Marijana De Marchi, profesorica ribarsko-nautičke skupine predmeta i mentorica ekološke grupe ‘Zdravo more’ u splitskoj Pomorskoj školi, upozorava institucije o štetnim posljedicama odluke Fuchsova ministarstva o ukidanju smjera ribarsko-tehničkog nautičara

Na temelju Odluke o upisu učenika u prvi razred srednje škole u školskoj godini 2025/2026. koju je donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, učenici u Pomorskoj školi u Splitu od ove godine više neće moći upisati smjer ribarsko-nautički tehničar. Tako je to ministarstvo, temeljem mišljenja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), bez puno rasprave i razmišljanja o mogućoj šteti, nakon skoro 30 godina trajanja ukinulo jedini takav srednjoškolski program u državi. Iako je jasno da bi takva odluka mogla trajno ugroziti obrazovanje budućih ribara i očuvanje ribarske tradicije s kojom se, iako deklarativno, Hrvatska hvali i ponosi, takvoj odluci jedino se usprotivila Marijana De Marchi, profesorica ribarsko-nautičke skupine predmeta i mentorica ekološke grupe „Zdravo more“ u splitskoj Pomorskoj školi. Marijana De Marchi je diplomirana inženjerka ribarstva i inženjerka nautike. Ona već dva mjeseca piše apele i upozorenja hrvatskim i europskim institucijama, a javnim istupima bori za odgodu te odluke na godinu dana.

Profesorici nitko nije pružio pomoć osim Uprave za ribarstvo. O primjeni odluke Ministarstva obrazovanja i ministra Radovana Fuchsa nije se očitovalo nijedno resorno i zainteresirano ministarstvo, poput Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ili Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. No zato je Marijani De Marchi stigla izravna podrška iz Europske komisije, i to od predsjednice Ursule von der Leyen i glavne direktorice Odbora za poljoprivredu i ribarstvo EK Charline Vitcheve. Ohrabrena time, profesorica je u lipnju odlučila poslati apel premijeru Vlade Andreju Plenkoviću i zamoliti ga za pomoć.

Bila je uvjerena da će se predsjednik Vlade oglasiti, razumjeti situaciju s budućnosti školovanja ribarsko-nautičkih tehničara i dati nalog ministru Fuchsu da se još godinu dana nastava održava po starom programu, dok se ne stvore uvjeti za novi kurikulum. Osobito jer su neki važni obrazovni smjerovi, poput zdravstva i socijalne skrbi, dobili mogućnost odgode. Unatoč činjenici da Europska komisija ima potpuno razumijevanje za probleme stručnog školovanja hrvatskih ribara, premijer Plenković, za razliku od svoje dobre prijateljice Ursule von der Leyen, i dalje šuti.

Moguće zato što želi izbjeći neugodna saznanje o tome koliki je stupanj nezainteresiranosti, nebrige i sukoba nadležnosti na ovom pitanju u čak četirima resornim ministarstvima. Čini se da je šteta već učinjena. Najmanje godinu dana dok se ne ispune uvjeti za izradu novog stručnog kurikuluma, a moguće i nikad više, u Pomorskoj školi u Splitu učenici neće pohađati teorijsku i praktičnu nastavu ribarsko-nautičke skupine predmeta.

‘Nisam uspjela spasiti ovaj gospodarski obrazovni smjer za ovu školsku godinu jer ljetni upisni rok završava’, zabrinuta je Marijana De Marchi. FOTO: Zvonimir Barisin/PIXSELL

“Odluka o upisu u prvi razred srednje škole za 2025/2026. Ministarstva znanosti, po kojoj na popisu smjerova koje će učenici moći upisati nema smjera nautičko-ribarskog tehničara, uzrokovala je ukidanje strateški važnog ribarsko-nautičkog smjera. Time je već nanesena velika šteta hrvatskom i europskom gospodarstvu, kulturnoj baštini te budućnosti Jadranskog mora. Posljedice će se osjetiti generacijama. Bez školovanog kadra za ulov, uzgoj, preradu i promet ribom, gubimo potencijal za suvremeno ribarstvo. Ovaj smjer osigurava teoretsko znanje i praktično iskustvo koja učenici stječu na brodovima, uzgajalištima, u tvornicama i obrtima, ali i na znanstvenim institutima. Gotovo trideset godina bio je to jedinstveni program u Pomorskoj školi Split. No modularna reforma strukovnog obrazovanja ga je ukinula“, izjavila je za Nacional Marijana De Marchi.

Ona ovako odgovara na pitanje kuda ide hrvatsko ribarstvo u uvjetima kada se ključan obrazovni smjer gasi: “Neškolovane osobe na različitim radnim mjestima, posebno onima na ribarskim brodovima i ribarskoj industriji, sigurno na odgovarajući način ne mogu zamijeniti školovane. To znači da će se rizik za posade, brodove i ulov stalno povećavati. Pomisliti da će bez školovanih ribara problemi morskih ekosustava nestati bila bi zabluda, s obzirom na aktualne probleme Jadrana. Moji učenici stječu znanja iz znanstvenih ekspertiza, nacionalnih i međunarodnih zakona o gospodarenju morskim bogatstvima te zajedničke ribarske politike EU-a. Poštujemo more i njegov živi svijet. Šteta se širi i na druge grane gospodarstva. Ribarsko-nautički smjer ključan je za turističku ponudu, podvodne djelatnosti, brodogradnju i nautički turizam. Ciljevi naše ribarstvene politike su unaprjeđenje i održivost, a ribarstvo nam donosi pozitivnu bilancu. Osim toga, naš smjer njeguje i prenosi tradicijske ribolovne vještine i običaje, a odlukom Ministarstva kulture i medija je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Učenici postaju čuvari tog naslijeđa, učeći tehnike i alate koji su oblikovali naš identitet. Imamo čak i vlastitu zbirku koju prezentiramo javnosti. No to ministarstvo u ovaj problem nije ni uključeno, a sigurno bi imalo što reći“.

Ona navodi da brojni učenici porijeklom od Pelješca do Lošinja žive tu tradiciju i žele ostati na svojim otocima i obali i baviti se obiteljskim poslom i obiteljskom tradicijom. Navodi i da je spomenuta škola bila posljednja utvrda za njihovo formalno obrazovanje u ribarstvu i da ukidanjem ovog smjera mladi gube mogućnost razvoja vještina i prijenosa znanja, što vodi postupnom gubitku neprocjenjivog kulturnog blaga.

Ona ovako opisuje po čemu je taj smjer obrazovanja jedinstven:

‘’Smjer je jedinstven po integraciji suvremenih propisa i tisućljetnog znanja. Gubitak je to identiteta i znanja koji se ne mogu nadoknaditi uvozom radne snage niti drugim oblicima srednjoškolskog obrazovanja. Najviše pogađa našu djecu koja bi trebala biti nositelji budućnosti otoka i obale. Tko će se onda brinuti o moru, ribama i otocima ako im ne omogućimo školovanje za tu misiju?’’

Ona tvrdi da je njezina borba za očuvanje nautičko-ribarskog smjera primarno potaknuta emocijama sadašnjih učenika koji su joj nakon svih ovih godina postali druga obitelj. O tomu kaže:

“Šok i nevjerica preplavili su ih nakon odluke o ukidanju smjera, pogotovo nakon njihova iznimnog uspjeha koji su postigli krajem 2024. Tada su ponosno dobili certifikat ‘Ultramarine Blue School’, najvišu kategoriju unutar Mreže europskih plavih škola. Važno je istaknuti da tu mrežu financira Europska komisija. Prilikom dobivanja ovog priznanja, bili su prva škola u Hrvatskoj koja je dobila to priznanje. U cijeloj toj mreži koja broji oko 550 škola samo je devet škola nosilo ovaj najprestižniji certifikat plavog obrazovanja. Razumijem zašto su im se trenuci sreće i ponosa pomiješali s dubokim nezadovoljstvom i željom za prosvjedom. Oni se, nažalost, osjećaju kažnjeno unatoč svojem trudu i postignućima. Za mene oni nisu statistički broj. Poznajem svih 65 duša iz ove generacije, kao što i oni mene jako dobro poznaju. S obzirom na moje dugogodišnje iskustvo u obrazovnom sustavu, a zbog strateške važnosti našeg smjera za budućnost Hrvatske, kao profesorica ribarsko-nautičke skupine predmeta nisam mogla dopustit

Ona navodi da će učenici Pomorske škole u sljedećoj školskoj godini pohađati smjerove Pomorski nautičar, Tehničar za brodostrojarstvo, Tehničar za logistiku i špediciju te novi smjer Tehničar za jahte i marine. Važno je napomenuti da se novi smjer ne pohađa isključivo u Pomorskoj školi Split. Predlagatelj smjera Tehničar za jahte i marine je, prema javno dostupnim podacima, ASOO. Ta agencija je isključila mogućnost upisa učenika u prvi razred srednje škole u narednoj školskoj godini jer tijekom 2024. nije razvijen strukovni kurikulum za nastavak obrazovanja u kvalifikaciji ribarsko-nautički tehničar, niti je zaprimljena inicijativa za njezin razvoj. I to je po ASSO-u valjani razlog ukidanja ovoga smjera i upisa. Kao što su bili zainteresirani predlagatelj smjera za tehničare jahti i marina, mogli su inicirati i prijedlog za ribarsko-nautički smjer. Očito u ASOO-u, ali ni u MZOM-u ne postoje ni dobra volja ni saznanje o tome što su hrvatski strateški pravci razvoja i školovanja mladih.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs prvo je za nastalo stanje okrivio Pomorsku školu. Izjavio je da nije surađivala u stvaranju strukovnog kurikuluma, a potom i da neki drugi smjerovi u Pomorskoj školi mogu nadomjestiti ribarsko-nautički smjer.

“U potpunosti se ne slažem s mišljenjem da se ribarsko-nautički smjer može nadomjestiti drugim školskim smjerovima. Njegova specifičnost leži u obuhvaćanju nautike i strojarstva, ključnih vještina za ribare, uz usklađenost sa STCW standardima. U pomorstvu, gdje ribar također pripada, postoji i specifičan STCW-F standard za ribare. Primarni fokus ostaje na ribolovu, odnosno ishodima učenja o ulovu, uzgoju, preradi i održivom gospodarenju, što ga čini nezamjenjivim. Tu ministrovu izjavu sam čula. Drago mi je što se Fuchs naknadno ogradio od takvog ‘stručnog’ mišljenja o zamjeni smjerova koje mu je, navodno, došlo iz škole. Žao mi je što nije smatrao svojom dužnosti da se doista angažira na rješavanju problema. Krajem svibnja upoznala sam ga sa stanjem u prisutnosti župana Bobana i predložila mu da omogući upis po starom programu dok se ne stvore uvjeti za primjenu modularne reforme. Navela sam da se po starom programu upisuje u sektor zdravstva i socijalne skrbi. Oni su jako važni, a mi, očito, baš i nismo. dalje tražim odgovore na pitanja zašto škola nije inicirala promjene. Ali i zašto neke druge institucije, poput ASOO-a, nisu inicirale izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacije. Na reformi strukovnog obrazovanja radi se od 2018.“, naglasila je Marijana De Marchi.

‘Bila sam presretna brzinom pristiglog odgovora s najviše europske adrese. Moj je dopis dobio punu pozornost predsjednice Ursule von der Leyen’, rekla je Nacionalu Marijana De Marchi. FOTO: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Ona navodi da je nova ravnateljica Pomorske škole izjavila da smjer Tehničar za jahte i marine nije zamjena ribarsko-nautičkom smjeru, već supstitut. Također kaže da je potvrdila spremnost za vraćanje smjera ako se pokaže potreba za školovanjem, što dodatno naglašava nezamjenjivost ribarsko-nautičkog smjera u školi.

Marijana De Marchi dodaje:

‘’Ravnateljica podržava moj rad u smjeru i projektu ‘Zdravo more’ i upućena je u moje aktivnosti“. Pomorska škola nikad nije imala problema s upisnim kvotama učenika u ribarsko-nautičkom smjeru. „S ponosom mogu reći da otkad radim u ovom smjeru problema s upisima nije bilo. Zanimljivo je da se danas učenici gimnazijskih programa prebacuju u naš smjer“.

Marijana De Marchi se svim hrvatskim institucijama, od predsjednika države, preko Sabora, Vlade i ministarstava, do specijaliziranih agencija, raznih odbora, komora, uprava, sindikata i drugih obratila još 1. travnja 2025.. Identičan apel poslala je i relevantnim subjektima Europske unije. Zahtjev je poslala na više od 100 adresa.

“Na prvi dan cirkularnog štrajka u obrazovanju uputila sam zahtjev za hitno djelovanje i spašavanje srednjoškolskog ribarsko-nautičkog smjera. Tim apelom obratila sam se institucijama zbog ugroženosti jedinog takvog programa u Hrvatskoj. U tom zahtjevu sam istaknula glavni razlog za uzbunu – realnu opasnost od ukidanja upisa u prve razrede ribarsko-nautičkog smjera od školske godine 2025./2026. Naglasila sam da bi to dovelo do kritičnog nedostatka stručnog kadra i ozbiljne ugroze vitalnog ribarskog sektora u Hrvatskoj. Objasnila sam da je smjer nezamjenjiv jer osigurava specifična znanja i vještine ključne za ribarstvo – od ulova do uzgoja i prerade ribe. U prilozima sam poslala knjigu medijskih poveznica na brojne potprojekte krovnog projekta ‘Zdravo more’ i istoimene ekološke grupe i knjigu suradnika. Ukazala sam da smo isključivo vlastitim radom osuvremenili nastavu te postigli europska priznanja poput certifikata ‘Ultramarine Blue School’, najveće kategorije Mreže europskih plavih škola i gostovanja u Europskom parlamentu, dok domaća podrška obrazovnog sustava značajno izostaje“, naglasila je profesorica koja je u tom zahtjevu zatražila hitno rješavanje problema i osiguravanje nastavka upisa u ribarsko-nautički smjer te javno očitovanje i mjere za obnovu reputacije smjera. No u Hrvatskoj ništa nije tako hitno.

Prvu izravnu podršku za nastavak provedbe ribarsko-nautičkog smjera u Pomorskoj školi Split izrazila joj je Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede. U svom dopisu naveli su: “Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva podržava sve aktivnosti nadležnih tijela koje će omogućiti nastavak provedbe ribarsko-nautičkog smjera u Pomorskoj školi Split“. ‘’Ali Upravu za ribarstvo o ribarsko-nautičkom smjeru nitko ništa ne pita. Na medijskoj konferenciji, održanoj krajem lipnja u Splitu, resorni ministar Vlajčić izjavio je da nikada nije čuo za probleme upisa u ribarsko-nautički smjer u Splitu. Što više reći od toga?“ pita se Marijana De Marchi.

Za razliku od Uprave za ribarstvo, Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih glavni problem je taj da je „za nastavak obrazovanja za ovu kvalifikaciju potrebno razviti novi strukovni kurikul u skladu s važećim zakonodavnim okvirom. Temelj za to je standard zanimanja koji se oblikuje na osnovi istraživanja potreba tržišta rada, kao i relevantne kompetencije koje pojedinac mora steći za njegovo uspješno obavljanje. Nakon izrade i donošenja standarda zanimanja, na njemu se temelji standard kvalifikacije, a zatim i strukovni kurikul koji određuje sadržaj i način provedbe obrazovanja za određenu kvalifikaciju“. Naveli su da za kvalifikaciju ribarsko-nautički tehničar do sredine lipnja 2024. nije bio razvijen strukovni kurikul, niti je zaprimljena inicijativa za njegov razvoj. ‘’Istog dana, 8. travnja, primila sam e-mail iz ureda ravnatelja ASOO-a. U roku od nekoliko sati odgovorila sam i postavila nekoliko pitanja. Još uvijek čekam odgovor na taj e-mail. Tijekom e-savjetovanja u svibnju ponovno sam zamolila da spase smjer odgodom odluke o izostanku upisa i primijene stari program na godinu dana dok se ne napravi sve potrebno za razvoj novog strukovnog kurikula. Nemam saznanja je li Agencija tražila rješenja. Čini

“Bila sam presretna brzinom pristiglog odgovora s najviše europske adrese. Moj je dopis dobio punu pozornost predsjednice Ursule von der Leyen. S obzirom na to da nosimo certifikat Mreže europskih plavih škola koju financira Europska komisija i da se reforma strukovnog obrazovanja financira prvenstveno iz europskih fondova, očekivala sam podršku iz Europe. Iznenadilo me je što mi je predsjednica odgovorila preko glavne direktorice Odbora za poljoprivredu i ribarstvo EK Charline Vitcheve’’, rekla je profesorica. Glavna direktorica tog odbora je napisala: „Razumijem da je ovaj strukovni program jedinstven u zemlji i da pruža znanje, stručnost i kompetencije potrebne za rad u sektorima ribarstva, akvakulture i prerade. Program na taj način čuva ribarsku tradiciju i kulturu, što je važan dio hrvatske baštine. Želim naglasiti da su ‘plave vještine’ ključne za pomorske sektore EU-a kao što su ribarstvo, brodarstvo i istraživanje mora, ali su također važne za suočavanje s klimatskim promjenama, osiguravanje sigurnosti hrane i očuvanje biološke raznolikosti. Ove su vještine ključne za podršku zelenoj tranziciji ključnih industrija, poput ribarstva, akvakulture i plavog gospodarstva. Međutim, u EU-u je obrazovanje prvenstveno odgovornost država članica. Ulaganjem u ova područja stvaramo radnu snagu sposobnu voditi Europu u novu eru plavog rasta koja potiče ekološku održivost dok iskorištava vrijedne ekonomske prilike“.

Nastalom situacijom ugrožen je projekt “Zdravo more”. ‘’To je dugogodišnji krovni projekt plavog obrazovanja, a 2022. proglašen je najboljim ekološkim projektom srednjih škola u Hrvatskoj, što je rezultiralo certifikatom ‘Ultramarine Blue School’ i gostovanjem u Europskom parlamentu. Projekt obuhvaća niz završenih potprojekata, aktualni višegodišnji potprojekt ‘Ćakulajmo o moru’ i jedinstvenu multimedijalnu izložbu ‘Postani čuvar Jadranskog mora’. Projektom ‘Zdravo more’ i istoimenom ekološkom grupom obučavamo osoblje EU-a s ciljem promicanja važnosti ribarstva, ekologije mora i oceana te plavog obrazovanja. Aktivno volontiramo u brojnim ekološkim akcijama čišćenja mora i okoliša, s 20 uspješno provedenih akcija. Uz podvodne dronove i ronilačku podgrupu, mjerimo temperaturu mora za znanstvena istraživanja. Redovito sudjelujemo u predavanjima, tribinama, manifestacijama i sajmovima, uključujući Međunarodni ribarski sajam CroFish u Poreču. Pod mojim mentorstvom, učenici kreiraju Instagram stranicu @zdravomore.

Apel premijeru Plenkoviću Marijana De Marchi uputila je sredinom lipnja. „Iskazala sam veliku zabrinutost zbog upisa u ribarsko-nautički smjer, posebno s obzirom na deficitarnost toga zanimanja na tržištu rada i njegovu ključnu ulogu za hrvatsko i europsko ribarstvo, marikulturu i preradu ribe. Sumnjala sam da, s obzirom na rokove, neću moći spasiti upise za sljedeću godinu, pa sam za pomoć zamolila premijera Plenkovića. On ima moć i vlast i to može učiniti. Premijer ima i hvarske korijene, ali i instrumente kojima brzo može okupiti sve dionike za spas smjera. S obzirom na to da su nas medijima proglasili ambasadorima tradicije komiških ribara, da smo za sljedeću godinu ugovorili nove projekte i suradnje, zamolila sam ga da nam pomogne da nastavimo s radom. S obzirom na to da su naš opstanak podržali i premijerova prijateljica i bliska suradnica Ursula von der Leyen, Charlina Vitcheva, Mreža europskih plavih škola i Europska komisija, nadala sam se da će i to pomoći premijeru kod pozitivne odluke. Usto sam ga zamolila da postane počasni član naše nagrađivane ekološke grupe ‘Zdravo more’. Premijer Plenković mi do sada nije odgovorio. Ali ja se još uvijek nadam da će nam pomoći. Vjerujem da će prepoznati rad učenika ribarsko-nautičkog smjera i uložiti u njihovu budućnost, a Europi pokazati da smo odgovorni partneri“, naglasila je Marijana De Marchi.

“Ključno pitanje na koje treba odgovoriti je zašto strukovnom reformom svih ovih godina jedinstveni ribarsko-nautički smjer nije prepoznat kao strateški važan. No učenici nakon srednjoškolskog obrazovanja zaposlenje nalaze u ribarstvu, nautici i srodnim djelatnostima. Njihova vertikalna prohodnost u obrazovanju nije upitna jer upisuju i Pomorski fakultet i Sveučilišni odjel za studije mora. Zašto o njegovoj budućnosti nitko ne pita Ministarstvo mora i ministra Butkovića? On se u ovoj prigodi nije izjasnio, a Ministarstvo mora učenicima ribarsko-nautičkog smjera tijekom srednjoškolskog obrazovanja dodjeljuje stipendije. Zar nije paradoks dodjeljivati stipendije smjeru koji je navodno nevažan? Učenici ovog smjera ostvaruju i 100 dodatnih bodova pri upisu na Pomorski fakultet“, rekla je Marijana De Marchi.

To bi se trebalo odnositi i na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji su također bitne karike u prepoznavanju i podršci ovom smjeru.

“Nešto bi se trebalo pitati i Ministarstvo kulture i medija, s obzirom na bogatu tradiciju ribarstva i nematerijalno kulturno dobro koje ovaj smjer njeguje, posebno imajući u vidu propadanje naše gajete iz 1914. ASOO, Ministarstvo znanosti, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo mora trebaju nas čuvati kao kap vode na dlanu, umjesto da se sami snalazimo. Nejasno mi je što se čeka s njegovim punim prepoznavanjem i odgovarajućom zaštitom. Nisam uspjela spasiti ovaj gospodarski obrazovni smjer za ovu školsku godinu jer ljetni upisni rok završava. Tko jamči da će smjera ikada više biti? Vjerujem da je na potezu Plenković“, zaključila je Marijana De Marchi.