Tajvan razmatra kupnju više milijardi američkih dolara vrijednog naoružanja od SAD-a.

Kako su za Reuters potvrdila tri neimenovana izvora, vlasti u Taipeiju već su u pregovorima s Washingtonom oko velike kupnje američkog naoružanja.

Narudžba vrijedna do 10 milijardi dolara

Prema izvorima na koje se poziva Reuters, cilj velike nabavke američkog oružja nije samo dodatno naoružavanje tajvanske vojske, nego i jačanje odnosa s administracijom Donalda Trumpa, kao i demonstracija da je SAD i pod novim vodstvom odan obrani Tajvana od eventualnog rata s Kinom.

U igri je navodno kupnja raketa HIMARS, kao i krstarećih raketa za tajvansku mornaricu.

“Bio bih jako iznenađen ako to bude manje od osam milijardi američkih dolara. Negdje između sedam i 10 milijardi dolara“, kazao je za Reuters jedan od izvora.

U Washingtonu i Taipeiju bez komentara

Iz Bijele kuće još nisu komentirali informacije o prodaji oružja Tajvanu. Ipak, ističe Reuters, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz kazao je kako želi ubrzati isporuku oružja Tajvanu.

Ni tajvansko Ministarstvo obrane za sad nije komentiralo informacije o velikoj nabavci američkog oružja. U Taipeiju, međutim, upozoravaju kako su usredotočeni na obranu otoka.

Jedan od ključnih američkih saveznika na Dalekom istoku

Tajvan je jedna od glavnih točaka u poduljem popisu nesuglasica između SAD-a i Kine. Kina, naime, Tajvan smatra svojom odmetnutom pokrajinom, no vlasti u Pekingu od 1949. godine ne nadziru otok.

Nakon što je izgubio u građanskom ratu u Kini, na Tajvan se 1949. sklonio dotadašnji kineski predsjednik Čang Kaj-šek s dijelom poražene vojske i administracije. Iz Taipeija je nastavio vladati Tajvanom i okolnim otocima, tvrdeći da nastavlja svoju raniju vlast i govori uime cijele Kine. Službeni naziv Tajvana bio je tada, a i danas je Republika Kina, kako se cijela Kina zvala do 1949., kada je vlast u kontinentalnom dijelu zemlje preuzela Komunistička partija i državu preimenovala u Narodnu Republiku Kinu.

No, broj zemalja koje priznaju Tajvan, odnosno Republiku Kinu, kako se službeno zove, smanjivao se iz godine u godinu. Tajvan danas uživa priznanje još samo 12 zemalja, među kojima je i jedna europska – Vatikan. Tajvan je 1971. izbačen iz Ujedinjenih naroda, u kojima je svoje mjesto morao prepustiti Kini.

I SAD je 1979. priznao NR Kinu te je povukao priznanje Republike Kine na Tajvanu. Ipak, Washington je nastavio snažno pomagati vlasti u Taipeiju, pa je Tajvan danas jedan od ključnih američkih saveznika na Dalekom istoku.

Trump i Tajvanu prijetio carinama

Unatoč nedostatku međunarodnog priznanja, Tajvan se s vremenom preobrazio u demokratsku državu s vrlo snažnom ekonomijom i danas je jedan od glavnih proizvođača čipova u svijetu.

Trump je nedavno prijetio uvođenjem carina na uvoz čipova s Tajvana. Unatoč tome, i njegova je nova administracija zadržala dobre odnose s vlastima u Taipeiju.

Strah od sukoba

Problem Tajvana jedan je od najtežih na Dalekom istoku.

Posljednjih godina Kina vrlo često izvodi vojne vježbe u neposrednoj blizini Tajvana, zbog čega raste strah od izbijanja novog sukoba. Posebno u svijetlu sve gorih odnosa Washingtona i Pekinga.

RASTU TENZIJE Kineski avioni i brodovi izveli prvu borbenu patrolu oko Tajvana u novoj godini