Ekonomist Luka Brkić, profesor na zagrebačkom sveučilištu Libertas, govori o prošloj turističkoj sezoni, o kojoj HTZ javnosti nudi uspješnu priču, a HNB iznosi suprotan podatak da je Hrvatska zabilježila pad u prihodu od turizma.

Cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma je ugrožena, a razlozi viših cijena ne mogu biti cijene energenata koje su najniže u eurozoni, kao ni PDV“, poručili su predstavnici hrvatske vlade na prošlotjednom sastanku s djelatnicima turističkog sektora. A turizam je gospodarska grana koja pokriva čak 20% hrvatskog BDP-a, pa je vrlo važan i za državni proračun iz kojeg se alimentiraju plaće u državnom i javnom sektoru, ali i mirovine.

Tim smo povodom razgovarali s ekonomistom Lukom Brkićem, profesorom u trajnom zvanju na zagrebačkom sveučilištu Libertas. Brkić je prije Libertasa bio i dugogodišnji profesor ekonomije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina na tom važnom sastanku prvi put je iznio podatak o lanjskom padu dolazaka i noćenja turista s emitivnih tržišta kao što su Njemačka, Austrija, Češka i Italija.

Glavina je naglasio da su u trećem kvartalu 2024. godine prihodi od stranih turista bili 0,7 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2023. Iznio je i usporedbu cijena smještaja i restorana u Hrvatskoj i zemljama Mediterana kroz dulje razdoblje. Tako su cijene u Hrvatskoj 2016. bile u odnosu na Francusku i Italiju niže za 64, odnosno 46 posto, dok je 2023. to iznosilo znatno manje. Tek oko 20 posto, a Hrvatska je danas postala skuplja turistička destinacija i od Grčke i od Španjolske. Zato je i premijer Andrej Plenković ocijenio da takva situacija nije dugoročno održiva, a može imati i negativne posljedice po gospodarski rast. Sve to je bilo rečeno na trosatnoj Drugoj sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma, kojom je predsjedao premijer Plenković.

Nazočno je bilo i više ministara i brojni predstavnici turističkih udruga i kompanija. Sudjelovao je i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je naglasio da je u posljednje tri godine najveći doprinos inflaciji dolazio od cijena u sektoru usluga, a u tom je sektoru i turizam, posebno ugostiteljske usluge, kao i cijene smještaja. Brkić se u razgovoru za Nacional osvrnuo i na najvišu stopu inflacije u eurozoni koju i dalje bilježi Hrvatska i blokadu trgovinskih lanaca u borbi protiv inflacije.

NACIONAL: Premijer Plenković prošloga tjedna održao je sastanak s turističkim djelatnicima i hotelijerima upozorivši da Hrvatska gubi konkurentnost zbog visokih cijena. Prvi put je bio objavljen podatak da su prošle godine prihodi od turizma pali 10% unatoč tvrdnjama Hrvatske turističke zajednice (HTZ) o rekordnoj sezoni. Priuštivije su postale Grčka, Španjolska i Turska, a najizdašnija emitivna tržišta Njemačka i Italija su u recesiji. Kako to komentirate?

Zanimljivo je primijetiti da HTZ javnosti nudi jednu, uspješnu priču, a HNB posve suprotnu. HTZ govori o tome kako je po noćenjima prošlogodišnja sezona bila rekordna, a HNB iznosi podatak da je Hrvatska zabilježila pad u prihodima od turizma, a ti se prihodi kod nas u Hrvatskoj uračunavaju kao rezultat izvoza. Drugim riječima, prošlogodišnja sezona bila je lošija u odnosu na prethodnu godinu, a posebno na 2019. Postali smo cjenovno nekonkurentni. Dakle, evidentno je da gubimo konkurentnost. Ako nam se to dogodi i u 2025., a uzmete li u obzir činjenicu da je turizam gotovo 20% hrvatskog BDP-a, dodamo li onda i perspektivu za 2026., hrvatska ekonomija bi se našla u još većim problemima. Tada bi se vidjelo u potpunosti da je car gol. Hrvatska ima komparativne prednosti za razvoj turizma, ali nažalost nema dovoljnu konkurentsku prednost.

NACIONAL: Zašto to smatrate opasnim?

To će biti utoliko opasnije jer će prestati dolaziti i sredstva iz europskih fondova u onom obujmu u kojem su dolazila do sada. U 2026. završava ovaj program Europske unije, a s 2027. kreće novi proračunski okvir. Dosadašnja sredstva nismo iskoristili toliko produktivno da bismo mogli računati na značajniju potporu europskog novca. Naše usluge u turizmu su male dodane vrijednosti. I u tome smo neuspješniji od Grka, Turaka i Španjolaca. Jeftiniji su od Hrvatske, a imaju veću dodanu vrijednost. Zašto? U OECD-u, u sektoru usluga kvalificirane su usluge po postotku dodane vrijednosti. Postoji kvalifikacija onih država koje su najbolje po postotku ostvarene dodane vrijednosti, one koje su u kategoriji osrednjih i one koje su po tom postotku na najnižoj razini. Mi smo u kategoriji najnižih prema klasifikaciji OECD-a. Čišćenje sobe i posluživanje hrane su jedna vrsta usluge. Dizajn je druga vrsta usluge, a dizajn ima nekoliko puta veću dodanu vrijednost nego posluživanje hrane i čišćenje sobe. O tome je riječ….