Uz podatak da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju bila 1444 eura, Državni zavod za statistiku objavio je i da su zaposleni u pravnim osobama uz tu plaću dobili u prosjeku i 213 eura neoporezivih primitaka.

To znači da su zahvaljujući neoporezivim primicima u tom mjesecu njihova ukupna primanja bila gotovo 15 posto veća od prosječne neto plaće. Lani je u veljači taj udio bio 11 posto, piše Telegram.

Poslodavci nastoje zadržati radnike isplatom neoporezivih primitaka

Naravno, i ti neoporezivi primici, kao i prosječna plaća, nisu stigli do svih radnika, posebice ne u tom iznosu. Neki su od neoporezivih primitaka dobili samo troškove prehrane i prijevoza, dio je u lipnju dobio i regres za godišnji odmor, pojedinima su tvrtke isplatile i nagrade za rezultate rada.

Iza prosječnih plaća, kao i neoporezivih primitaka, stotine su tisuća onih koji su dobili manje i deseci tisuća onih koji zarađuju više. One čije su neto plaće niže od prosječnih, a takva je većina u Hrvatskoj, poslodavci nastoje zadržati isplatom neoporezivih primitaka jer na te isplate nemaju nikakve dodatne troškove.

Nema poreza, ali ni doprinosa

Onima koji primaju manje od prosječne plaće ti primici čine još veći udio mjesečnim primanjima. Zato ih država i podiže iz godine u godinu i tako omogućuje poslodavcima da povećaju isplate svojim radnicima bez dodatnog poreznog troška ili troška uplate doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

U prvom polugodištu tako su radnici u pravnim osobama dobili, prema podacima Porezne uprave, ukupno milijardu i 191 milijun eura neoporezivih primitaka. U drugom dijelu godine taj će iznos biti i veći jer tradicionalno najveće isplate dolaze pred božićne blagdane. Tada se isplaćuju božićnice, darovi za djecu i nagrade za rezultate rada.

Kroz neoporezive primitke i dvije dodatne plaće godišnje

Pokazuje to i analiza Državnog zavoda za statistiku, po kojoj je lani u prosincu isplaćeno ukupno 784 milijuna eura neoporezivih primitaka. I to su samo podaci za pravne osobe, bez obrta.

Sve to znači da se tijekom godine kroz neoporezive primitke, ovisno o mjesecu, radnicima isplati od deset do 34 posto bruto plaće.

Kad se pogleda neto iznos, odnosno ono što dobiju na svoje račune, ti su iznosi i veći, gotovo svaki mjesec dosežu 15 posto, dok se u prosincu penju i do 39 posto. U cijeloj godini tako se isplate i dvije dodatne plaće.

Svi zapravo na gubitku

No, u toj priči gube mirovinski i zdravstveni fond i današnji umirovljenici jer te svote ne ulaze u izračun usklađivanja mirovina. Gube i današnji radnici, i to već sad, za vrijeme kad će postati umirovljenici. Na te isplate mirovinskih i zdravstvenih doprinosa nema.

Čak petina radnika u Hrvatskoj ima neto plaću do 896 eura, što znači da je njihova bruto plaća do 1169 eura. Isplata 213 eura, koliko je prosjek neoporezivih primitaka, znači povećanje neto plaće za najmanje 23,7 posto i ti ljudi nemaju luksuz razmišljati o tome da će im mirovina biti sve manja što im mjesečna primanja sve više ovise o neoporezivim primicima. Za njih ti primici čine puno veću razliku nego za građane koji zarađuju više od prosječne plaće. Uz to, još deset posto radnika ima plaću manju od tisuću eura pa, ako dobivaju neoporezive primitke, u prosječnom iznosu to njihovu plaću diže za barem 20 posto.

Imat će ispodprosječne mirovine

No, svi oni imat će u budućnosti mirovine znatno ispod prosječne, što znači da se već stvaraju uvjeti da ti ljudi u budućnosti žive u riziku od siromaštva ako budu živjeli samo od svoje mirovine.

Tijekom godine se tako u Hrvatskoj isplate gotovo dvije prosječne neto plaće od kojih ni mirovinski ni zdravstveni fond ne dobiju ništa.

Poslodavci stalno traže dodatna rasterećenja u porezu na dohodak, primjerice kroz rast poreznog odbitka. Za više od polovice radnika u Hrvatskoj to ne bi donijelo promjene u neto plaći jer ih porezne škare ionako ne zahvaćaju. Oni bi imali koristi samo ako bi rasle i njihove bruto plaće, a time bi se povećale i njihove uplate u zdravstveni i mirovinski fond i možda poboljšao njihov položaj kad jednom odu u mirovinu, piše Telegram.

EKONOMIJA KAFIĆA Pitali smo Grčića i Jurčića kakva je Plenkovićeva porezna reforma. ‘Sasjekli’ su je