Četiri profesorice otkrivaju zašto je Katedra za menadžment, najveća katedra na Ekonomskom fakultetu u Splitu, posve drugačija od sličnih katedri na drugim fakultetima te koje su nove studije razvili

Katedra za menadžment predstavlja jednu od ključnih znanstveno-nastavnih jedinica Ekonomskog fakulteta u Splitu. Ova se katedra po svojim specifičnostima razlikuje od istorodnih ili sličnih katedri na hrvatskim sveučilištima, pa je doista važno i neophodno upoznati se s raznolikim sadržajima rada, načinom organizacije njezina djelovanja, povezanosti s međunarodnom znanstveno-istraživačkom zajednicom, ali i specifičnostima njezina kreativnog djelovanja u lokalnoj sredini. O svemu tome razgovarali smo s uspješnim mladim znanstvenicama i nastavnicama na Katedri za menadžment: pročelnicom i profesoricom Ivanom Bulog, profesoricama Ivanom Tadić i Vlatkom Škokić i docenticom Doris Podrug.

“Naša katedra usmjerena je na razvoj znanja i vještina iz područja menadžmenta, organizacije i poduzetništva. Kao najveća katedra na našem fakultetu, ima širok opseg djelovanja jer se menadžment kao disciplina prirodno isprepliće s gotovo svim područjima ekonomije i poslovanja, od strateškog planiranja, organizacije rada, vođenja i upravljanja projektima, do inovacija, razvoja poduzetničkih inicijativa i prilagodbe stalnim promjenama u okruženju“, naglasila je Ivana Bulog.

“Riječ je o najvećoj katedri na našem fakultetu ne samo po širini područja koja pokriva, već i po broju članova. Okupljamo 16 članova različitih znanstveno-nastavnih zvanja i profesionalnih usmjerenja koji, prateći najnovije trendove u upravljanju organizacijama, kroz suvremen i sveobuhvatan pristup obrazovanju, studentima pružaju znanja, vještine i kompetencije potrebne za tržite rada. To je izvrsna su podloga za razvoj različitih poslovnih karijera. Omogućuju im da jednoga dana postanu uspješni timski igrači, da znaju odabrati i voditi najbolje suradnike, donositi ispravne odluke, organizirati poslovanje, razvijati i realizirati poduzetničke ideje, upravljati kvalitetom, planirati razvoj te odgovorno reagirati na krizne situacije i prilagođavati se promjenama u dinamičnom poslovnom okruženju“, naglasila je Ivana Bulog, autorica većeg broja znanstvenih radova s područja menadžmenta i nositeljica kolegija koji čine temelj obrazovanja u području menadžmenta, poput Poslovnog vođenja, Menadžerskog odlučivanja i Menadžerskih vještina.

„Tim sadržajima studente potičemo na kritičko razmišljanje, istraživački rad, timsku suradnju te donošenje odluka u složenim i često neizvjesnim okolnostima“, naglasila je Ivana Bulog.

“Neobično smo zadovoljni i ponosni što je Ekonomski fakultet u Splitu pokrenuo dva poticajna sadržaja”, naglasila je profesorica Ivana Tadić. “Radi se o Centru za razvoj karijera, čiji rad podržava i koordinira odbor sastavljen od članica naše katedre. S obzirom na naš istraživački fokus i profesionalne interese, prirodno smo povezane s temama razvoja ljudskih resursa, razvoja vještina zaposlenika i važnosti cjeloživotnog obrazovanja. U ovoj prigodi naglašavamo vrijednost postojanja našeg novijeg programa Menadžmenta zdravstvenih organizacija, čije je djelovanje novost”, naznačila je Ivana Tadić koja je tijekom svoje karijere na Ekonomskom fakultetu izvodila niz kolegija iz područja menadžmenta, no s posebnim interesom na kolegije iz upravljanja ljudskim resursima.

‘Poseban naglasak stavlja se na strateško razmišljanje, planiranje i donošenje odluka’, objašnjava pročelnica Bulog

Sve četiri naše sugovornice rado će se u dugoj povijesti Katedre sjetiti brojnih profesora koji su je oblikovali. “Među njima se posebno ističe pokojni Marin Buble. Svojim znanstvenim i nastavnim radom ostavio je snažan trag, a među njegovim brojnim doprinosima izdvaja se uvođenje kolegija Menadžment u studijske programe Ekonomskog fakulteta u Splitu, ali potom i na drugim visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj. Profesor Buble sudjelovao je u razvoju poslijediplomskih studija iz poslovne ekonomije, bio je osnivač i prvi urednik časopisa Management, bio je inicijator i organizator prvog interkatedarskog skupa. U rujnu će se, nakon 15 godina uspješnog održavanja interkatedarskih skupova u Hrvatskoj i regiji, upravo na Ekonomskom fakultetu u Splitu, u suradnji s prestižnom organizacijom Academy of Management, ponovno održati ovaj značajan događaj. Time ne samo da se nastavlja dugogodišnja tradicija, već se podiže razina skupa, stvara snažnija platforma za međunarodnu suradnju, ali i daljnje jačanje znanstvene prepoznatljivosti Katedre i Fakulteta”, istakla je Ivana Bulog. Svi članovi Katedre za menadžment surađuju s kolegama iz područja menadžmenta, organizacije i poduzetništva, ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji i na međunarodnoj razini.

“Neizbrisiv trag ostavio je i pokojni Dejan Kružić koji je svojim predanim radom i znanstvenim doprinosom snažno utjecao na razvoj Katedre za menadžment. On se posebno istaknuo kao utemeljitelj smjera Poduzetništvo”, naglasila je Vlatka Škokić, jedna od malobrojnih koja u Hrvatskoj ima stečenu titulu profesorice poduzetništva. Vlatka Škokić spomenutu titulu, doktorat i dugogodišnje iskustvo nakon doktorata u Glasgowu, stjecala je u istraživačkim projektima na University od Surrey. “Trenutno sam Research Fellow na INTI International University u Maleziji”, kazala je Vlatka Škokić koja se bavi istraživanjem jedne vrlo specifične teme – odnosa kulturnog okruženja, poduzetništva i ekonomskog oporavka.

“Svi koji smo ga generacijama stvarali, ponosni smo i na našu ulogu u uređivanju znanstvenog časopisa Management – Journal of Contemporary Management Issues, vodećeg hrvatskog časopisa iz područja menadžmenta. Časopis je međunarodno prepoznat zahvaljujući stručnom vodstvu Nikše Alfirevića i pokojnog profesora Marina Buble”, naglasila je docentica Doris Podrug.

“Časopis izlazi od 1996. godine i objavljujemo dva broja godišnje. Namijenjen je znanstvenicima, stručnjacima i studentima koji se bave menadžmentom, organizacijom i poslovanjem, ali i širim društvenim temama povezanim s upravljanjem u suvremenim poslovnim, neprofitnim i javnim organizacijama”, istakla je Doris Podrug važnu međunarodnu referencu Katedre za menadžment.

Kako Katedra ostvaruje svoju društvenu ulogu kazala nam je pročelnica. “Prvenstveno kroz promicanje akademske izvrsnosti, razvoj tržišno relevantnih znanja te poticanje društveno-odgovornog poslovanja. Nastavni programi, znanstveno-istraživački rad i suradnja s gospodarstvom čine Katedru središnjim nositeljem znanja i inovacija u svom području. Djelovanje Katedre obuhvaća tri temeljna područja: prvo, Menadžment koji je usmjeren na razvoj znanja i vještina potrebnih za upravljanje i vođenje ljudi, timova i organizacija u dinamičnim i kompleksnim poslovnim okruženjima. Poseban naglasak stavlja se na strateško razmišljanje, planiranje i donošenje odluka, učinkovitu komunikaciju, upravljanje kvalitetom i promjenama, kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost i održivost. Drugo, Organizacija koja se bavi strukturiranjem i optimizacijom poslovnih procesa, oblikovanjem organizacijskih modela te upravljanjem resursima. Fokusira se na učinkovitost i fleksibilnost organizacijskih sustava, prilagodbu tržišnim i tehnološkim promjenama, kao i na implementaciju suvremenih organizacijskih koncepata koji podržavaju inovacije i rast. I treće, na Poduzetništvo koje potiče razvoj poduzetničkog duha, inovativnosti i samostalnog poslovnog djelovanja, kroz osposobljavanje studenata za pokretanje i vođenje vlastitih poslovnih pothvata. Poseban naglasak stavlja se na razvoj vještina poput preuzimanja inicijative, kreativnog rješavanja problema i donošenja odluka u neizvjesnim uvjetima, odnosno razvoju vještina koje su primjenjive i u poduzetničkom i u zaposleničkom kontekstu”, objasnila je Ivana Bulog.

‘Katedra sudjeluje u nekoliko značajnih međunarodnih istraživačkih projekata te je pokretač i inicijator interkatedarskog skupa iz menadžmenta i poduzetništva’, kaže Doris Podrug. FOTO: Ivana Ivanovic/PIXSELL

Na Katedri za menadžment postoje dva osnovana smjera, Menadžment i Poduzetništvo koji obuhvaćaju kolegije koji se izvode na raznim studijima i različitim smjerovima, od prijediplomskog, diplomskog sveučilišnog studija i sveučilišnog specijalističkog studija Poslovne ekonomije do prijediplomskog stručnog studija Menadžmenta malog poduzeća.

“Zapravo, sve do doktorskih studija Ekonomije i poslovne ekonomije i novog Sveučilišnog specijalističkog studija Menadžmenta zdravstvenih organizacija, članovi Katedre aktivno sudjeluju i u izvođenju nastave na engleskom jeziku kroz brojne kolegije. Upravo nastavnici s naše katedre izvode najveći broj kolegija na engleskom jeziku na Fakultetu”, naglasila je Ivana Bulog.

“Uz nezaobilazni doktorski studij, Ekonomski fakultet na poslijediplomskoj razini nudi više sveučilišnih specijalističkih studija. Od dugogodišnjeg programa Poslovne ekonomije i Ekonomije do novog programa Menadžment zdravstvenih organizacija, koji se izvodi u suradnji s Medicinskim fakultetom u Splitu, i dostupan je na hrvatskom i engleskom jeziku“, naglasila je značajnu splitsku programsku specifičnost profesorica Ivana Tadić, zamjenica pročelnice Katedre.

”Dok su raniji studiji namijenjeni ekonomistima i ne-ekonomistima koji žele proširiti svoja znanja, novi studij u posljednje tri godine bilježi veliki interes. Ponajprije, ali ne i isključivo, među polaznicima iz javnog i privatnog zdravstvenog sektora. S obzirom na to da upravljanje zdravstvenim institucijama zahtijeva ne samo medicinsku stručnost, već i menadžerske kompetencije, često se postavlja pitanje što bi trebao biti temelj profesionalnog profila kvalitetnog ravnatelja ili voditelja zdravstvene organizacije. Ovaj studij upravo predstavlja poveznicu između ekonomskih i medicinskih znanja lidera koji su svjesni kompleksnosti poslovanja zdravstvenih ustanova”, naglasila je Ivana Tadić prednosti i posebnosti studija Menadžmenta zdravstvenih organizacija, kakav bi bio potreban svim hrvatskim sveučilišnim središtima.

‘Upravljanje zdravstvenim institucijama zahtijeva menadžerske kompetencije’, kaže Ivana Tadić

“Moje početno znanstveno usmjerenje, još tijekom magistarskog i doktorskog studija, bilo je menadžersko odlučivanje”, ističe Ivana Bulog. “S vremenom su se moji interesi i znanja prirodno proširili na srodna područja, pa sam tijekom karijere istraživala i analizirala različite znanstvene teme vezane uz menadžment, poduzetništvo, odlučivanje, poslovno vođenje i vještine. Posebno me veseli rad sa studentima kod kojih uvijek nastojim poticati znatiželju, kritičko razmišljanje i aktivno sudjelovanje. Aktivno sudjelujem u domaćim i međunarodnim istraživanjima, projektima i edukacijama. Uključena sam i u društveno-korisne projekte, osobito one usmjerene na edukaciju djece i mladih, a kojima je cilj približiti mlađim generacijama osnovna ekonomska, menadžerska, financijska i poduzetnička znanja. Jedan takav projekt je Poslovne akademije za mlade lidere – BizLAB junior, koje vode kolegice s Katedre za financije. Riječ je o programu namijenjenom djeci od 13 do 15 godina koji im kroz interaktivne radionice približava osnove ekonomije, menadžmenta, poduzetništva, marketinga, financija i digitalizacije. U istom duhu provodile smo i edukativne radionice za učenike osnovnih škola”, kaže Ivana Bulog.

No veliku pozornost izazvalo je i istraživanje koje je Ivana Bulog, s dvije kolegice s Katedre za financije, provela prije nekoliko godina o utjecaju pandemije koronavirusa na život majki i žena, njihovoj ekonomskoj i zdravstvenoj neizvjesnosti.

Ivana Tadić predaje kolegije na različitim razinama studija, ali njihova specifičnost proizlazi iz njihove interdisciplinarne naravi. “Naime, ti kolegiji čine sponu znanja, prvenstveno iz ekonomike i organizacije rada, preko nezaobilaznih područja psihologije i sociologije rada, ali svakako i radno-pravnih te pedagoško-andragoških aspekata. Upravljanje ljudskim resursima u fokusu ima čovjeka, resurs koji stvara, unaprjeđuje i pokreće sve ostale organizacijske resurse. No da bi zaposlenici postali ključni kapital poduzeća, potrebno je u njih ulagati. Loša selekcija zaposlenika teško se može nadomjestiti i najkvalitetnijom obukom. Na nastavi kombiniramo teorijska znanja s praktičnim iskustvima, često u suradnji s gostujućim predavačima. Posebno me veseli kad studenti biraju upravo kolegije iz područja ljudskih resursa kao područje završnih i diplomskih radova”, istaknula je Ivana Tadić koja je sudjelovala u brojnim znanstvenim i stručnim projektima s partnerima iz javnog i privatnog sektora. Ona već niz godina predaje kolegij Human Resource Management za Erasmus studente.

No Ekonomski fakultet u Splitu jedna je od pet hrvatskih institucija visokog obrazovanja koja sudjeluje u značajnom dvogodišnjem modularnom programu. „Riječ je o dvogodišnjem in-house edukacijskom projektu V-executive koju je pokrenula Valamar Riviera u suradnji s pet fakulteta u Hrvatskoj, iz Zagreba, Splita, Dubrovnika, Opatije i Pule”, objašnjava Ivana Tadić. “Iako je program inicijalno pokrenut 2020. godine, zbog pandemije je privremeno obustavljen, a s provedbom je krenuo u veljači 2024. godine. Program je namijenjen srednjem i višem menadžmentu Valamara, strukturiran je kroz 20 modula u sedam tematskih cjelina, s unaprjeđenjem poslovnih znanja i vještina polaznika. Ovakav ekstenzivni edukacijski projekt nije ostao jedini u koji su uključeni članovi Katedre za menadžment. Uz brojne znanstvene i stručne projekte stalno smo uključeni u različite edukacije prilagođene tržišnim potrebama, ponajviše u in-house edukacije koje se izvode na traženje različitih privatnih i javnih institucija”, naglasila je Ivana Tadić.

‘Interdisciplinarnu i kritičku perspektivu koju sam stekla u Britaniji, razvijam i sa studentima u Splitu’, ističe Vlatka Škokić

Sasvim drugačija specijalistička, obrazovna i radna iskustva stekla je profesorica poduzetništva Vlatka Škokić, čiji je akademski put započeo 2006. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu. “Tada sam stigla u Glasgow kako bih započela doktorski studij. U Splitu sam završila ekonomiju, s fokusom na makroekonomiju. No poduzetništvo me fasciniralo još od mlađih dana. Prijavila sam se isključivo na University of Strathclyde u Glasgowu, koji je imao jedan od najboljih programa. Istraživanje koje sam ondje provela bilo je nagrađeno na razini odjela, ali i na nacionalnoj razini, što mi je otvorilo vrata za daljnji akademski razvoj. Britanski pristup omogućio mi je razvijanje interdisciplinarne i kritičke perspektive koju njegujem i danas sa studentima u Splitu”, kazala nam je Vlatka Škokić.

U svojem istraživačkom interesu ona je posebno usmjerena na razumijevanje poduzetništva kroz prizmu društvenih i kulturnih nejednakosti, posebno u kontekstu ranjivih skupina poput žena i migranata. „Kroz kritičku analizu diskursa istražujem kako se žene poduzetnice prikazuju u javnim politikama i kako ti narativi, iako formalno podržavaju žensko poduzetništvo, mogu istodobno reproducirati stereotipe i stvoriti nerealna očekivanja”, objasnila je područja svoga trajnog i aktualnog interesa Vlatka Škokić. Nakon doktorata, ona je dobila posao na University of Surrey u Engleskoj. “Tamo sam sudjelovala na europskom istraživačkom projektu ‘Marie Curie’, razvijala transnacionalne studije i stekla bogato iskustvo u dizajnu kurikuluma i evaluaciji kroz student-centred pristup. Imala sam priliku sudjelovati i u osnivanju start-up poduzeća nastalog u suradnji sveučilišta, tehnološkog parka i privatnog sektora”, istaknula je Vlatka Škokić iskustva start-upa koji se bavio primjenom podatkovne analitike u poslovnom odlučivanju u sektoru turizma. “To je iskustvo dodatno produbilo moje razumijevanje povezanosti znanstvenog istraživanja, tehnoloških inovacija i potreba tržišta i oblikovalo moj kasniji angažman u razvoju poduzetničkih kompeticija kod studenata, radu s lokalnom zajednicom i razvoju našeg Studentskog poduzetničkog inkubatora, koji je proglašen najboljim u Hrvatskoj”, ističe još jedan uspješan projekt nastavnika i studenata na katedri splitskog Ekonomskog fakulteta, koja aktivno potiče međunarodnu suradnju kroz projekte mobilnosti i akademsku razmjenu, pri čemu su njezini članovi redovito gosti predavači na inozemnim sveučilištima.

Koja je iskustva Vlatka Škokić mogla s University Of Surrey prenijeti na rad splitske Katedre? “Rad na University od Surrey omogućio mi je sudjelovanje u sveobuhvatnim promjenama izvedbenih studijskih programa te u razvoju novog transnacionalnog projekta u suradnji s Hong Kong University (HKU Space). Ta sam iskustva prenijela u Split gdje sam uključena u razvoj i unaprjeđenje novih sveučilišnih programa na engleskom jeziku, uključujući prijediplomske i diplomske studije na Ekonomskom fakultetu”, naglasila je Vlatka Škokić koja je u Ujedinjenom Kraljevstvu stekla i status Fellow of the Higher Education Academy.

Katedra za menadžment provela je velik broj znanstvenih i primijenjenih istraživanja. “Članovi naše katedre sudjelovali su u brojnim međunarodnim i nacionalnim projektima, uključujući i prestižne europske istraživačke projekte Horizon 2020., jednog od najzahtjevnijih i najkonkurentnijih programa za financiranje znanosti u EU-u”, istaknula je docentica Doris Podrug, koja je i tajnica Katedre. Trenutno i ona sudjeluje u tom istraživačkom projektu. “Moram istaknuti istraživanje ‘Al4 LABOUR – Reshaping labour force participation with Artificial Intelligence’, s tematikom utjecaja umjetne inteligencije na suvremeno tržište rada. Uspješno smo sudjelovali i u istraživanju ‘The Innovation journey of tourism entrepreneurs: evidence from The UK and Spain and policy implications’, potom i u istraživačkim europskim projektima, projektima Erasmus+, projektima Tempus, i naravno projektima Hrvatske zaklade za znanost, poput ‘Digitalizacije u poduzetništvu u kontekstu odgovora na egzogeni šok: Pokretači, prepreke i utjecaj na otpornost poduzeća’“, naglasila je Doris Podrug koja je doktorirala na kvaliteti usluga u ekonomiji dijeljenja, a dio doktorskog studija provela na Sveučilištu u Ljubljani. Usavršavala se u međunarodnom okruženju i sudjelovala u organizaciji međunarodnih konferencija te radionica za studente i mlade istraživače. “Katedra sudjeluje u nekoliko značajnih međunarodnih istraživačkih projekata. Katedra je pokretač i inicijator interkatedarskog skupa iz menadžmenta i poduzetništva koji od 2011. okuplja znanstvenike iz regije i šire, potičući međunarodnu suradnju i zajedničke projekte”, zaključila je Doris Podrug.