Istaknuti saborski zastupnik HDZ-a i gradonačelnik Dubrovnika prvi se iz te stranke nakon hipodromskog i sinjskog koncerta Marka Perkovića, nedvosmisleno
ograđuje od ustaškog režima:
‘Hrvatski narod nije fašistički, mi nismo spremni za poglavnika i on nama ne treba. Antifašistička borba bila je neosporno važna, ali je bila prodana, poput onoga što je Pavelić napravio, i iskorištena za uvođenje novog totalitarnog režima. I NDH i Jugoslavija nas dijele i nisu temelj hrvatske države, nego jedinstvo sinova ustaša, domobrana i partizana u Domovinskom ratu’
Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika u trećem mandatu i jedan od perspektivnijih mlađih kadrova HDZ-a, koncem proteklog tjedna dao je Nacionalu važan politički intervju i u njemu izrazito odrješito osudio fašistički ustaški režim, u osjetljivom vremenu bujanja političkog crnila i relativizacije ustaštva koje je politički nedavno blagoslovio sam vrh HDZ-a. Franković je u eksplozivnom razgovoru jednako oštro osudio i jugoslavenski totalitarizam, ali i bez zadrške iznio civilizacijski važna stajališta da hrvatski narod nije slobodno disao kad je proglašena NDH, baš kao ni nakon 1945.
Frankovićeva stajališta na tragu su ideje prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o pomirbi hrvatskih građana, a to se može tvrditi jer smatra da je jedinstvo sinova partizana, ustaša i domobrana bilo društveno ljepilo koje je povezalo Hrvatsku u Domovinskom ratu.
U tom kontekstu istaknuo je da hrvatski narod nije fašistički, a izrazito je važno ono što je izjavio o Anti Paveliću. Franković smatra da je Pavelić izmanipulirao Hrvate, prodao im m… pod bubrege te ih prevario, izdao hrvatski narod i svoju vojsku koja je izginula na Bleiburgu i po drugim brojnim jamama, a on se lijepo sklonio u Argentinu i nastavio živjeti kao da se ništa nije dogodilo.
Tek nakon izričite osude ustašluka, što ostatak vrha HDZ-a u posljednje vrijeme upadljivo izbjegava javno činiti bez spomena čuvene dvostruke konotacije, Franković je napomenuo kako po njemu postoji razlika između pozdrava “za dom spremni” s početka Domovinskog rata i onoga koji se koristio u vrijeme ustaške države. U razgovoru za Nacional iznio je i što po njemu čini tu razliku te istaknuo da Hrvatska nije spremna za poglavnika niti joj poglavnik treba.
Franković je jasnim argumentima kritički govorio i o Josipu Brozu Titu. Tito i Pavelić spomenuti su u najavi dokumentarnog filma Jakova Sedlara “Oluja – hrvatska pobjeda nad pobjedama”, zbog čega je Franković zabranio njegovo prikazivanje u službenom dijelu programa grada Dubrovnika u povodu 30. obljetnice Oluje. To je rezultiralo brojnim kritikama s desnice i samog Sedlara.
U intervjuu za Nacional Franković je te događaje pojasnio u kontekstu najnovijih ideoloških prijepora oko uporabe pozdrava ZDS i HDZ-ove namjere da ga pod pritiskom populističkih konotacija uvede u svojevrsni politički “mainstream“. To je kontekst u kojem treba promatrati i njegovu odlučnost u kritici Ante Pavelića i NDH.
NACIONAL: Kako komentirate ova događanja oko upotrebe pozdrava ‘za dom spremni‘ koja se opravdava s najviše državne razine, kao i smjer u kojem idu i HDZ i država?
Mislim da tu svi gađaju u krivom smjeru. Reći ću vam što ja mislim o tome. U petak sam mislio napisati jedan post na Facebooku, ali sam onda odustao. Jer u petak me napao Hrvatski tjednik pa sam htio napisati kako je zanimljivo da me napadaju samo dva medija Hrvatski tjednik i Novosti, a i jedni i drugi žive u prošlim vremenima i žale za bivšim državama. Jedni žale za Nezavisnom državnom Hrvatskom, a drugi žale za Jugoslavijom. E sad, ja i dalje tvrdim da je pozdrav “za dom spremni“ u okviru pjesme Marka Perkovića Thompsona i u komemorativnim prigodama – u redu. Što ćemo ga više braniti ili forsirati bilo kakvu zabranu tog pozdrava, to će ga ljudi, a najviše mladi, više koristiti jer oni, naravno, uvijek rade sve iz inata. Tako da tome ne bih pridavao veliku pažnju. Ono što smatram da je važno i ključno, mislim kako je sazrelo vrijeme da se jasno komunicira da se ostavimo bivših država koje ništa dobro nisu donijele hrvatskom narodu, ni Jugoslavija ni NDH, nego da se uhvatimo onoga što je temelj hrvatske države, a to su Domovinski rat i jedinstvo hrvatskog naroda. Sinovi ustaša, partizana i domobrana, svi su zajedno branili domovinu. Čemu forsirati bilo kakve bivše režime? Zato sam ja tako oštro reagirao i prema Sedlaru, i prema Paveliću i Titu.
‘Hrvatski narod je bio izmanipuliran od Ante Pavelića jer su Hrvati silno željeli svoju slobodnu i samostalnu Hrvatsku. Pavelić im je prodao, da ne rečem što, pod bubrege. I prevario ih je’
NACIONAL: Zabranili ste Sedlarov dokumentarni film o Oluji u službenom dijelu proslave Oluje u Dubrovniku, zbog tog plakata na kojem su Tito i Pavelić. Zašto vam je to zasmetalo?
Reagirao sam oštro jer, oprostite, u kakvom su zajedničkom kontekstu Oluja, Pavelić i Tito? I to plasira Sedlar koji je u vrijeme Domovinskog rata i Oluje bio zbrinut u Hrvatskom narodnom kazalištu. Odjednom je on sada velik i pametan i snima filmove o Oluji uz sljedeći narativ: kaže, mora se razumjeti kontekst Oluje i tu treba staviti Tuđmana, Tita i Pavelića. Koji je to kontekst Oluje? On nije bio vezan uz Nezavisnu državu Hrvatsku koja je pola države izdala i imala rasne zakone. Na što se mi tu trebamo pozivati? Ili, s druge strane, na Jugoslaviju koja je proganjala hrvatski narod ili na Tita koji je ubio na tisuće i tisuće hrvatskih ljudi samo zato što su drukčije razmišljali? Dakle, to nisu poveznice na koje se itko od nas treba pozivati i mislim da će vrlo skoro doći vrijeme da se jasno artikuliraju te stvari. Jer mi tu moramo staviti jasnu distinkciju između onoga što nas vezuje i onoga što nas dijeli. A dijele nas i NDH i Jugoslavija, to nas dijeli.

‘Postrojbe HOS-a koje su bile dio 4. gardijske brigade, imale su s jedne strane rukava pozdrav „za dom spremni“, a s druge strane rukava Zbor narodne garde Republike Hrvatske. I kao takvi su 6. prosinca 1991. bili na tvrđavi Imperijal, njih 15, i branili Dubrovnik u najtežem danu za taj grad u ratu’, kaže gradonačelnik Dubrovnika | Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL
NACIONAL: To je točno, ali problem je u tome što neki trpaju Jugoslaviju s nasljeđem antifašističke borbe i pokušavaju pravdati NDH, pritom namjerno izostavljajući element antifašističke borbe bez koje ne bi bilo ni današnje Hrvatske. Kakav je vaš stav o tome?
Mi moramo jasno znati: je li Hrvatska 1945. bila slobodna zemlja?
NACIONAL: To nema nikakve veze jer su granice današnje Hrvatske uspostavljene upravo ZAVNOH-om, a to piše i u Ustavu RH.
Ne, ne, ima veze. Je li hrvatski narod od 1945. slobodno disao, slobodno živio i normalno funkcionirao? Nije. Je li on slobodno disao i normalno funkcionirao nakon Domovinskog rata? Jest. Ima li svoju državu gdje na demokratskim izborima bira svoju vlast? Ima. To sve skupa nije imao 1945. niti je imao kad je proglašena NDH.
NACIONAL: Nitko ni ne kaže da je imao, ali govorimo o tome da su ZAVNOH-om zacrtane granice današnje Hrvatske koja je upravo u Drugom svjetskom ratu obranjena od fašizma. Ne slažete se s tim?
Da, država je obranjena od jednog totalitarnog režima da bi nam uveli drugi. Dakle, ništa nismo dobili. Je, dobili smo. Moj djed je prošao Bleiburg, on je imao sreću pa nije završio u jamama gdje su završili mnogi drugi. To smo dobili. S jedne strane ste imali jedne, s druge strane ste imali druge. Dakle, ja imam slučaj unutar moje obitelji, djed mi je bio domobran i prošao je Križni put, a njegov brat bio JE partizan i kapetan. I što ćemo mi tu raspravljati. To je bilo vrijeme koje nije prizivalo nikoga.
‘U antifašističkoj borbi sudjelovali su pojedinci poput oca Andrije Hebranga koji su isto tako željeli slobodnu domovinu Hrvatsku. Kad su shvatili da toga nema, ustali su protiv novog režima. I bili smaknuti’
NACIONAL: U ono se vrijeme i u tim okolnostima vjerojatno nije moglo uspostaviti samostalnu Hrvatsku, ne treba se vraćati u prošlost da bi se konstatiralo da ta država nije bila slobodna. SFRJ je bila autoritarna država, ali s Republikom Hrvatskom kao suverenom republikom u današnjim granicama.
Bila je to totalitarna država koja je ubijala i ugnjetavala vlastiti narod. U toj državi nisi smio pjevati „Ustani, bane“, nisi smio pjevati „Marjane, Marjane“. Znalo se što se smjelo.
NACIONAL: Nije baš da se nije smjelo i da ljudi nisu pjevali te pjesme.
Pa evo, znam iz primjera mojih obitelji gdje su zbog „Ustani, bane“ završavali u zatvoru. Takva je to bila država pa je se ne trebamo sjećati jer nam ništa dobra nije donijela, samo je uzela što je mogla uzeti. I ono što je zanimljivo, recimo, od Domovinskog rata naovamo odvija se proces povratka nacionalizirane imovine. Ali mali broj ljudi u Hrvatskoj govori kako je značajan dio židovske imovine nacionaliziram tijekom komunizma, a prije toga, naravno, i tijekom Pavelića. A da ne govorimo koliko bi oni ljudi kojima je bila nacionalizirana imovina bili sretni ako bi im ostavili jedan sobičak u kojem su mogli živjeti, jer je sve postalo općenarodna imovina. I zato Hrvatska nakon toliko godina od poraća, obnavljanja kuća i poslijeratne obnove ima probleme koje danas rješava vezano uz povrat imovine koja je bila nacionalizirana, ali i rješavanja pitanja stanarskog prava, koje je naslijeđe komunizma. Jer stanarsko pravo je ostvareno u privatnim kućama, u privatnim zgradama. Tako da mislim da nema razloga vraćati se na te dvije propale države. Mi se moramo uhvatiti onoga što je iskonsko nas sve skupa povezalo, a to je Domovinski rat, zajedništvo, jedinstvo svih, kao što sam rekao, i sinova partizana, i ustaša, i domobrana.

‘Želim ovaj svoj posljednji mandat uistinu odraditi kako treba, realizirati sve one projekte u Gradu Dubrovniku koji su bitni za grad i građane i tako zaokružiti ciklus od triju kontinuiranih mandata, što je uistinu velika čast. U povijesti Dubrovnika to je bio uspio samo još gradonačelnik Pero Čingrija. Ali to povjerenje nije dano tek tako, nego je to i velika obveza jer je na meni da završim posao koji sam započeo’, ističe Franković | Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL
NACIONAL: Ali vraćati se na to s pozdravom upravo jednog od tih zloglasnih režima i predstavljati ga kao da su pod tim pozdravom branitelji išli u rat, mislite da je to u redu? Jer to nije bio pozdrav pod kojim su branitelji išli u rat, već je to bio pozdrav na kojem je Thompson profitirao i pod kojim je u rat išla samo šačica branitelja, uglavnom iz HOS-a, kojima je to podmetnuto.
Pa čujte, HOS-ovci su bili bitni u obrani domovine.
NACIONAL: Jesu, ali je njih predsjednik Tuđman rasformirao. Znači li to da se vi odričete dijela Tuđmanovog naslijeđa?
Ne, njih je Tuđman integrirao u Hrvatsku vojsku.
NACIONAL: Da, ali ne sa ZDS-om.
Postrojbe HOS-a koje su bile dio 4. gardijske brigade, imale su s jedne strane rukava pozdrav „za dom spremni“, a s druge strane rukava Zbor narodne garde Republike Hrvatske. I kao takvi su 6. prosinca 1991. bili na tvrđavi Imperijal, njih 15, i branili Dubrovnik u najtežem danu za taj grad u ratu. Otkud meni pravo da se tih ljudi odričem i svakoga od njih koji je položio život za domovinu?
NACIONAL: Nitko se njih ne odriče, ali nije li i Tuđman tražio da se svi odreknu ZDS-a?
Pa neće se odreći zato što je i Thompson kad je pjevao „Bojnu Čavoglave“, tu pjesmu koja je nosila branitelje, započinjao sa „za dom – spremni“. A ako nisi spreman braniti svoj dom, što li si? Pravi pozdrav koji se koristio u vrijeme ustaške države bio je „za dom i poglavnika spremni“. A mi nismo spremni za poglavnika i nama ne treba poglavnik. Tako da ja i dalje stojim na onim postavkama vezano uz pjesmu, pjesma neka se izvodi u originalu, onako kako je izvođena u najtežim vremenima stradavanja hrvatskog naroda. A ako je tada izvođena na Hrvatskoj radioteleviziji i svim kanalima, ne vidim zašto je danas to problem. A drugo, također smatram da je u redu koristiti navedeni pozdrav u komemorativnim okvirima, gdje su žrtve i heroji poginuli pod tom oznakom. Imate primjer branitelja Željka Manjkasa Crvenkape iz Vukovara, koji je išao prvi kroz proboj da ne bi stradali civili. On je poginuo, čovjek je bio HOS-ovac i evo, prije godinu, dvije nađena je njegova uniforma, potpuno istrunula, ali ostao je samo taj dio gdje se točno vidi oznaka pod kojom je čovjek izgubio život. Dakle, taj komemorativni dio moramo poštovati.
NACIONAL: Nije li to kao da kažete da će se komemoracija njemačkim vojnicima poginulima u Drugom svjetskom ratu održavati pod pozdravom „Heil Hitler“?
Ne, jer „Heil Hitler“ je nešto drugo. To je pozdravljanje Hitlera i onoga što je Hitler napravio. A „za dom spremni“ je pozdrav koji se koristio još od 1930-ih godina. Nije taj pozdrav nastao u vrijeme Drugog svjetskog rata, nego je još 1930-ih bio prisutan u hrvatskom narodu.
NACIONAL: Zato što je već tada počeo i fašizam u dijelu hrvatskog naroda, među Pavelićevim pristašama.
Ne slažem se s time jer to nije bilo korišteno u vezi s Pavelićem i njegovim pokretom koji je nastao u Italiji. Taj pozdrav je korišten u hrvatskom narodu koji je tada bio vezan uz Hrvatsku seljačku stranku i nije mu fašizam tada bio ni na kraj pameti. Hrvatski narod nije fašistički narod. Samo je bio izmanipuliran od Ante Pavelića i pojedinaca jer su Hrvati silno željeli svoju neovisnu, samostalnu domovinu Hrvatsku i onda im je Pavelić prodao, da ne rečem što, pod bubrege. I, naravno, prevario ih je. Zato ja stalno ističem da je Pavelić jedan od najlošijih likova u hrvatskoj povijesti jer je izdao hrvatski narod i svoju vojsku koja je izginula na Bleiburgu i po drugim brojnim jamama, a on se lijepo sklonio u Argentinu i nastavio živjeti kao da se ništa nije dogodilo. Eto, to je Ante Pavelić.
‘Moje ambicije vezane su uz Dubrovnik i završavaju ovim mandatom. A onda ćemo vidjeti, radit ću nešto. Jesam li kao Milanović koji bi se rado vratio za premijera? Nisam, on ima svoj put, a ja svoj’
NACIONAL: Zašto to nitko od HDZ-ovih političara, osim vas, ne govori javno? Već svi prozivaju Tita, a ne može se baš čuti da javno osuđuju Pavelića.
Ja to stalno govorim, a za druge ne mogu govoriti. Odgovaram samo za svoje riječi. I rekao sam: Pavelić i Tito meni su jednaki. I jedan i drugi izdali su i ubijali hrvatski narod te provodili zakone protiv hrvatskog naroda. Dakle, oni su meni jednako negativni likovi u hrvatskoj povijesti. E sad, nekome se to može više sviđati, nekome manje, ali to je moje mišljenje.
NACIONAL: Mogu se s vama složiti u svemu osim u tome što ne želite jasno istaknuti važnost antifašističke borbe i činjenice da je to temelj današnje Hrvatske, što je upravo predsjednik Franjo Tuđman uvrstio u Ustav RH. Ili se vi s tim ne slažete?
Ne, ona je nesporno bila važna, međutim, ona je ponovno bila prodana, poput onoga što je Pavelić napravio, iskorištena je za uvođenje novog totalitarnog režima. U antifašističkoj borbi sudjelovali su pojedinci od oca Andrije Hebranga pa nadalje, dakle, ljudi koji su isto tako željeli slobodnu domovinu Hrvatsku, ali na kraju kad su shvatili, kad je završila borba, da toga više nema, već se uvodi novi režim komunizma, ustali su protiv toga. I zato su bili smaknuti. To moramo jasno reći, bilo je uistinu časnih, poštenih hrvatskih partizana, pa izginulo je na tisuće i tisuće partizana koji su sanjali da Dalmacija nije pod Italijom i borili se protiv toga, naravno da jesu. Zato i kažem da su i jedna i druga povijesna ličnost, i Tito i Pavelić, samo iskoristili hrvatski narod da dođu do svog cilja, a kad bi ga ostvarili, onda bi ga prevarili.
NACIONAL: I s tim se mogu složiti. Ali u kontekstu sadašnje pozicije premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, može li on biti autentičan u svojim stajalištima i „dvostrukim konotacijama“?
Meni se čini, gledajući narative Andreja Plenkovića, da je on apsolutno autentičan. Ne vidim da se on nešto pomaknuo od svojih stajališta u odnosu na prije. I te kako razumije različitosti vezane uz Domovinski rat, uz Drugi svjetski rat i uz Nezavisnu državu Hrvatsku i čini mi se da oko toga svi imamo vrlo slična stajališta. Dakle, vezuje nas Domovinski rat, vezuje nas obrana Hrvatske. Danas je Hrvatska na temelju upravo tog Domovinskog rata slobodna, neovisna i demokratska država u kojoj svatko može reći što želi i neće zbog toga završiti u zatvoru, u kojoj čovjek može imati i različitu vjeroispovijest pa ni zbog toga neće završiti u zatvoru, može biti različitih seksualnih orijentacija pa ni zbog toga neće završiti u zatvoru, može biti različite boje kože te ni zbog toga neće ići u zatvor.
NACIONAL: Pa dobro, to su valjda neki osnovni demokratski dosezi u 21. stoljeću, ne znam zašto bi to trebalo isticati?
Pa to je bilo dosegnuto, recimo, i u Austriji, i u Italiji, i u Francuskoj, i u Belgiji, i u Engleskoj još 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća, a kod nas nije bilo.
NACIONAL: Nisu ni kod njih bili baš takvi dosezi.
Ali barem nije nitko išao na Goli otok.
NACIONAL: Nisu li se žene i Afroamerikanci borili za svoja prava još duboko u periodu 60-ih?
Amerika je bila daleko iza nas s obzirom na to da smo mi ukinuli ropstvo još davnih dana, u doba Dubrovačke Republike. Dok su se Afroamerikanci borili za svoja prava još i u doba predsjednika Kennedyja, i to iako su ratovali za Ameriku u Drugom svjetskom ratu. Oni su tu daleko iza nas.
NACIONAL: S obzirom na vaša otvorena politička stajališta, kakve su vam daljnje političke ambicije, često vas se spominje u kontekstu budućih unutarstranačkih izbora u HDZ-u?
Nema toga, moje ambicije vezane su uz Dubrovnik i one završavaju ovim mandatom.
NACIONAL: Dakle, tako. A što ćete onda?
A onda ćemo vidjeti, radit ću nešto.
NACIONAL: Nisam baš sigurna da će biti samo „nešto“.
Ne mora nužno biti vezano uz politiku. Želim ovaj svoj posljednji mandat uistinu odraditi kako treba, realizirati sve one projekte u Gradu Dubrovniku koji su bitni za grad i građane i tako zaokružiti ciklus od triju kontinuiranih mandata, što je uistinu velika čast. U povijesti Dubrovnika to je bio uspio samo još gradonačelnik Pero Čingrija. Ali to povjerenje nije dano tek tako, nego je to i velika obveza jer je na meni da završim posao koji sam započeo.
NACIONAL: Da niste vi kao predsjednik Zoran Milanović, koji kaže da se neće više vratiti u politiku, a kad ono, nikad se ne zna hoće li se ponovno uključiti u utrku za vodeće pozicije u državi?
Nisam, on ima svoj put, a ja svoj.
UVJETI PRENOŠENJA ČLANAKA: Svi članci objavljeni u izdanjima Nacional News Corporationa njegovo su vlasništvo. Nacional News Corporation dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka iz svojih izdanja u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka isključivo kao kratku vijest od najviše deset redaka (300 znakova) uz obavezno navođenje izvora. Nacional News Corporation tužit će prekršitelje pred sudom u Zagrebu.
Komentari