Iznajmljivače u Hrvatskoj očekuje stroža kategorizacija apartmana, pri čemu će kvalitetu smještaja jasno odrediti broj zvjezdica i standardi koje moraju zadovoljiti.

Jesu li kriteriji za dodjelu zvjezdica u Hrvatskoj usporedivi s onima u ostatku Europske unije te kako se odvija trenutna turistička sezona, otkrila je u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” Monika Udovičić, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta.

Udovičić je pojasnila kako novi zakonski okvir razlikuje domaćine od komercijalnog privatnog smještaja. “Prošle godine smo napravili izmjenu zakona u ugostiteljskoj djelatnosti, gdje smo razdvojili domaćine i one koji se bave iznajmljivanjem ili rentijerstvom. Domaćine smatramo onima koji na području te županije gdje iznajmljuju ujedno i žive kako bi bili dostupni gostu, a isključujući objekte koji se nalaze u stambenim zgradama koje su primarno namijenjene stanovanju,” rekla je Udovičić.

Imaju li domaćini prednost u odnosu na ostale iznajmljivače?

Domaćinima se, prema definiciji, smatraju svi koji imaju prebivalište u jedinici lokalne samouprave u kojoj iznajmljuju svoj objekt. “Intencija izmjena tih zakona je bila da se domaćinom zove onaj koji je na raspolaganju gostu, koji ga dočekuje i pruža mu dodatnu uslugu i to je posebnost našeg hrvatskog turizma. Nije svaki iznajmljivač domaćin. Imamo slučajeve kada ljudi žive u drugim krajevima ili izvan Hrvatske, a iznajmljuju objekte, čak i u stambenim zgradama i gosti dolaze i ne vide tko je domaćin,” dodaje Udovičić.

Pitanje je zatim imaju li domaćini prednost u odnosu na ostale iznajmljivače. “Intencija je bila brendirati taj smještaj u domaćinstvu i istaknuti posebnost hrvatskog turizma koja postoji već cijeli niz godina zbog kojeg dolazi i velik broj gostiju,” pojašnjava državna tajnica.

DOSEGLI PLAFON Ljubo Jurčić: Uništili smo hrvatski turizam

Udovičić ističe kako domaćini mogu koristiti oznaku local host putem sustava eVisitor, što im omogućuje isticanje dodane vrijednosti hrvatskog turizma. Oznaka se može prikazivati i na online platformama, uz cilj bolje marketinške pozicije. “Postoji intencija i da se u ugostiteljstvu također plasiraju lokalni proizvodi i što kraći lanci opskrbe, kako bi gosti koji dolaze mogli kušati nešto autentično,” naglašava Udovičić.

Oni koji se bave klasičnim iznajmljivanjem pružaju drukčiju uslugu: gosti ulaze sami pomoću pina, bez kontakta s iznajmljivačem, često preko tvrtke ili obrta. “Usluga na prvu može izgledati isto, no mi želimo poticati kontakt gosta s domaćinom. Gosti često to nagrađuju, vrednuju tu posebnost jer taj domaćin daje prvu informaciju gostu o destinaciji, upućuje ga u različite informacije,” kaže Udovičić.

‘Imamo rigoroznije standarde kategorizacije od europskih, to se pokazalo dobro’

Hrvatska već dugi niz godina ima kategorizaciju smještaja, uključujući i smještaj u domaćinstvu. Udovičić smatra da standardizacija pomaže gostima da znaju kakvu kvalitetu mogu očekivati. “Intencija je da se i tu uvede sustav rekategorizacije, odnosno da se nakon nekoliko godina ponovno uđe u taj objekt i da se ti standardi i dalje zadovoljavaju. Hrvatska ima visoke standarde kada je riječ o kategorizaciji. Malo smo rigorozniji od europskih standarda i to se pokazalo dobro jer se nudi veća kvaliteta,” ističe Udovičić. Napominje da u EU nije tako raširena praksa domaćina, već se iznajmljuju stanovi bez vidljivog kontakta s vlasnikom.

Hrvatska većinu smještajnih objekata kategorizira s četiri ili pet zvjezdica. “Smještaj u domaćinstvu je tradicija hrvatskog turizma. Kod nas postoji puno obitelji, pogotovo u jadranskoj Hrvatskoj, koje su imale dodatnu sobu ili prostor u kući, koje su počele iznajmljivati i tako se razvio smještaj u domaćinstvu,” objašnjava Udovičić.

PRAZNI APARTMANI Mnogi iznajmljivači prelaze na dugoročni najam: ‘Ostaju kvalitetni’

Na pitanje o neplanskoj apartmanizaciji i mogućoj sivoj zoni na tržištu, Udovičić je pojasnila: “Mi smo izmjenama ovog zakona doprinijeli toj reformi koju vidimo i koja se provodi u tri resora: ministarstvo financija, graditeljstva i kod nas. Brojna su pitanja koja se tu događaju, znamo da je naš prostor najvrjedniji resurs. Postoje tri stupa održivosti: prvi je socijalni stup; da brinemo o lokalnom stanovništvu; tj. da zadržimo zadovoljstvo na visokoj razini, zatim briga o okolišu i prostoru te o ekonomskoj isplativosti,” zaključila je državna tajnica.