Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, govori što Hrvatska može učiniti kako bi ubrzala i pojednostavila realizaciju geotermalnih projekata i time privukla nove investitore te što čini kako bi i lokalnim samoupravama olakšala ulazak u investicije

Istraživanje geotermalnih izvora u Hrvatskoj posljednjih godina pokazuje jasne znakove napretka. Interes domaćih i inozemnih investitora za ulaganje u ovaj obnovljivi izvor energije nesumnjivo raste i sve je veći broj onih koji kucaju na vrata Agencije za ugljikovodike (AZU) kako bi pregledom podataka o geotermalnim izvorima prikupljenima kroz višegodišnja mjerenja i istraživanja i objedinjenima u Agencijinom „data roomu“ procijenili isplativost potencijalnih projekata.

Samo u posljednjih nekoliko godina raspisano je više javnih natječaja za istražna područja geotermalne vode na koje je odaziv bio više nego dobar, što jasno pokazuje interes tržišta i potencijal za razvoj. Dobro je poznato da Hrvatska ima vrlo visok geotermalni potencijal, a sve intenzivniji interes privatnog sektora za ulaganja sugerira da će narednih pet do 10 godina biti ključni za stvarni razvoj ovog sektora. No energetski stručnjaci se slažu da brojne administrativne prepreke i spora obrada dokumentacije još uvijek koče bržu realizaciju projekata.

O tome što i kako Hrvatska može učiniti kako bi ubrzala i pojednostavnila realizaciju projekata i time privukla nove investitore, te što može učiniti kako bi i lokalnim samoupravama olakšala ulazak u ovakve investicije koje donose višestruku  dobrobit porazgovarali smo sa predsjednikom Uprave Agencije za ugljikovodike Marijanom Krpanom.

MEGAWATT: Prva istražna bušenja u potrazi za novim geotermalnim izvorima već su započela, nedavno je otvorena bušotina u Velikoj Gorici, a najavljuju se i nove u Osijeku, Zaprešiću i Vinkovcima. I INA je najavila nove geotermalne projekte. Što je konkretno potaknulo nagli interes za ovim oblikom energije?

Interes za geotermalnu energiju u Hrvatskoj, iako se na prvi pogled može činiti naglim, zapravo je rezultat dugoročnog i sustavnog rada koji je proveden nekoliko proteklih godina u Agenciji za ugljikovodike. Poduzeli smo niz aktivnosti koje su obuhvatile tehničke, zakonodavne, pravne, ekonomske i istražne aspekte razvoja geotermalnog sektora. U hrvatskom dijelu Panonskog bazena govorimo o visokom geotermalnom gradijentu, a on nam govori kako već na relativno manjim dubinama možemo naći geotermalni potencijal pogodan za energetsko iskorištavanje, što Hrvatsku čini izuzetno povoljnim područjem za istraživanje i eksploataciju geotermalne energije. Osim procjene geotermalnog potencijala, kako bi sektor postao privlačniji za investitore, u proteklom razdoblju zajedno s nadležnim ministarstvom radili smo na prilagodbi regulatornog okvira. Zakonodavne promjene bile su ključne jer smo kroz Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji uključuje i geotermalne vode, osigurali jasno definiran i transparentan zakonodavni okvir. Uz to, posebnu pažnju posvetili smo i edukaciji te promociji geotermalne energije, kako bi podigli svijest o njezinoj važnosti i potencijalu čime smo dodatno potaknuli interes javnosti ali i povećali interes potencijalnih ulagača u ovaj sektor. Spomenute izmjene i dopune Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kao i izmjene i dopune Zakona o Agenciji iz 2021. godine, su bile prekretnica u realizaciji geotermalnih projekata za potrebe toplinarstva jer je u navedene zakonske izmjene uvrštena odredba kojom se Agencija ovlašćuje u ime Republike Hrvatske izvoditi i istražne radove potrebne za utvrđivanje geotermalnog potencijala Hrvatske. Dakle, od 2021. godine Agencija, osim svojih „tradicionalnih uloga“ dobiva jednu novu, dinamičnu i izazovnu ulogu te postaje investitor u geotermalnoj energiji. Kao što ste i sami naveli u pitanju, posebno je važno i da je INA nakon više od 80 godina istraživanja ugljikovodika, 2023. također krenula u istraživanje geotermalnih resursa, a prvo bušenje već je započelo na istražnom prostoru Leščan. Ulazak velikih investitora ne samo da potvrđuje geotermalni potencijal Hrvatske nego ukazuje i na činjenicu da su sve naše aktivnosti, projekti i predložene izmjene i unaprjeđenja geotermalnog energetskog sektora bile dobre. Dakle, svi projekti koji se trenutno provode nisu samo rezultat iznenadnog i slučajnog interesa, već logičan nastavak temeljitog i predanog rada na pripremi istražnih geotermalnih projekata.

‘Istražne aktivnosti geotermalnih izvora provode se na 24 istražna prostora u Hrvatskoj koja se nalaze na području Slavonije, Podravine, Međimurja i Pokuplja’

MEGAWATT:  Tko točno provodi istražna bušenja u Velikoj Gorici i ona buduća na ostalim lokacijama i što se događa kad istražni radovi potvrde komercijalnu isplativost bušotine?  

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te njegove dopune, a kroz mjeru C1.2. R1-I2 „Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora“,  Agenciji za ugljikovodike dodijeljena su financijska sredstva za ispitivanje i potvrđivanje geotermalnog potencijala u iznosu od 50 milijuna EUR. Cilj provedbe ovog tehnički i kapitalno intenzivnog projekta jest povećanje udjela obnovljivih izvora energije, točnije geotermalne energije u sektoru toplinarstva. Inicijalno za geološko deriskiranje i ispitivanje geotermalnog potencijala odabrano je šest lokacija odnosno preliminarnih istražnih prostora sukladno geološkim i tehničkim kriterijima: Osijek, Vinkovci, Vukovar, Zaprešić, Sisak i Velika Gorica. Na svim preliminarnim istražnim prostorima tijekom prve polovice 2023. obavljena su geofizička snimanja 2D seizmike i magnetotelurike. Obradom i interpretacijom navedenih podataka uz integraciju postojećih geofizičkih podataka, dobila se jasnija slika podzemlja i potencijala za iskorištavanje geotermalne vode u svrhu toplinarstva na svakom od prostora. Temeljem daljnjih geološko-geofizičkih evaluacija odabrana su četiri preliminarna istražna prostora na kojima će se izraditi po jedna istražna bušotina: Velika Gorica, Zaprešić, Osijek i Vinkovci. Završna faza naših istražnih aktivnosti obuhvaća naftno-rudarske radove, odnosno izradu četiri istražne geotermalne bušotine. Trenutno je u tijeku izrada prve istražne bušotine Velika Gorica GT-1 (VGGT-1), dok su na preliminarnom istražnom prostoru Osijek započele pripremne aktivnosti za smještaj bušaćeg postrojenja i izradu istražne bušotine Osijek GT-1 (OsGT-1). Temeljni cilj i svrha projekta su geološko de-riskiranje pojedinih područja te potvrda geotermalnog potencijala. Nakon izrade geotermalnih bušotina, prvi korak je provedba hidrodinamičkih testiranja radi utvrđivanja dotoka i temperature geotermalne vode.

MEGAWATT: AZU je u nekoliko posljednjih godina u više navrata raspisivao natječaje za dodjelu prava na istraživanje geotermalnih izvora na istražnim prostorima na kopnu. Koliko je dozvola do sada izdano i koliko njih je već iskorišteno, odnosno koliko je istražnih radova započeto na temelju dobivenih dozvola?

Djelatnost eksploatacije geotermalne vode obavlja se na 13 eksploatacijskih polja, pri čemu je proizvodnja električne energije predviđena na šest eksploatacijskih polja, a na preostalih sedam namjena je proizvodnja toplinske energije za grijanje stambenih i javnih objekata, ali i staklenika. Istražne aktivnosti provode se na 24 istražnih prostora koja se nalaze na području Slavonije, Podravine, Međimurja i Pokuplja. Energetska svrha tih geotermalnih projekata je raznovrsna, ovisno o procijenjenom geotermalnom potencijalu, stoga postoji mogućnosti proizvodnje električne energije ili toplinske energije za potrebe daljnjeg razvoja sektora toplinarstva ili grijanja staklenika i plastenika.

MEGAWATT: Kakav je interes domaćih, ali i inozemnih investitora za ulaganja u istraživanje geotermalnih izvora? Koliko često dobivate upite za posjet data-roomu u sklopu Vaše agencije?

Postoji kontinuirani interes domaćih i inozemnih investitora za ulaganja u istraživanje geotermalnih izvora. Agencija, u prosjeku na godišnjoj razini, od 2019. godine ostvari desetak posjeta data-roomu samo u svrhu istraživanja geotermalnih voda, a ta brojka varira i ovisi o broju provedenih nadmetanja radi odabira najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje geotermalnih voda.

‘Inozemni investitori čine 20 posto onih koji pokazuju interes za ulaganja u geotermale, domaći investitori zastupljeni su s oko 37 posto, a tvrtke u vlasništvu lokalne samouprave čine oko 43 posto portfelja’

MEGAWATT: Tko su sve zainteresirani? Koliko je među njima inozemnih ulagača, koliko domaćih tvrtki, a koliko je tvrtki u vlasništvu lokalne samouprave?

Osim zainteresiranih inozemnih ulagača i domaćih tvrtki, interes pokazuju i tvrtke u vlasništvu lokalne samouprave. Prema broju izdanih dozvola, možemo zaključiti da inozemni investitori čine 20 posto onih koji pokazuju interes za ulaganja u geotermale, domaći investitori su zastupljeni sa oko 37 posto, a tvrtke u vlasništvu lokalne samouprave čine oko 43 posto portfelja.

 MEGAWATT:  Koliko su tijela lokalne i regionalne samouprave zainteresirana za ulaganja u geotermalna istraživanja? Postoje već pozitivni primjeri u nekoliko županija i općina, no čini se da je potencijal mnogo veći. Kako motivirati gradove i općine u kopnenom dijelu zemlje da se intenzivnije okrenu  toj vrsti obnovljivih izvora energije?

Lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj pokazale su veliki interes za geotermalna istraživanja. Od 25 istražnih prostora, nositelji 13 dozvola su lokalne zajednice što pokazuje njihov interes za ovaj sektor. Iako postoje pozitivni primjeri u nekoliko županija i općina, najveći izazov je nedostatak financijskih sredstava i specifičnog stručnog znanja za provedbu ovih projekata. Za daljnji razvoj potrebno je osigurati povoljne financijske instrumente, stručnu podršku i poticaje koji će olakšati ulaganja u geotermalne projekte. 

‘Uskoro ćemo imati rezultate ispitivanja na istražnoj bušotini u Velikoj Gorici koji će, nadam se, biti povoljni’, najavljuje Marijan Krpan, Photo: Saša Zinaja/NFoto

MEGAWATT: Zbog čega se u nas geotermalna energija u značajnijoj mjeri ne koristi i za druge svrhe osim za grijanje prostora ili proizvodnju energije? U svijetu postoji niz primjera sekundarnog iskorištavanja otpadne topline za uzgoj biljaka i riblje mlađi, grijanje plastenika i mnoštvo drugih potreba nakon što se geotermalna voda iskoristi za primarnu svrhu? Zašto je sekundarno iskorištavanje geotermalne topline u nas nekako zapostavljeno?

Razvoj geotermalne energije zahtijeva strateški pristup, veća kapitalna ulaganja i dugoročno planiranje, ali to ne znači da su prepreke nepremostive. Iako u Hrvatskoj još nismo u potpunosti iskoristili sav potencijal geotermalnih resursa, mogućnosti koje ona nudi, poput kaskadnog korištenja, pružaju odlične izglede za budućnost. Ne bismo mogli reći kako je kaskadno korištenje zapostavljeno. Naime svi investitori planiraju maksimizaciju svojih projekata pa i kroz kaskadno korištenje. U tu svrhu svaki projekt ima svoje specifičnosti jer, ne zaboravimo, kako bi se toplina mogla koristiti na mjestu nastanka, moramo imati i potrošače u blizini tog energenta.

MEGAWATT: Iako je dobro poznato da Hrvatska ima golem geotermalni potencijal, pravna regulativa i upravo prihvaćeni Nacionalni energetski  i klimatski plan (NECP) ne stimuliraju ulaganja u geotermalne projekte. Posve suprotno, NECP je srezao plan razvoja geotermalnih izvora energije do 2030. godine iako je Međunarodna agencija za energiju (IEA) izdala preporuke da se geotermalnoj energiji dodijeli značajnije mjesto u procesu tranzicije sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Zbog čega je to tako i kako će to utjecati na interes ulagača u ovaj oblik energije?

Iako je Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) postavio ambiciozne ciljeve za obnovljive izvore energije do 2030., geotermalni projekti, zbog svoje specifične prirode, zahtijevaju duži pripremni period, uključujući istraživanje, analize i potrebna kapitalna ulaganja. Zbog toga je postavljeni cilj zapravo minimalna snaga projekata koja se mora ostvariti do 2030., ali to ne znači da će razvoj geotermalne energije biti zanemaren. Naprotiv, u idućim godinama očekujemo veću implementaciju projekata koji će omogućiti daljnji rast sektora. Dugoročno gledano, smatramo da će geotermalna energija posebno obilježiti razdoblje nakon 2030., kada će razvoj biti puno intenzivniji i kada će Hrvatska iskoristiti svoj puni potencijal. Za projekte koji se sada razvijaju, punu implementaciju očekujemo od 2028. pa nadalje budući da geotermalnim projektima treba vrijeme izgradnje od potrebnih bušotina do energetskog dijela.

‘Razvoj geotermalne energije zahtijeva strateški pristup. Iako u Hrvatskoj još nismo potpuno iskoristili sav potencijal geotermalnih resursa, mogućnosti koje ona nudi, poput kaskadnog korištenja, pružaju odlične izglede za budućnost’

MEGAWATT:  Što je sa postojećim projektima koji su već u visokoj fazi razvoja ili su pri kraju a neće moći ući u predviđenu kvotu instalirane snage od skromnih 68 MW do 2030.? Imate li povratne informacije kako investitori reagiraju na ovo ograničenje i ima li već primjera odustajanja od novih projekata?

Nadležno ministarstvo je svjesno situacije u kojoj se nalaze projekti koji su već u visokoj fazi razvoja ili su pri kraju, a ne mogu ući u predviđenu kvotu instalirane snage od 68 MW do 2030. U tom kontekstu, Ministarstvo je u aktivnoj komunikaciji s investitorima kako bi se pronašla rješenja koja će omogućiti daljnji razvoj tih projekata, te osigurati potrebnu potporu za njihove uspješne realizacije. Cilj je osigurati da geotermalni projekti postanu dovoljno atraktivni potencijalnim ulagačima, uz naglasak na povoljne uvjete koji će omogućiti ubrzan razvoj ovog sektora. Razumijemo izazove, ali vjerujemo da će se kroz suradnju s investitorima i prilagodbu regulatornih okvira stvoriti prostor za daljnji rast geotermalne energije.

MEGAWATT: Kako komentirate činjenicu da s jedne strane bilježimo otvaranje novih geotermalnih bušotina u potrazi za novim izvorima vruće vode, a da u isto vrijeme ograničavamo kvote instalirane snage čime tjeramo zainteresirane ulagače? Kako objasniti tu kontroverzu?

Izrada novih geotermalnih bušotina i ograničavanje kvota za instaliranu snagu nisu u suprotnosti. Naime, kvote trebaju osigurati ravnotežu i održivost energetske tranzicije te stabilnost tržišta. Razlikujemo geotermalnu energiju koja se koristi za lokalne potrebe, poput grijanja, i onu za komercijalnu proizvodnju električne energije. Država financira projekte od javnog interesa, dok kvote omogućuju poticanje privatnih investicija u komercijalne projekte.

MEGAWATT: Postoje li naznake da će državne institucije, prije svega Ministarstvo gospodarstva i HROTE, ipak izmijeniti ova ograničenja i povećati kvote za geotermal u narednim godinama?

Trenutno se radi na razradi potencijalnih potpora koje će dodatno ojačati korištenje geotermalne energije, kako u proizvodnji električne energije, tako i u toplinarstvu. Ministarstvo gospodarstva, uz suradnju s relevantnim institucijama, nastoji osigurati poticanje razvoja ovog sektora kroz razne mehanizme koji će omogućiti održiviji i konkurentniji sektor geotermalne energije u Hrvatskoj. Uskoro ćemo imati rezultate ispitivanja na istražnoj bušotinu u Velikoj Gorici te se nadamo kako će i ti rezultati pridonijeti jačanju svijesti o jedinstvenom geotermalno potencijalu koji posjedujemo. Smatramo kako projekt koji provodi Agencija predstavlja odličan model za daljnje poticanje upotrebe geotermalne energije za potrebe toplinarstva, kako u pogledu financijskog aspekta tako i u pogledu stručnosti i tehničke podrške koju Agencija kroz svoj kadar osigurava.