Home exchange – razmjena domova bez novčane naknade – sve je popularniji oblik putovanja u svijetu. Nacional je istražio kako se takav način putovanja razvija u Hrvatskoj, tko su ljudi koji se upuštaju u takve pustolovine i kako se za to pripremiti.

U zemlji u kojoj su kuće na moru prvenstveno investicija, a apartmani pod ključem najčešće čekaju booking.com gosta, ideja da svoj dom mijenjate s potpunim neznancem mnogima zvuči radikalno. No home exchange – razmjena domova bez novčane naknade – sve je popularniji oblik putovanja u svijetu, osobito među onima koji žele više od noćenja: autentično iskustvo, dublji kontakt s lokalnom zajednicom, pa čak i nova prijateljstva. Takav tip putovanja omogućen je razvojem društvenih mreža i internetskih zajednica te predstavlja specifičan oblik ekonomije dijeljenja. Razmjena domova je stil života i kao takva je posebno pogodna za digitalne nomade, umirovljenike i sve koji imaju fleksibilnost za dulja ili češća putovanja. Takvi putnici koji koriste neku od platformi za razmjenu često ostavljaju kalendare otvorenima za neočekivane prilike i završe na mjestima koja nikad nisu planirali posjetiti.

A sve je počelo 1950-ih godina, među sveučilišnim profesorima kojima je trebao dugotrajni smještaj za vrijeme semestara u inozemstvu ili gostujućih predavanja. Počeli su jednostavno mijenjati kuće da bi uštedjeli na putovanjima stvarajući preteču današnjeg home exchangea, a prva službena registrirana platforma za razmjenu je bila Intervac 1953. Od globalno poznatijih platformi postoji i ona najveća, HomeExchange.com, zatim People like us, Love Home Swap, HomeLink, Switchome i Behomm namijenjen dizajnerima, platforma na kojoj se, dakle, nude vizualno atraktivne kuće.

I dok se u Francuskoj, Španjolskoj ili SAD-u home exchange već dobro ukorijenio, u Hrvatskoj se još uvijek razvija sporije, ali i ovdje postoje ljudi koji se upuštaju u avanturu drukčijih putovanja. Neki su od njih, primjerice Nacionalove sugovornice Lora Pleško i Kristina Bratović Korlević, i sami angažirani na promociji ovakvog načina putovanja.

Lora Pleško je tako organizirala putničku konferenciju Out Of Office na kojoj je 2023. održala predavanje na temu home exchangea, a organizirala je i meetup da bi ljudima približila home exchange, u što je uključila i Drewa Seitama, osnivača platforme People Like Us. Ona je poduzetnica koja ima svoju IT firmu, bavi se i glazbom, nastoji imati izvore prihoda i od fotografija koje napravi na putovanjima, voli volontirati, ali najviše se smatra putnicom i skupljačicom iskustava. Sretna je da živi u digitalnom dobu i radi posao koji može raditi odakle god u svijetu, što joj omogućuje česta putovanja, odnosno razmjene putem platformi HomeExchange.com i njezine najdraže: People Like Us. Tako putuje deset godina, bila je na četiri kontinenta i teško joj je izbrojati sve razmjene koje je imala i mjesta koja je vidjela. Ljudima daje na korištenje stan na moru, a na početku je davala i podstanarski stan u Zagrebu, uz suglasnost vlasnika.

Osobno joj na početku nije bilo jasno zašto bi itko htio doći u Zagreb, no zahvaljujući home exchangeu naučila je da nikada ne treba ništa pretpostavljati. Njezini mali i skromni domovi poslužili su gostima da istraže novo područje, susretnu se s novom kulturom ili pronađu svoje pretke i upoznaju mjesto iz kojih njihova obitelj potječe. Najdraži smještaji su joj kuća na Baliju, prva u kojoj je bila posredstvom HomeExchangea, zatim ona u Torreyju, usred nacionalnog parka Capitol Reefa. U pamćenju će joj definitivno ostati velike staklene stijene u svim prostorijama koje gledaju na impozantne crvene planine dok zečevi i srne skakuću oko kuće.

Foto: Lora Pleško

A sve je počelo prije deset godina kada je na Facebooku ugledala reklamu za jednu od platformi za home exchange u trenutku kada je planirala jedno dulje putovanje u više zemalja i pitala se kako da sve to financijski posloži. Nije bilo ni straha ni premišljanja, prepustila se s punim povjerenjem. Baš kao i njen suprug.

“Prvu zamjenu smo ostvarili sa ženom koja je povremeno živjela na Baliju u predivnoj kući s poslugom i bazenom. Sve smo unaprijed dogovorile oko našeg dolaska na Bali. Ona nije bila ondje, nego nam je dala detaljne upute, a ključ nas je dočekao u kuverti na vratima. Danas je to dosta lakše jer većina ljudi koristi brave na pin, ali bila sam uzbuđena zbog pronalaska te kuverte i činjenice da mi je netko zaista dao ključ svoje kuće. Ono što ja najviše volim kod ovakvog načina putovanja je što si bačen u mjesto u koje dolaziš više kao lokalac, a manje kao tipičan turist. U ovih deset godina posjetili smo mjesta za koja nisam ni znala da postoje. Ove godine smo tako imali tri home exchangea na tri različita karipska otoka. Originalni upit za zamjenu dobili smo od američkog para koji kuću ima na karipskom otoku Montserratu za koji prije nikada nisam čula. Montserrat me posebno osvojio jer je očito da nema puno turista, a ljudi su ondje nevjerojatno srdačni i otvoreni nama rijetkim putnicima koji tamo dođemo. Priča Montserrata je baš tužna: od ère Hills, a 1989. ih je satrao Hurricane Hugo. Otkriće mi je bilo da je ondje živio sir George Martin, producent Beatlesa koji je sagradio AIR Studios i okupio gotovo sva najveća imena glazbe osamdesetih godina koji su tu snimili neke od najbitnijih albuma tog desetljeća. Kao glazbenici, osjetili smo posebnu auru tog otoka“, podijelila je s nama dio svog nevjerojatnog iskustva naša sugovornica.

Kaže da treba imati na umu da se prilikom zamjene domova nekoga pušta ne samo u dom nego i u svoj život.

“To je upravo ono što je kod toga privlačno – vidjeti kako drugi žive, naučiti nešto novo. Primjerice, prošle jeseni smo imali zamjenu u nacionalnom parku Smokey Mountains. Amerikancima je led dosta bitan, pa obično imaju one velike frižidere koji proizvode led. Ovo je bila koliba u šumi, pa nisu imali tako velik frižider i zato su imali ledomat. To nam je bilo otkriće, pa smo i mi sebi kupili ledomat, čak i mojoj mami kojoj je to sada omiljena stvar u kući na moru. Tako pokupiš neke sitnice – kako je netko nešto uredio, posložio, pa moguće primijeniš i u svom domu. Najviše volim kada se imamo priliku uživo upoznati s našom zamjenskom obitelji. Nedavno je kod nas na Pagu bila obitelj iz Miamija, mi smo kod njih bili 2023. Sjedili smo na jelima i pilima skoro pet sati. Taj osjećaj kada s nekim samo uskočiš u razgovor kao da ste stari prijatelji koje dugo nisi vidio je još jedna stvar koju neopisivo volim u home exchangeu. I naši domaćini iz Norveške kod kojih smo bili prošle godine, a koji nama dolaze sada u rujnu, postali su nam dragi prijatelji. Njihova kuća me je oduševila. Aino je poznata norveška umjetnica i cijelu kuću je uredila svojim rukotvorinama, zaista nešto posebno. A kuća je prije 100 godina bila škola. Divne priče se uvijek kriju u tim zamjenama. Na Svetoj Luciji smo se susreli s tamošnjim domaćinima koji su inače iz Kanade, pa su nam pričali da su 15 godina živjeli na brodu krstareći Karipskim morem, ali i drugdje po svijetu. Rekli smo im da, naravno, moraju doći krstariti po Hrvatskoj jer ipak Hrvatska sad ima najveći broj brodova za iznajmljivanje na svijetu“, rekla je Lora Pleško.

Poduzetnica Kristina Bratović Korlević s obitelji je putovala na sedam destinacija | Foto: Andrea Kovač

Kaže da se loše stvari mogu dogoditi i da uvijek svemu treba prilaziti sa zrnom soli, ali ističe da se u globalu radi o nevjerojatno otvorenoj zajednici koja razumije što je poštovanje i cijenjenje tuđeg i međusobnih različitosti:

“Platforme su samo softver koji omogućuje da oglasite svoj dom i pronađete onaj u koji želite ići, no sama platforma ne može ništa garantirati. Sve je na vama da dogovorite sa zamjenskom obitelji. Najbitnije je biti jako transparentan u komunikaciji. Jasno navesti sve prednosti i mane vašeg doma, biti jasni u svim dogovorima i znati da netko s druge strane kupuje avionske karte i radi velike planove i da ne možete onda iz hira tu obitelj zeznuti, nego se morate držati dogovora. Platforme donekle pružaju podršku i arbitrirat će u slučaju nesporazuma, no na kraju je sve na vama i vašem osjećaju želite li na nešto pristati ili ne. Otvorena i jasna komunikacija je ključ. U ovih deset godina nisam imala neko stvarno loše iskustvo. Inače, za sve platforme se uvijek plaća godišnja pretplata, 100-200 eura. Meni je to već neki pokazatelj da su ljudi koji plate članarinu ozbiljno u tome i to je neki prvi filtar. Platforme se mogu i isprobati na neko vrijeme, ali pri izradi softvera se mislilo na neke detalje, primjerice na to da ne može bilo tko gledati  slike tvoje kuće, nego samo puni članovi.“

Poduzetnica Kristina Bratović Korlević živi u malom mjestu između Poreča i Novigrada koje se zove Rogovići. Putuje obiteljski više puta godišnje, barem pet-šest, i uvijek pokuša, a najčešće i uspije, naći smještaj preko HomeExchangea. U zamjenu daje apartman u Rogovićima koji inače ljeti iznajmljuje.

Na platformi HomeExchange.com ostvarila je 17 zamjena, od čega su ugostili deset obitelji, a oni su putovali na sedam različitih destinacija. Tako su bili smješteni u Budimpešti, Veroni, na Mallorci, na Tenerifeu, u Francuskoj, u Zagrebu i Lisabonu. Posebno joj se sviđa da ti smještaji, koji su najčešće nečiji domovi, zbog toga nude toplinu koju teško može ponuditi hotelska soba, a razmjene nauče i razumijevanju različitosti i omogućuju dublje uranjanje u lokalnu kulturu.

Jedino negativno što bi izdvojila su situacije kada nekome pošalje upit pa ne dobije odgovor.

“Ja odgovorim svakome, ali nismo svi isti. Platforma je jako dobro koncipirana. Imate uvid u ocjenu koju ste dobili ili ju je netko dobio nakon boravka te u učestalost odgovora. Ako netko ima nizak postotak odgovora, odmah znate da je mogućnost razmjena manja. Pozitivno je i to što u slučaju potrebe brzo reagiraju i odgovaraju na upite. Jednom sam tražila smještaj i dobila čudan odgovor u kojem sam pozvana da se prebacim na neku drugu platformu i tražilo se od mene da platim članarinu, što mi je odmah bilo čudno. Nakon nekoliko minuta reagirala je njihova korisnička služba koja je detektirala neprihvatljivo ponašanje člana te su odmah blokirali komunikaciju i obrisali profil sa stranice. Neovisno što pri otvaranju profila svaki član mora dokazati vlasništvo nad nekretninom koju nudi te svoje podatke, ipak se netko uspije provući. Bitno je da se takvi na vrijeme uoče i da se prijavi nedopušteno ponašanje. Platforma je koncipirana slično kao Booking ili Airbnb. Pretražujete po lokaciji, datumu i broju osoba. Potom pregledate sve ponuđene smještaje, fotografije i opremljenost. Kada nađete što vas zanima, pošaljete upit s porukom u kojoj se predstavite. Ponekad se razmjena dogovori vrlo brzo, a ponekad morate malo više pretraživati i slati više zahtjeva“, objasnila je naša sugovornica.

‘Moj vodič s uputama za HomeExchange jako je dobro prihvaćen, preko mene je 80 ljudi otvorilo svoje profile na platformi’, kaže Kristina Bratović Korlević

Korisnik platforme HomeExchange, objašnjava, ima mogućnost pozvati prijatelje putem pristupnog koda. Time pozivatelj i pozvani dobiju dodatne bodove, što je dobar način prikupljanja bodova.

“Ja sam stvarno oduševljena ovim načinom putovanja, pa pokušavam i osobe oko sebe upoznati i potaknuti na otkrivanje tog svijeta. O svojim obiteljskim putovanjima pišem na web portalu, društvenim mrežama i u grupi PutoKlinci, koju vodim s jednom prijateljicom. Često sam dobivala upite o tom načinu razmjene i interes je postajao sve veći. Odlučila sam stoga sastaviti vodič sa svim uputama kako HomeExchange funkcionira i kako otvoriti profil putem njihove platforme. Vodič je jako dobro prihvaćen, preko mene je skoro 80 ljudi otvorilo svoje profile na platformi. Veliki dio njih je i počeo koristiti HomeExchange u svojim putovanjima i više su nego zadovoljni iako su nerijetko na početku bili skeptični. Prijateljica koja se dugo opirala tom načinu razmjene i koju sam uspjela nagovoriti često mi zna reći da me trebala ranije poslušati. Neki su mi znali reći da sigurno za naš smještaj na moru ima upita, ali da njihova kuća u, primjerice Slavonskom Brodu, neće biti atraktivna. Uvjerila sam ih da probaju i već nakon kratkog vremena dobili su prve upite i bili sretni da će i oni moći putovati“, rekla je Kristina Bratović Korlević.

Drew Seitam, osnivač platforme People like us, živi u Sydneyju sa suprugom i sinom. I sam voli putovati, pa ne čudi da je 2018. pokrenuo stranicu koja je, prema njegovim riječima, u vrlo kratkom roku izrasla u izrazito prijateljsku svjetsku zajednicu ljudi koji razmjenjuju domove.

Govoreći o svom poslovnom modelu i broju ljudi i zemalja na platformi rekao je da članovi plaćaju godišnju članarinu te da njihova zajednica izuzetno cijeni povjerenje, velikodušnost i međusobno poštovanje.

Toni Popović, sociolog s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu | Foto: Eva Šolar

“Jedina smo platforma za razmjenu domova koja ima pet zvjezdica u svojoj kategoriji na Trustpilotu. Trenutačno smo fokusirani na povećanje vidljivosti People like us i na poboljšanje procesa uključivanja novih članova da bi im bilo lakše i brže kreirati profil. Također puno vremena i energije ulažemo u održavanje kulture naše zajednice i u podršku postojećim članovima, da bismo im osigurali sjajno iskustvo. Primjerice, jedina smo platforma koja nudi mentorski program – iskusni članovi volonterski pomažu novima. Imamo i najstrožu politiku u industriji vezano za aktivne oglase – uklanjamo one koji više nisu aktivni, da bi zajednica ostala živa i ažurna. Nema čarobne formule, ali se trudimo da nam naše temeljne vrijednosti uvijek budu u prvom planu kod poslovnih odluka. Naši su nas čvrsti principi vodili od nekolicine prijatelja do globalne mreže s više od 11.000 članova u 120 zemalja. Europa čini otprilike polovinu naše globalne zajednice. Zajednica u Hrvatskoj još je u začetku, s manje od 100 članova. No vrlo smo zainteresirani za jačanje prisutnosti People like us u ovoj prekrasnoj zemlji koja je posebno popularna kod putnika iz zapadne i sjeverne Europe“, rekao je Drew Seitam.

Toni Popović, sociolog s Filozofskog fakulteta u Splitu čije je područje primarnog znanstvenog interesa između ostalog sociologija turizma, kaže da se u nekim zemljama, poput Francuske, Španjolske ili SAD-a, home exchange polako razvija kao alternativni model turizma. Razloge što u Hrvatskoj još nije zaživio u većem obujmu nalazi u manjku informacija i povjerenja te dominantnoj orijentaciji na komercijalni najam smještaja. Ipak, dodaje, potencijal postoji – posebno s obzirom na razdoblje izvan ljetne sezone na obali, ali i velik broj sekundarnih nekretnina na obali, od kojih mnoge nisu aktivno uključene u turizam.

‘Ovakav model ima višestruke vrijednosti: uštedu i širenje turističke potrošnje na manje sredine te povezivanje putnika i stanovništva’, ističe sociolog Toni Popović

Home exchange vidi kao alternativu dominantnom masovnom turizmu, dio šireg trenda razvoja alternativnih i odgovornijih oblika turizma, koji u Hrvatskoj još uvijek čekaju snažniju političku i stručnu podršku, ali i stvarnu provedbu. Smatra da home exchange predstavlja više od obične zamjene smještaja, da nudi demokratizaciju turizma, čineći ga dostupnijim širem krugu ljudi, a ne samo onima s visokom kupovnom moći.

“Ujedno omogućuje korištenje vlastitog doma kao resursa, bez potrebe za njegovom komercijalizacijom. Za Hrvatsku, kao zemlju snažno ovisnu o turizmu, ali suočenu s prekomjernim opterećenjem popularnih destinacija i rastućim cijenama, ovakav model može imati višestruku vrijednost: ekonomsku, točnije uštedu, i širenje turističke potrošnje na manje sredine, socijalnu, dublje povezivanje putnika i lokalnog stanovništva, i prostornu, rasterećenje najeksponiranijih lokacija. Home exchange se često odvija u manjim, autentičnim sredinama, izvan glavnih turističkih žarišta, čime se otvaraju nove perspektive za održivi razvoj. Upravo iz tog razloga na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu trenutačno provodimo istraživanje o iskustvima mladih s oblicima dijeljenja smještaja, u sklopu kolegija Turizam u suvremenom društvu, koji izvodim s profesoricom Renatom Reljom. Zanima nas u kojoj mjeri mladi prepoznaju vrijednosti i prednosti home exchangea, i u kojoj bi ga mjeri bili spremni koristiti. U budućnosti bi bilo važn– od ekonomskih učinaka na destinacije preko prostorne distribucije i načina prezentacije doma do doprinosa održivosti i ekološki odgovornom ponašanju. Vrijeme je da i u Hrvatskoj počnemo ozbiljnije razmatrati ovakve alternativne modele turizma – ne samo kao nišne trendove nego kao mogući korektiv sve skuplje i sve ekskluzivnije turističke ponude“, zaključio je Toni Popović.