U Hrvatskoj je u nedjelju u 7 sati otvoreno 6.600 biračkih mjesta na kojima će birači odlučivati o lokalnoj vlasti za iduće četiri godine – vijećima i skupštinama općina, gradova i županija te načelnicima, gradonačelnicima i županima.
Najviše biračkih mjesta otvara se u Zagrebačkoj (642) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (609) te u Gradu Zagrebu (605), a najmanje u Ličko-senjskoj (113) i Međimurskoj županiji (158). Bit će otvorena do 19 sati do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja za čije su kršenje predviđene prilično visoke novčane kazne te se kreću od 398 eura za fizičke do čak 66.361 eura za pravne osobe. Kazne izriču prekršajni sudovi.
Za izvršnu i predstavničku lokalnu vlast natječe se 31.082 kandidata, a tko će od njih biti izabran, odlučuje nešto više od 3,5 milijuna birača. Vijeća i skupštine može birati i 297 birača državljana drugih država članica EU koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj.
Zbog složenosti lokalnih izbora, odnosno činjenice da se na izborni dan provodi oko 1200 različitih izbora, na njima se može glasovati samo u mjestu prebivališta. U Zagrebu će birači, uz gradonačelnika i Gradsku skupštinu, moći birati i članove vijeća 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora.
Kakvo su zanimanje građani pokazali za izbore vidjet će se u nedjelju u podne i u 17 sati kada će Državno izborno povjerenstvo objaviti podatke o odazivu do 11,30 sati, odnosno do 16,30 sati. Prve izborne rezultate počet će objavljivati u 21 sat. Lokalne izbore prati nešto više od 6.600 promatrača.
Lokalne izbore pratite uživo:
Rimac o detalju koji nema smisla
“Ako imate samo jednog ili vrlo malo kandidata u nekoj od jedinica lokalne samouprave, to znači da zajednica nema kapaciteta iznjedriti ih dovoljno kvalitetnih. Dolazimo do toga da neke jedinice lokalne samouprave imaju dugovječne lidere, nema ih tko zamijeniti i u takvoj situaciji može se izgubiti demokratičnost”, izjavio je politički analitičar Ivan Rimac za N1.
Incident na biralištu
“Izborni dan je protekao na uobičajen način, bilo je nekih izoliranih slučajeva na tri, četiri biračka mjesta. Na jednom je birač poderao tri glasačka listića, intervenirala je policija, to je riješeno”, kazala je potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Vesna Fabijančić Križanić za Dnevnik Nove TV.
Gdje je najveća, a gdje najmanja izlaznost?
Najveća izlaznost po županijama:
Ličko-senjska – 45,10%
Krapinsko-zagorska – 39,07%
Dubrovačko-neretvanska – 38,68%
Koprivničko-križevačka – 37,24%
Istarska – 36,40%
Najniža izlaznost:
Osječko-baranjska – 29,88%
Međimurska – 30,16%
Primorsko-goranska – 30,38%
Grad Zagreb – 31,25%
Zagrebačka – 31,25%
Glasalo 115 tisuća birača manje nego 2021.
Oko 2, 5 posto, odnosno 115 tisuća birača manje, nego prije četiri godine, glasovalo je do nedjelje poslijepodne na izborima za lokalnu predstavničku i izvršnu vlast.
Do 16, 30 sati glasovalo je milijun i 96 tisuća birača od 3, 5 milijuna koliko ih je to imalo pravo, objavilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP) u 17 sati.
U postotcima to iznosi 33, 06 posto, što je za 2, 48 posto slabije u odnosu na lokalne izbore prije četiri godine kada ih je do istog vremena glasovalo 35,54 posto, odnosno nešto preko milijun i 200 tisuća.
U Zagrebu je danas glasovalo 31, 25 posto birača, što je 2, 75 posto manje u odnosu na svibanj 2021. godine.
Od gradova, sjedišta županija, najbolji odaziv bilježi Gospić (42, 48 posto), najslabiji Osijek (24, 31posto). Visoki odaziv imaju i Sisak (39, 51 posto) i Pazin (36, 84 posto), a pri dnu ljestvice su Rijeka (25, 71 posto) te Slavonski Brod (26, 29 posto).
U odnosu na prije četiri godine, u Rijeci se odazvalo 2, 5 posto manje birača, a u Splitu njih čak 5, 76 posto manje. Danas do 16, 30 sati u središtu Dalmacije glasovalo je 27, 91 posto birača, prije četiri godine 33, 67 posto.
Od županija, najbolji odaziv imaju Ličko-senjska (45, 10 posto), Krapinsko-zagorska (39, 07) i Dubrovačko-neretvanska (38, 68 posto).
Najmanje birača odazvalo se u Osječko-baranjskoj (29, 88 posto), Međimurskoj (30, 16) te Primorsko-goranskoj županiji (30, 38 posto).
Na ovogodišnji izborima je 147. 000 birača manje nego prije četiri godine.
Objavljeni su novi podaci o izlaznosti
Do 16:30 sati glasalo je 33,06 posto birača.
To je 2, 48 posto manje nego na izborima u svibnju 2021. kada je do istog vremena glasovalo 35, 54 posto.
FOTO: DIP
Uskoro novi podaci o izlaznosti
U 17 sati očekuju se novi podaci o izlaznosti.
Glasali iako već znaju imena načelnika i sastave općinskih vijeća
Birači općina u kojima se i prije održavanja lokalnih izbora znao sastav općinskih vijeća i imena načelnika, njih 35, nisu prespavali izbornu nedjelju, izašli su na biračka mjesta, u nekim općinama njih gotovo petina, pa su imali bolji odaziv od onoga na razini države od 15,12 posto.
Hojski iz DIP-a: ‘Kazne za kršenje izborne šutnje neće biti iste za sve’
Na dan lokalnih izbora, član Državnog izbornog povjerenstva Slaven Hojski je za Novu TV dao je uvid u stanje izlaznosti i zabilježenih nepravilnosti. “Izlaznost je nešto manja, manja je u odnosu na 2021. i 2017. za oko pola posto, no ništa dramatično”, izjavio je Hojski, osvrnuvši se na podatke o odazivu birača.
Potvrdio je da su sva birališta u Hrvatskoj otvorena na vrijeme, točnije u 7 sati ujutro, bez tehničkih poteškoća, no zabilježeni su slučajevi kršenja izborne šutnje.
“Kao i na svakim izborima, tu je bilo problema, najviše na društvenim mrežama, stavljaju se novi statusi, nove objave, mijenjaju se slike na društvenim mrežama”, rekao je, istaknuvši da je ove godine zabilježeno manje nepravilnosti na portalima, koji su se uglavnom pridržavali uputa i uklonili promotivne sadržaje s naslovnica.
Hojski je dodao da ovog puta nije bilo prijava o neželjenim SMS-ovima, e-mailovima ni letcima, što je u prijašnjim izbornim ciklusima znalo biti učestalo. Posebno je istaknuo kako je najveći teret nadzora na terenu pao na općinska i gradska izborna povjerenstva.
“Sigurno je da kazne sigurno neće biti za sve, povjerenstva i DIP ne mogu pratiti baš sve na društvenim mrežama. Kao u prometu – puno ih vozi brzo, a samo određeni postotak policija ulovi i naplati kaznu”, objasnio je Hojski, dodavši kako su povjerenstva prikupljala dokumentaciju, bilježila slučajeve i uzimali snimke zaslona, a daljnji postupci ovise o DORH-u i Prekršajnim sudovima.
Gong: ‘U zatvorenoj WhatsApp grupi iz jedne stranke tražili foto dokaz o glasanju’
Iz Gonga javljaju kako na izborni dan pružaju podršku građanima u ostvarivanju biračkih prava te zaprimaju dojave o nepravilnostima putem telefona, maila i društvenih mreža.
Gong je zaprimio dojavu iz Splitsko-dalmatinske županije o članovima jedne stranke koji su u zatvorenoj WhatsApp grupi tražili foto dokaz da su glasali za tu stranku, uz poruku da bez toga neće dobiti naknadu za rad u biračkim odborima. Slučaj je prijavljen DIP-u.
Također su zaprimili prijavu o promatraču s jedne liste koji je ispred biračkog mjesta sugerirao građanima za koga da glasaju. Prijava je proslijeđena nadležnom izbornom povjerenstvu koje je obavijestilo policiju, no promatrač je prije njihova dolaska napustio lokaciju.
Najviše prijava odnosi se na kršenje izborne šutnje, uglavnom putem društvenih mreža i lokalnih portala. Građani su posebno zabrinuti zbog sadržaja objavljenih neposredno prije početka šutnje, koji ostaju dostupni i tijekom razdoblja kada je promidžba zabranjena.
Više pročitajte ovdje.
DIP objavio prve rezultate o izlaznosti
Hrvatski birači nisu u nedjelju prijepodne pokazali preveliko zanimanje za izbor svojih općinskih, gradskih i županijskih vlasti, do 11, 30 sati glasovalo ih je samo 15, 12 posto. Glasovalo je 505. 980 birača, objavilo je u podne Državno izborno povjerenstvo.
Današnji odaziv je nešto slabiji nego na izborima prije četiri, odnosno osam godina, kada je do istog vremena glasovalo 15, 47, odnosno 15, 98 posto.
Glasali Bernardić i Herman
Kandidati za gradonačelnika Zagreba, Davor Bernardić iz Zagreb Uniteda te Mislav Herman iz HDZ-a, glasali su na izborima.
DIP: Tek manja kršenja izborne šutnje
Nedjeljni izbori za lokalnu predstavničku i izvršnu vlast, koji su počeli u 7 sati, protječu uredno i uz manja kršenja izborne šutnje, doznaje se u nedjelju prijepodne u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).
Slučajevi kršenja izborne šutnje uglavnom se odnose na objave na društvenim mrežama, kaže član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski. Slično je bilo i u subotu kada su do DIP-a stizale pritužbe da se na pojedinim profilima na društvenim mrežama objavljuju statusi promidžbenog karaktera.
DIP je građane, ali i sve izborne sudionike, ranije pozvao da poštuju šutnju, a da njene povrede prijavljuju općinskim, gradskim i županijskim izbornim povjerenstvima te Izbornom povjerenstvu Grada Zagreba čiji su kontakt podaci objavljeni na mrežnoj stranici DIP-a.
Izborna šutnja traje cijelu subotu i nedjelju do 19 sati, tj. do zatvaranja 6.600 biračkih mjesta koliko ih je otvoreno u nedjelju u 7 sati.
U Splitu glasao Matijević, Boban u Solinu
SDP-ovac Davor Matijević glasao je na izborima u Splitu, dok je HDZ-ov Blaženko Boban glasanje obavio u Solinu.
Glasali Tomašević i Lovrić
U Zagrebu su glasali kandidati za gradonačelnika. Glasao je aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević iz Možemo te Ivica Lovrić iz Plavog grada.
Prvi birači glasali
Prvi birači već su odlučili koga žele na čelu svoje općine, grada, odnosno županije te koga vide u njihovim vijećima i skupštinama, u 7 sati otvorena su sva biračka mjesta na nedjeljnim lokalnim izborima.
Otvoreno je svih 6.600 mjesta na kojima birači mogu odlučivati do 19 sati, izjavila je članica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Ivana Belec nakon što je DIP od svih županijskih izbornih povjerenstava dobio potvrde o otvaranju.
Najviše biračkih mjesta otvoreno je u Zagrebačkoj (642) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (609) te u Gradu Zagrebu (605), a najmanje u Ličko-senjskoj (113) i Međimurskoj županiji (158).
Gužvi ili dojava o eventualnim nepravilnostima na biračkim mjestima, nema.
Kako se bira lokalna vlast?
Općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinom glasova, da bi bili izabrani moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasali, odnosno 50 posto plus jedan glas.
Ne pođe li u nedjelju to za rukom ni jednom od kandidata, za dva će se tjedna, 1. lipnja, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Za načelnika, gradonačelnika i župana, bit će izabran kandidat koji dobije veći broj glasova.
Uz općinske načelnike, gradonačelnike i župane u nedjelju će se birati i njihovi zamjenici iz reda nacionalnih manjina (79) odnosno hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati u manjini, a takvih je 12.
U sedam gradova su već poznata imena gradonačelnika
Lokalna vlast u Hrvatskoj bira se u ukupno 576 jedinica, no u dijelu njih izborni proces završio je i prije samog izlaska građana na birališta.
U sedam gradova te 112 općina već su poznata imena budućih gradonačelnika i načelnika, budući da su u tim sredinama imali status jedinih kandidata. Također, u 35 općina poznat je i sastav općinskih vijeća jer je u svakoj od njih predložena samo jedna lista.
Veliki gradovi u fokusu
Uoči lokalnih izbora, u fokusu su veliki gradovi i očekivanja oko novih gradonačelnika i sastava lokalnih tijela vlasti.
Uz nova imena koja će preuzeti čelne pozicije u Zagrebu, Rijeci i Splitu, s velikim se interesom prate i budući sastavi gradskih vijeća i skupštine. Ukupno 28 lista ulazi u utrku za predstavnička tijela ovih triju gradova. U Zagrebu se za 49 mjesta u Gradskoj skupštini natječe 12 lista, dok u Rijeci i Splitu, gdje gradska vijeća broje po 31 vijećnika, na izborima sudjeluje sedam, odnosno devet lista.
Za funkciju gradonačelnika Zagreba kandidirano je sedam osoba, dok se u Rijeci i Splitu za istu funkciju natječe po šest kandidata. Posebna pažnja usmjerena je i prema izbornim rezultatima u drugim većim i srednje velikim gradovima poput Zadra, Pule, Varaždina, Dubrovnika, ali i u manjim sredinama poput Gospića, Sinja, Metkovića i Samobora.
Nedjeljni izbori otkrit će i kakav je odnos snaga među političkim strankama na razini županija te hoće li, u usporedbi s lokalnim izborima iz 2021. godine, doći do značajnijih promjena u vlasti po županijama.
Komentari