Jedna je vinarija osvojila najviše brončanih medalja na ovogodišnjoj dodjeli nagrada Decanter – njih šest za šest prijavljenih vina. Riječ je o jednoj od najmlađih vinarija Varaždinske županije, vinariji Košćak iz Novog Marofa. Vlasnik vinarije otkriva što stoji iza tog uspjeha

Ovogodišnja dodjela najutjecajnijih nagrada u svijetu vinara Decanter World Wine Awards donijela je hrvatskim vinarima čak 386 medalja. Od tih 386 medalja njih čak 166 otišlo je vinarima iz kontinentalne Hrvatske i to najviše vinarima Zagorja i Međimurja – 43. S tim iznimnim brojem medalja Hrvatska se svrstala među 10 najboljih vinskih zemalja na svijetu i stala uz bok najpoznatijim i najcjenjenijim proizvođačima vina na svijetu kao što su Francuska, Italija, Španjolska i Portugal. Hrvatska vina osvojila su jednu platinastu medalju, 14 zlatnih, 255 srebrnih i 116 brončanih. No jedna je vinarija osvojila najviše brončanih medalja – njih šest za šest prijavljenih vina: graševina, pinot noir, sauvignon, rizling, blanc de blancs 1306 brut nature te 2607 blanc de noirs brut nature. Riječ je o jednoj od najmlađih vinarija Varaždinske županije, vinariji Košćak iz Novog Marofa koju vodi Luka Košćak. Tradicija uzgoja vinove loze i proizvodnje vina u obitelji Košćak postoji više od dvadeset godina, kada su i zasađeni prvi vinogradi na mjestu starog, gotovo stoljetnog vinograda u obiteljskom vlasništvu, na vinogradarskom položaju Kotari. Njihov zaštitni znak koji mnoge zbuni pri upoznavanju s njihovim vinima je oznaka – pet je više od osam (5>8).

NACIONAL: Što se krije iza vašeg neobičnog, ali prepoznatljivog loga, a to je pet je više od osam (5>8).

Naš logo predstavlja našu vinariju i on je naš zaštitni znak. No s njime se može poistovjetiti svaka vinarija našeg podneblja. Dugo je postojala priča o lošim, prvenstveno kiselim, zagorskim vinima i taj čvrsto ukorijenjen stereotip jako teško smo mijenjali. Upravo kroz naš logo 5>8 najljepše se opisuje tranzicija od neuglednih vina do današnjih modernih vina koja zaslužuju veliku pažnju. Konkretno, iza loga stoji priča naših prvih vinograda, gdje je moj djed na jednom vrlo uskom dijelu zemlje obrađivao osam redova vinove loze. U to je vrijeme kvantiteta imala prioritet u odnosu na kvalitetu i to je jedan od razloga te loše aure koja se nadvila nad vinima našega kraja. Kada je odlučio darovati vinograd svome sinu, odnosno mojem ocu, nije se nadao da će otac odmah nakon toga iskrčiti postojeći vinograd i na istom mjestu zasaditi novi, ali ovoga puta manji vinograd koji je imao samo pet redova. Ubrzo kad smo vinificirali prvo vino iz novog vinograda, shvatili smo da je pet više od osam, odnosno da je superiorna kvaliteta manje količine grožđa dovela i do iskoraka u kvaliteti vina.

NACIONAL: Puno pažnje posvetili ste i dizajnu.

Uz spomenuti logo koji se kroz različite načine prezentira na našim etiketama, moja želja prilikom dizajna etikete bila je da ona odiše jednostavnošću i elegancijom, a opet da ima modernih elemenata. Iza dizajna naših etiketa stoje dvojica dizajnera iz studija BE koncept, Bruno Maglić i Emil Klonkay. Moram napomenuti da smo u fazi nadogradnje vizualnog identiteta našeg brenda, što će rezultirati sjajnim novim vizualima koji će pratiti razvoj vinarije proteklih nekoliko godina.

NACIONAL: U proizvodnju vina krenuli ste prije 13 godina, a danas ste jedan od najtrofejnijih vinara Varaždinske županije. Po struci ste enolog, što vam je pomoglo u spravljanju vina, no što je najvažnije za proizvodnju dobrih vina?

Apsolutno najbitnija je strast prema tome što radite. Zapravo, ne mogu reći da radim taj posao, ja taj posao živim. Štoviše, to i ne bih nazvao poslom. Da biste proizveli dobro vino, prvenstveno morate poštovati okolinu. Morate poznavati svaki element koji vas okružuje i razumjeti kako on utječe na ono što radite. Nije isto raste li loza na vapnencu ili na nekom dubokom tlu. Morate osluškivati što vam priroda govori. Osim toga, preciznost i pravovremenost su dvije najznačajnije karakteristike koje morate imati u procesu vinifikacije. Moja struka uvelike mi je pomogla da lakše i brže mogu procesuirati ključne procese u proizvodnji.

NACIONAL: U Novom Marofu, gdje se nalaze vaši vinogradi, nemate autohtone sorte. S kojim sortama ste započeli i na kojima najviše gradite svoja vina?

Naša vinarija nalazi se na obroncima varaždinskih bregi, kako ih mi zovemo. I činjenica je da nismo imali to bogatstvo ranije kroz povijest da razvijemo lokalnu, autohtonu sortu. Da me ne bi netko krivo shvatio, u potpunosti podržavam vinare i vinske regije koje rade na promociji svojih autohtonih sorti, no isto tako smatram da one u nekom trenutku mogu postati i teret. Nisu sve sorte jednakog potencijala pa nisu ni pogodne da se na njima razvija jača priča oko brendiranja vinske regije. Meni je bilo vrlo jednostavno odabrati sortiment kojim ću krenuti s obzirom na to da me i kao profesionalca, ali i kao vinskog konzumenta oduvijek impresionirala vinska regija Champagna. Iz tog razloga i logično je da u vinogradima postoje nasadi crnog pinota i chardonnaya. Osim toga, moj put nakon fakulteta i prilika da radim u jednoj od najboljih hrvatskih vinarija, vinariji Bolfan, definiran je dvjema sortama, rizlingom i sauvignonom.

NACIONAL: Sve je počelo sauvignonom, rizlingom, chardonnayom i crnim pinotom. Kojih osam vina se nalazi u vašoj ponudi?

Proizvodimo vina u tri linije, pjenušci, klasična i premium linija. Trenutno imamo 8 etiketa, a asortiman čine pjenušci 2607 blanc de noirs, 1306 blanc de blancs, u klasičnoj liniji sauvignon blanc, rizling, graševina i pinot noir te u premium liniji chardonnay i opet pinot noir.

NACIONAL: Kada ste krenuli s proizvodnjom pjenušaca i koje imate u ponudi?

Započeli smo 2018. u jednoj iznimno vrućoj i sušnoj godini. Takve vremenske prilike nisu baš idealne za proizvodnju pjenušaca, no uspjeli smo proizvesti sjajna vina koja su nam pokazala kako s ispravnim pristupom i u izazovnim godinama možete postići vrhunsku kakvoću. Danas u ponudi imamo dva pjenušca, blanc de noirs 2607 od crnog pinota i 1306 blanc de blancs od chardonnaya. Također, na odležavanju već 40 mjeseci imamo naš novi pjenušac pinot noir rose, no smatram da još nismo spremni pustiti ga na tržište.

Šest prijavljenih vina, graševina, pinot noir, sauvignon, rizling, blanc de blancs 1306 brut nature i 2607 blanc de noirs brut nature imaju broncu s Decantera. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Vaši pjenušci poznati su po svježini. Kako je postižete i koliko je povezana s terminom berbe grožđa i obradom?

U svojim vinima volim preciznost, čistoću i linearnost. Upravo to tražim u svojim pjenušcima. Ne podliježem kompromisima, ne doslađujemo pjenušce likerima jer svaka takva intervencija čini vino manje iskrenim. Svježinu postižemo ranijim rokovima berbe, ali i pažljivim odabirom lokacija odakle dolazi grožđe za naša pjenušava vina.

NACIONAL: Kakva je ovogodišnja berba? Kakav su vaša predviđanja o mladim vinima i pjenušcima?

Ova godina mogla bi završiti spektakularno, s možda nekim od najboljih vina zadnjeg desetljeća. Trenutno smo završili okvirno oko 40 posto naše berbe i moštevi koji su u fazi fermentacije pokazuju izniman potencijal. Omjer sladora i kiselina dugo nije bio ovako idealan. Naravno, berba nije gotova za kasnije sorte pa će za konačnu ocjenu biti potrebno pričekati još dvadesetak dana.

NACIONAL: Koliko se površine vinograda nalazi u vašem posjedu i koliko litara vina godišnje uspijete proizvesti?

Obrađujemo okvirno oko 6 ha vinograda. Godišnja proizvodnja je 50.000 litara. Određenu količinu grožđa kupujemo od stalnih kooperanata.

NACIONAL: Vaš sauvignon blanc uvršten je na listu 15 najboljih sauvignona po izboru portala Plava kamenica. Koliko vam takvo priznanje znači za plasman i imidž vinarije i vaših vina?

Sauvignon blanc je naše najprodavanije vino i svako ovakvo priznanje pridonosi prepoznatljivosti naših vina. Konkurencija u proizvodnji sauvignon blanca u Hrvatskoj je vrlo velika pa je ovo priznanje vrijedno za nas.

‘Primarno se želimo baviti vinom, no za zaokruženu priču potrebno je goste privući u vinariju’, kaže Košćak koji sa suprugom Ines uređuje i kušaonicu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Ove godine za Decanter World Wine Awards prijavili ste šest od osam vaših vina i dobili šest bronci. Jeste li sretni što je svih šest vina osvojilo medalje ili vam je žao što nisu zlatne?

Svaki vinar koji šalje vino na jedno takvo ocjenjivanje na najvišem svjetskom nivou nada se najvišim ocjenama pa ni mi nismo iznimka. Ipak smatram da je najvažniji kontinuitet. Svih šest naših vina smjestilo se u dva boda razlike, što nam je najbolji pokazatelj da radimo dobro.

NACIONAL: Koje vam je od tih vina najbolje i zbog čega?

Ako moram odabrati, onda bi to bio rizling. To je izuzetno terroirska sorta, potpuno unikatna i nemoguće je iz godine u godinu proizvesti isto vino. Upravo ta nepredvidljivost daje mu za pravo da ga zovu „kraljem bijelih vina“.

NACIONAL: I prethodnih godina bili ste uspješni u Londonu sa svojim vinima. Za koja ste vaša vina do sada osvajali nagrade na tom prestižnom svjetskom natjecanju?

Osvojili smo preko 25 medalja u Londonu. Najviše za sauvignon blanc koji je nekoliko godina u nizu osvajao srebro. Od ostalih vina valja izdvojiti oba pjenušca, pinot noir i rizling.

NACIONAL: Vinari Varaždinske županije ubrzo će sustići vinare Istarske županije koja vodi po broju nagrađenih vina, no ipak se čini da za razliku od istarskih vina, vina Varaždinske županije, unatoč kvaliteti i sve većem broju hrvatskih i međunarodnih nagrada, kao da su ostala u sjeni. Zašto se to događa?

Moramo biti iskreni i reći da smo zahvaljujući financijskoj pomoći Varaždinske županije poslali iznimno velik broj vina u London. Zato je broj medalja usporediv s Istrom. Naravno da te medalje ne bi došle da vina nisu visoke kakvoće. Istra sa svojom krovnom udrugom može svim ostalim hrvatskim vinskim regijama biti primjer i putokaz kako se pravilno brendirati na tržištu. Vinima Varaždinske županije nedostaje prepoznatljiv vizualni identitet. Činjenica da samo nekoliko nas plasira svoja vina na najznačajnije enogastro destinacije dovoljno govori o prepoznatljivosti naših vina.

NACIONAL: Prije tri godine kupili ste vinski podrum i poznate stare vinske nasade Varaždinske županije. Je li točno da osim povećanja kapaciteta proizvodnje vina planirate krenuti i s ruralnim turizmom?

Primarno se želimo baviti vinom, no da bismo u potpunosti mogli ispričati svoju priču, potrebno je goste privući u vinariju. U fazi smo dovršetka kušaonice vina, a u budućnosti je i plan urediti i smještajne kapacitete. Vinarija se nalazi samo desetak minuta vožnje autom od centra Varaždina koji posljednjih godina doživljava procvat eno-gastro ponude pa nam i ta činjenica ide u prilog.

NACIONAL: Koliko je vinogradarska tradicija i proizvodnja vina u vašoj obitelji bila presudna da se opredijelite za proizvodnju i plasman vina i na koncu postanete enolog?

Tradicija uzgoja vinove loze i proizvodnje vina u našoj obitelji je dugotrajna, čak bih se usudio reći i stoljetna, no mi smo tu svoju ljubav prema vinu komercijalizirali tek 2013., kada smo prvo vino plasirali na tržište. Ideja da radim uredski posao nikad mi nije bila privlačna. Volim dinamiku ovoga što radim i to ne samo dnevnu, već i sezonsku. Primjerice, upravo smo u fazi intenzivne berbe koja je vrlo izazovna i stresna, ali s druge strane je to najljepši dio godine jer se stvaraju nova vina. Za desetak dana tempo će pasti pa imate malo vremena odahnuti. Stvari ne teku po unaprijed zapisanim obrascima i to je najljepša stvar moga posla, nepredvidljivost.

NACIONAL: Postoje li nova vina nakon ovogodišnje berbe koja planirate predstaviti 2026. godine?

Uvijek moramo pozorno pratiti što se dešava na tržištu vina jer se trendovi vrlo brzo mijenjaju. Planiramo predstaviti novi rose pjenušac i premium liniju našeg pinot noira. Razvijamo i liniju maceriranih, odležanih vina koja će na tržište izaći 2027.