Profesor filozofije i teologije Marko Vučetić komentirao je društvene i političke posljedice koncerata Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu i Sinju, ali i braniteljske pritiske koji su najprije zaustavili festival “Nosi se” u Benkovcu, a potom se obrušili i na FALIŠ.

“Ovo što se događa samo je posljedica onog hipodromskog događaja, koji se u bodrijarovskom smislu naziva ‘majkom događajnosti’. Desnici je bio potreban nekakav događaj iz kojega će crpiti sve kasnije aktivnosti urušavanja države, što se odvija uz asistenciju premijera i predsjednika države“, izjavio je Vučetić na početku razgovora za N1, pa se potom osvrnuo na različite uloge koje u cijeloj priči imaju Andrej Plenković i Zoran Milanović.

SABINA GLASOVAC: ‘Pitam Plenkovića imamo li uopće još državu ili je ona kapitulirala pred nasilničkim ponašanjem?’

“Predsjednik je obmanuo birače u drugom mandatu. Odlučio se za šutnju. Rekao je da biramo predsjednika za predsjednika, ali mi smo odabrali predsjednika koji je predsjednik sam sebi. U prošlom mandatu je bio predsjednik s karakterom, a sad je odlučio svojom šutnjom otvoriti vrata svim događajima koji će nastati iz ove hipodromske Hrvatske, a ništa dobro ne može iz toga nastaviti”, komentirao je Vučetić.

Osvrnuo se i na premijera: “S druge strane, premijer Plenković, za kojega sam u vašoj emisiji prije dva mjeseca rekao da je ušao u svoju simboličku političku smrt, nastavio i dalje biti politički mrtvac koji ovim izvaninstitucijskim grupacijama, koje imaju institucionalnu podršku, daje svu energiju, snagu i otvorena vrata da rade što god hoće u Hrvatskoj.”

‘Plenković na Hipodromu pokušao izbjeći Vučićevu sudbinu’

Istaknuo je i kako je Plenković na Hipodromu pokušao izbjeći sudbinu srpskog predsjednika. “Plenković je na Hipodromu stvorio savez s mladima zato što je znao da je ono što je Aleksandar Vučić u Srbiji on u Hrvatskoj te da mladi u Hrvatskoj ne smiju postati ono što su mladi u Srbiji, on se bojao otpora mladih. Taj otpor je svladao i sada smo, nakon hipodromske, dobili i benkovačku Hrvatsku. To će ići u nedogled dok se građani ne pobune i ne ožive institucije. To je građanska pobuna, ne revolucija. Jedna normalna reakcija građana koji ne žele živjeti u odsustvu države. Mi se sad upravo nalazimo u stanju odsustva države.”

Dotaknuo se i izjave zastupnika MOST-a Marina Miletića, koji je tvrdio da su branitelji ugroženi: “Mislim da to nije uopće politička izjava. Riječ je o ‘želučanom’ konceptu države. Imamo racionalnu državu koja proizlazi iz uma i razuma, komunicira iz kulture, lako je verificirati izjave koje dolaze iz uma. Međutim, ono što dolazi iz želuca, a tome pripada Miletić, to je instinktivna Hrvatska koja negira kulturu i neprestano govori o ugrozi nekakvih temelja i društvo ne promatra na pluralan način. Branitelje koje ja susrećem upravo su suprotno od onih koji su se nalazili u Benkovcu. To su branitelji koji žele živjeti u mirnodopskoj Hrvatskoj i nikakvi benkovački branitelji ne mogu njima oduzimati taj braniteljski status. Kao što je Hrvatska pluralno društvo, tako ne smijemo ni braniteljsku populaciju gledati na homogeni način.”

OTROVNA POLITIKA Braniteljski juriš na kulturu 2.0

O određenim braniteljskim grupacijama: ‘Amazonke Tome Medveda’

“To što su se određene braniteljske grupacije izborile za trajni braniteljski status, ne veteranski, to govori o patologiji ove države. Ti branitelji nisu ništa drugo nego amazonke Tome Medveda ili, ako govorimo o benkovačkom slučaju, možemo ih nazvati predgrupom ‘Arkanove udovice’. To je parodijska situacija kojom se izruguje pluralna demokratska država“, govori Vučetić za N1.

A na pitanje zašto festivali poput “Nosi se” ili FALIŠ-a izazivaju reakcije dijela branitelja, odgovorio je: “Ja bih predložio ministru Tomi Medvedu, premijeru Plenkoviću, ne znam treba li i usnulom predsjedniku, i čitavoj braniteljskoj populaciji, da se pod hitno izbore za asistenta iz kulture koji će im objasniti što su to metafore. Kultura ne vrijeđa.

POZIV NA DIJALOG Ministrica: U demokraciji svi imaju pravo na mišljenje

Kultura može provocirati, ali ta provokacija ima smisao da se društvo razvija, da ne bude ustajalo i učmalo. Htio bih jasno reći: sloboda je naša. Mi kao građani borimo se za nju, mi je definiramo. Branitelji su se, u povijesnom smislu, borili protiv neprijatelja, sačuvali su granice Republike Hrvatske, oni su se borili za mir. Nakon toga prestaje njihova uloga, ne zanima me kakvi su njihovi osjećaji, ako ti osjećaji zadiru u moju slobodu: umjetničku, građansku, filozofsku, bilo koju. Onda to nisu branitelji slobode nego uzurpatori pojedinačke slobode.”