Održivost u Međimurju ne prakticira se samo deklarativno – nego se živi, a da takav pristup ima smisla, potvrđuju i rezultati. Međimurje je najmanja hrvatska županija, ali bilježi najbolje rezultate u kontinentalnom turizmu. Pritom se hrabro okrenulo najtežem, ekološkom turizmu

Što znamo o Međimurju? Na krajnjem je sjeveru Hrvatske, zelena je oaza, vinari proizvode raj za nepce, domaća hrana je slasna. Međimurje je najmanja hrvatska županija, ali bilježi najveće brojke u kontinentalnom turizmu. Pritom se hrabro okrenula onom najtežem – ekološkom turizmu koji se u utrci za brojkama nerijetko zanemaruje, ali uzrečica da sreća prati hrabre vraća u Međimurje sve što je uloženo.

Međimurje, najzeleniji kutak Hrvatske, prvo se uključilo u međunarodnu mrežu bioregija (bio districts), globalnu inicijativu koja povezuje održivu poljoprivredu, lokalne zajednice, gastronomiju i turizam. Ovaj status nije slučajnost, već rezultat dugogodišnje predanosti ekološkom razvoju, očuvanju tradicije i snažnom identitetu regije.

Međimurska gibanica jedan je od najpoznatijih međimurskih specijaliteta, a u kalendaru događanja u Međimurju posebno mjesto imaju upravo manifestacije koje slave lokalnu hranu i kulturu Foto: Denis Perčić

Što je eko regija, odnosno bioregija? Područje u kojem svi dionici, od poljoprivrednika, ugostitelja i lokalne vlasti do obrazovnih institucija, surađuju na promicanju ekološke proizvodnje i održivog razvoja. U tom je smislu Međimurje prirodan izbor. S desetak ekoloških OPG-ova, razvijenim biodinamičkim pristupom i centrima edukacije poput Centra dr. Rudolfa Steinera, Međimurje oblikuje novi model života – spoj tradicije i suvremene ekološke standarde.

Kako se u to uklapa enogastronomija? Gastronomija je temelj međimurskog identiteta. Kuharica na dvoru Zrinskih, najstarija kulinarska knjiga na hrvatskom jeziku, napisana je upravo ovdje. Domaća kuhinja obiluje jelima poput mesne zlevanke, međimurske gibanice, međimurskog mesa ‘z tiblice i bučina ulja, a tradicija se čuva i reinterpretira u suvremenim restoranima. Posebno se ističu Beška Čakovec, Mamas & Tapas, Stari grad Čakovec, Batak i Trattoria Rustica, Barok, Mala hiža u Mačkovcu, Terbotz u Železnoj Gori te Kavana Stridon u Štrigovi i Panorama u Prelogu.

Jazz u vinogradu u kolovozu promovira umješnost međimurskih vinara, na čije plodne vinograde pogled puca i s Vidikovca na Mađerkinom bregu u Štrigovi Foto: Denis Perčić

Ekološka poljoprivreda cvjeta, a proizvodi poput sira turoša, meda, vina, bučina ulja i organskih sokova postali su neizostavni dio ponude suvenira. Centar Pušipel u Štrigovi promovira autohtonu vinsku sortu Međimurja, a mnoge međimurske vinarije prelaze na organsku proizvodnju.

Kako se zabaviti u bioregiji? U kalendaru događanja Međimurja posebno mjesto imaju manifestacije koje slave lokalnu hranu i kulturu: Jazz u vinogradu u kolovozu, festival međimurskih slastica i kolača u listopadu, Svetomartinska gulašijada u studenome te Martinje na Međimurskoj vinskoj cesti.

Važno je spomenuti i sve brojnije manifestacije koje uključuju posjetitelje u proces proizvodnje, od berbe grožđa do izrade gibanice. Turisti mogu sudjelovati u danima otvorenih vrata OPG-ova, degustirati proizvode iz prve ruke i upoznati ljude koji stoje iza tih priča. Takva iskustva stvaraju snažnu emocionalnu vezu i motiviraju na povratak. Po odlasku iz Međimurja zaključili su to britanski TV voditelj, avanturist i zagovornik ekologije Ben Fogle i avanturist i zvijezda dokumentarnih serijala o preživljavanju Hazen Audel.

Korak po korak

Međimurje je danas mnogo više od regije – ono je primjer. Primjer kako se tradicija, priroda i suvremeni turizam mogu skladno spojiti u priču koja inspirira i osvaja – tanjur po tanjur, gutljaj po gutljaj, korak po korak.

Jedan od ključnih elemenata uspjeha Međimurja kao eko regije je i obrazovanje – od najranije dobi djeca uče o važnosti lokalne hrane, sezonske prehrane i poštovanja prirodnih ciklusa. Vrtići i škole uključeni su u projekte sadnje školskih vrtova, dok se kroz Centar dr. Rudolfa Steinera redovito održavaju radionice o biodinamici, samoodrživosti i prirodnim metodama uzgoja.

Upravo zahvaljujući suradnji između proizvođača i obrazovnih institucija, razvijen je sustav koji potiče mlade da ostanu na selu i nastave tradiciju proizvodnje. Mladi vinari, povrtlari i proizvođači meda preuzimaju obiteljska gospodarstva i donose inovacije – od solarnih sustava za navodnjavanje do korištenja dronova u ekološkoj poljoprivredi.

Naposljetku, vrijedno je spomenuti i obnovu kurije Feštetić u Pribislavcu kroz EU projekte – simbol očuvanja kulturne baštine i prenamjene prostora u svrhu održivog razvoja.

Autentična iskustva

Održivost se u Međimurju ne prakticira samo deklarativno – ona se živi. Sve više kuća i smještajnih objekata prelazi na obnovljive izvore energije, a restorani usklađuju jelovnike s dnevnim prinosima s tržnice. Čak i suveniri – od ručno izrađenih platnenih vrećica do sapuna od domaće lavande – odražavaju filozofiju regije.

Ova predanost lokalnom i održivom ne prolazi nezapaženo. Međimurje je višestruko nagrađivano kao primjer dobre prakse u ekološkom i ruralnom razvoju, a suradnje s regijama u Italiji, Austriji i Francuskoj dodatno osnažuju njegovu poziciju na europskoj mapi zelenih destinacija.

Kao što vinograd traži strpljenje, a gibanica slojevitu pripremu, tako i eko regija nastaje polako – znanjem, zajedništvom i ljubavlju prema zemlji. Međimurje nije samo regija u trendu – ono je regija s temeljima, vizijom i hrabrošću da živi drugačije.

S obzirom na sve navedeno, ne iznenađuje što Međimurje sve više posjećuju turisti željni autentičnih iskustava, prirodnih ljepota i lokalne hrane. Gosti ovdje ne dolaze samo konzumirati – oni dolaze sudjelovati. Bilo da beru jabuke na obiteljskom gospodarstvu, slušaju jazz među trsovima ili kušaju svježe prešano bučino ulje, iz Međimurja odlaze s pričom koju će pamtiti. Upravo to je srž bioregije – zajednica koja povezuje, hrani i inspirira.

Izdvojeno: zanimljivosti iz eko Međimurja

Pušipel je autohtona međimurska sorta vina koja potječe od stare sorte moslavac

Biljka krvava – ljekovita i ugrožena, raste na Bedekovićevim grabama, staništu rijetkog leptira plavca

Sir turoš zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro, a oblikuje se ručno u male stošce

Jazz u vinogradu održava se svake godine početkom kolovoza među trsovima u srcu Štrigove

Kurija Feštetić, obnovljena sredstvima EU-a, bit će novi centar za promociju eko turizma i kulture