Zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za ravnopravnost spolova Marko Vešligaj povodom proslave Međunarodnog dana žena govori o položaju žena u društvu

Prošloga četvrtka, 6. ožujka 2025., u povodu proslave Međunarodnog dana žena, FEMM – Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta u suradnji s Upravom za odnose s nacionalnim parlamentima, organizirao je sastanak međuparlamentarnog odbora na temu „Jačanje agende za žene, mir i sigurnost – podržavanje prava žena u obrani, sigurnosti i izgradnji mira”.

Događaj je bio usredotočen na potrebu da se osigura puno sudjelovanje žena u procesima donošenja odluka, posebno u obrani, sigurnosti i izgradnji mira, gdje njihovo vodstvo dovodi do inkluzivnijeg i dugotrajnijeg mira. Naime, usprkos Konvenciji UN-a o eliminaciji svih oblika diskriminacije prema ženama, koju su potpisale sve zemlje članice Europske unije i koja potiče sve svjetske vlade da se pridržavaju principa o 50-postotnoj zastupljenosti obaju spolova u procesima donošenja odluka, do ožujka 2025. od 27 članica EU-a samo ih pet ima žene ministre obrane. To su Austrija, Češka, Litva, Luksemburg i Španjolska. Isto tako, usprkos činjenici da je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku žena, bivša estonska premijerka Kaja Kallas, na čelu ministarstava vanjskih poslova u cijelom EU-u tek je šest žena. Zastupljenost žena unutar Vijeća sigurnosti UN-a od 2015. do 2024. porasla je s osam posto na 23 posto, što dakako još uvijek nije dovoljno. Iako se dokazalo da su žene daleko učinkovitije u pregovorima o preveniranju konflikata, mirovnim pregovorima i izgradnji mira, do 2023. godine tek je 9,6 posto žena bilo uključeno kao pregovaračice i 13 posto kao posrednice u postizanju međunarodnih dogovora o prekidu vatre. Na sastanku koji su svojim govorima otvorile predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i povjerenica Europske komisije Hadja Lahbib, naglašeno je i kako je potrebno više zaštititi žene i djevojčice u sukobima i postkonfliktnim okruženjima od trgovine ljudima te iskorištavanja i upotrebe silovanja kao ratnog oružja, s obzirom na porast opasnosti od ratnih sukoba u svijetu.

Potpredsjednik Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova, hrvatski europarlamentarac iz redova SDP-a Marko Vešligaj nedavno je imenovan glavnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za novu Strategiju EU-a za rodnu ravnopravnost. Njegov zadatak je sastaviti službeni dokument koji će sadržavati stav Europskog parlamenta i ciljeve i mjere za postizanje konkretnog napretka u području rodne ravnopravnosti u Europskoj uniji.

Marko Vešligaj inače je gradonačelnik Pregrade te mu istječe treći mandat na toj funkciji, a postao je eurozastupnik nakon prerane smrti Predraga Freda Matića prošloga ljeta. Rođen je u Zagrebu gdje je diplomirao na Ekonomskom fakultetu, zatim je završio poslijediplomski specijalistički studij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a trenutačno je doktorand na Sveučilištu u Ljubljani. Prvi put izabran je za gradonačelnika Pregrade 2013., a od 2016. do 2020. bio je i zastupnik u Hrvatskom saboru. U Europskom parlamentu potpredsjednik je Odbora za ravnopravnost spolova, a jedini je hrvatski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i zamjenski član Odbora za vanjske poslove i Posebnog odbora za stambenu krizu u Europskoj uniji.

Krajem veljače Europski institut za rodnu ravnopravnost sa sjedištem u Vilniusu u Litvi objavio je rezultate tematski provedenog istraživanja o rodno uvjetovanom nasilju. Rezultati dokazuju da je, usprkos snažnim zakonodavnim koracima koje je poduzela Europska unija, nasilje nad ženama i dalje rašireno i nedovoljno prijavljeno diljem EU-a. Prema objavljenim podacima 31 posto žena doživjelo je neki oblik fizičkog ili psihičkog zlostavljanja.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Markom Vešligajem nakon posljednje plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu.

NACIONAL: Kako je vaša politička grupacija doživjela diplomatski skandal u Bijeloj kući i ukidanje američke pomoći Ukrajini? Nakon izvanrednog summita Europskog vijeća o obrani i potpori Ukrajini, je li EU spreman nadomjestiti tu pomoć i pobrinuti se za vlastitu sigurnost onako kako to predlaže Ursula von der Leyen?

SAD pod Trumpovom administracijom pokazuje da je spreman ugroziti transatlantsku suradnju na pitanjima zajedničke sigurnosti, sklopiti dogovor s Rusima i time ugroziti Ukrajinu kao i udaljiti europske partnere i saveznike. Mirovni pregovori ne mogu i ne smiju se odvijati bez Ukrajine, to je sasvim jasno. U ovoj situaciji najvažnije je za Europsku uniju pokazati svoje jedinstvo i odlučnost te dokazati svoju sposobnost djelovanja.

Povećanja financijskih izdvajanja za zajedničku i europsku sigurnost trebaju biti efikasno koordinirana kako bi se postigao maksimalan učinak. Zbog njih ne smiju patiti drugi proračunski prioriteti poput socijalnih i kohezijskih fondova, a osobito je važno osigurati da se time ne umanjuju nacionalni razvojni proračuni, osobito za socijalne potrebe i ekonomski standard građana. Europska unija mora kreirati zaseban zajednički fond za obranu i sigurnost koji neće ograničavati države članice u vlastitim ekonomskim i socijalnim politikama i to, naravno, podržavamo, no naš fokus mora biti i na održavanju unutarnje demokratske stabilnosti za što je preduvjet i socijalna sigurnost.

NACIONAL: U povodu Međunarodnog dana žena Odbor za ženska prava i rodnu ravnopravnost organizirao je međuparlamentarni sastanak na temu jačanja uloge žena u agendi za mir i sigurnost, kao i u obrambenim snagama i izgradnji mira. Zašto je bilo važno razgovarati o toj temi?

S obzirom na sve što se događa diljem svijeta, osobito u Ukrajini i Gazi, ali i u Sudanu i na Haitiju, važno je podsjetiti da su žene izložene većem riziku od rodno uvjetovanog nasilja, a nerijetko se seksualno nasilje koristi kao oružje. Osim toga, prema statistici UN Women, udio žena ubijenih u oružanim sukobima u 2023. godini udvostručio se u odnosu na prethodnu godinu, a broj slučajeva seksualnog nasilja povezanog sa sukobima koje je potvrdio UN, povećao se 50 posto. To zahtijeva vrlo hitnu reakciju i upravo zato smo odlučili baš tome posvetiti pažnju na ovogodišnji Međunarodni dan žena.

‘Pravo na kontracepciju i seksualni odgoj SDP podržava već godinama’, izjavio je Vešligaj. FOTO: Europski parlament

NACIONAL: Nedavno ste imenovani glavnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za Strategiju rodne ravnopravnosti. Što će taj dokument konkretno značiti za rodnu ravnopravnost s obzirom na to da je, prema posljednjem Gender Reportu, ona daleko od postavljenih ciljeva?

Strategija rodne ravnopravnosti ključni je dokument Europske unije kada govorimo o pravima žena i njome se definiraju zakonodavni prioriteti kao i mjere koje se Komisija obvezuje provesti u nekom obliku, bilo to kroz Direktive ili druge formate. I kao što sami kažete, situacija u tom području nije dobra i upravo zato je vrlo važno iznijeti zakonodavne pomake koji će osigurati veću zaštitu ženskih prava i osiguravanje rodne ravnopravnosti u svim područjima: od tržišta rada, sigurnosti i zaštite od nasilja do političke participacije i zdravstvenih sustava.

NACIONAL: Kako komentirate rezultate Indexa rodne ravnopravnosti za 2024. i činjenicu da je Hrvatska na 24. mjestu od 27 zemalja EU-a?

Porazno je da je Hrvatska od posljednjeg izvješća pala za četiri mjesta. Iza nas su trenutačno samo Grčka, Rumunjska i Mađarska. Prestigle su nas Češka, Slovačka i Latvija. Indeks rodne ravnopravnosti sastoji se od osam područja – od političkog života, ravnopravnosti na tržištu rada, podjele kućnih poslova, brige za djecu i starije do nasilja u obitelji. Što se tiče Hrvatske, definitivno nije dobar smjer kojim idemo, a to je prije svega rezultat nečinjenja institucija. Naime, nije dovoljno samo usvojiti određene zakonske odredbe, već ih treba i provoditi. Pozitivno je da je femicid postao zasebno kazneno djelo unutar Kaznenog zakona, no to ne rješava stvari, čemu je dokaz i broj ubijenih žena od njihovih partnera ili članova obitelji u prošloj godini. Zakonski okvir je samo sredstvo. Ali mora postojati prije svega politička volja da se on i provodi na svim razinama – od policije do pravosudnih institucija. Mislim da u Hrvatskoj to baš i nije slučaj, zato i raste nasilje nad ženama.

NACIONAL: Ali premijer Plenković se predstavlja kao veliki borac protiv nasilja nad ženama, a činjenica jest i da je njegova vlada ratificirala Istanbulsku konvenciju usprkos protivljenju desnice.

Da, određeni napredak u zakonodavnom smislu jest napravljen, no to je samo deklarativno i na površini. Jer premijer i Vlada kojoj je na čelu nisu spremni zagrepsti u suštinu problema. Uostalom, znamo s kim je ušao u koaliciju kako bi formirao svoju treću vladu, znamo kakve su to stranke i koga one zapravo podupiru, a i kakav je njihov odnos prema pravima žena i rodno uvjetovanom nasilju. Poprilično su oni udaljeni od te ideje koju Plenković promovira i koju pokušava prodati, a koja jest u skladu s europskim vrijednostima. Ali samo retorički. Zato smatram da stvarna volja da se suoči s tim problemom ne postoji na razini vlasti, ali ni u hrvatskom društvu. Još uvijek ne postoji kritična masa koja bi se istinski suprotstavila patrijarhatu. A pritom mislim i na lokalnu razinu. I na lokalnoj razini treba jasno reći „ne“ nasilju nad ženama i ograničavanju seksualnih i reproduktivnih prava žena. Ali i reći „da“ povećanoj političkoj participaciji u društvu i poštivanju prava na izbor. Moram reći da na tom planu Krapinsko-zagorska županija iz koje dolazim, kao i Grad Pregrada, rade vrlo konkretne stvari iako imamo financijski ograničena sredstva. Idemo u obrazovne institucije, tamo gdje smo osnivači i razgovaramo s mladima o problemu nasilja u obitelj. Jer tu je izvor svih problema.

NACIONAL: Iako je izvješće pokojnog Freda Matića o reproduktivnom zdravlju i pravima izglasano većinom glasova u Europskom parlamentu, ono nikada nije stiglo na raspravu u Hrvatski sabor. Kako to komentirate?

Svi se dobro sjećamo kakva je to politička bitka bila i koliko je Fred tu napravio za žene diljem Europe. Meni kolege i kolegice u Parlamentu gotovo svakoga tjedna govore o važnosti tog teksta i pobjede koju je Fred izborio, svi su svjesni da je to trenutak koji je pokazao da je Europa spremna stati iza temeljnih ljudskih prava. Taj tekst je njegova ostavština, ali i svima nama je to obveza da nastavimo istim tempom. Hoće li to na raspravu u Sabor, to je pitanje za one koji kroje dnevni red, ali mi ćemo kao SDP nastaviti zagovarati konkretne zakonske izmjene koje se temelje na toj rezoluciji. Njome se, naime, prvi put u dokumentu Europskog parlamenta definiralo pravo na pobačaj kao ljudsko pravo i time je sasvim jasno da ga države moraju osigurati. Osim toga, pravo na kontracepciju i seksualni odgoj su nešto za što se SDP već godinama zalaže. Ja svakako planiram i novom Strategijom rodne ravnopravnosti ići u istom smjeru, očekujem da neće biti lako i da će se, s obzirom na novi sastav EP-a, neke stvari teže izgurati, ali to dugujem i Fredu i svim svojim sugrađankama.

NACIONAL: Ušli ste u Europski parlament nakon smrti Freda Matića. Kako ste to prihvatili i kako ste se snašli?

Da, ušao sam u Europski parlament prema mjestu na izbornoj listi, nakon prerane smrti svog dragog prijatelja i kolege iz saborskih klupa Freda Matića. Moram reći da su cijeli njegov tim, kao i ostali hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu iz redova SDP-a, maksimalno bili od pomoći i na raspolaganju. No ja ipak imam određeno iskustvo u europskim institucijama budući da sam dvije godine bio član europskog Odbora regija, kojeg često zovu i mini parlamentom. Tamo sam zastupao interese hrvatske lokalne i regionalne samouprave. No, naravno, ovo je sasvim jedna druga dimenzija. Istovremeno sam još uvijek, do svibnja, gradonačelnik Pregrade, tako da kombiniram te svoje dvije funkcije, što je poprilično izazovno.

NACIONAL: Zar to nije nespojivo?

Ne, budući da hrvatski izborni zakon dopušta da načelnici i gradonačelnici istovremeno mogu biti i zastupnici u nacionalnom ili Europskom parlamentu. To je, naravno, bila i odluka Gradske organizacije SDP-a Pregrade, kojoj pripadam, ali i moja odluka da ne radim dodatni trošak građanima izvanrednim izborima, nego ostanem do redovnih lokalnih izbora u svibnju.

NACIONAL: Hoćete li se opet kandidirati za gradonačelnika?

Ne, već imamo izvrsnu kandidatkinju, našu potpredsjednicu Gradskog vijeća Davorku Filipčić, koja je bila dio mog tima, predstavlja kontinuitet dobrih politika i ima moju punu podršku. Vjerujem da će joj građani dati povjerenje na predstojećim lokalnim izborima.

NACIONAL: Nedavno je u jednom od prostora Europskog parlamenta postavljena izložba o fojbama, na kojoj su fašisti prikazani kao žrtve. Tko je to organizirao i kako ste reagirali budući da se to odnosi i na Hrvatsku?

Još dok je bila u najavi, s kolegama iz progresivnih stranaka iz Hrvatske i Slovenije protestirao sam kod predsjednice Europskog parlamenta i tražio da se ne dopusti održavanje te izložbe jer ne prikazuje realno povijesne događaji koji su tome prethodili tijekom Drugog svjetskog rata, ali i nakon njegova završetka na području Istre, Dalmacije, Hrvatskog primorja, Slovenskog primorja, Slovenskog krasa i cijele Julijske krajine koja danas pripada Italiji. Organizator je bila europska grupacija konzervativaca kojoj pripadaju i talijanska premijerka Meloni i njena stranka Braća Italije, ali i neke naše stranke krajnje desnice kao što je DOMiNO. Za njih povijest započinje 1945. kada je veliki dio talijanskog stanovništva napustio ta područja. Nema nikakvog spora da je tada bilo žrtava i da su se događale stvari koje nijednoj pobjedničkoj vojsci ne služe na čast. No mi smo tu izložbu smatrali neprihvatljivom jer nije dala nikakav kontekst, kao da 25 godina prije toga nisu postojali fašistički režim i teror koji se provodio nad tisućama Hrvata, Slovenaca i političkih neistomišljenika talijanskih fašista. A znamo kakve je pretenzije imala Italija i prema Istri i Dalmaciji i otocima. Znamo i tko je potpisao Rimske sporazume – NDH i Ante Pavelić. Takvoj izložbi nije mjesto u Europskom parlamentu.