje dužnosti i dosadašnji rad i aktivnosti važne za uspješno obnašanje dužnosti predsjednika suda, kao i njihov program rada“, navodi u odgovoru Milković.

„S obzirom na iznijeto, razvidno je da ne postoji mogućnost manipulacije podacima od strane kandidata koji bi utjecali na njegovo imenovanje. Naime, kao što je prethodno navedeno, prijavi se prilažu uvjerenje suda o obnašanju sudačke dužnosti i uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak, što su isprave izdane od nadležnih tijela i kao takve vjerodostojne, program rada koji podliježe ocjenjivanju kvalitete od strane nadležnog sudačkog vijeća, predsjednika višeg suda, predsjednika Vrhovnog suda RH i samog Vijeća, a životopis kandidata je informativnog karaktera i nije osnova za donošenje odluke o imenovanju”, stoji na kraju odgovora predsjednika DSV-a Darka Milkovića.