Nacional otkriva što se događalo u sudnici broj 103 na Upravnom sudu u Zagrebu gdje je diplomat Damir Sabljak, kojeg MVEP već sedam godina progoni jer je razotkrio korupciju u sustavu, prošlog petka teško optužio svog šefa ministra.
Nacional je jedini medij koji je prošloga petka, 5. rujna, prisustvovao dramatičnom sudskom ročištu na Upravnom sudu u Novom Zagrebu na kojem je diplomat Damir Sabljak, pred sutkinjom Mirjanom Harapin, iznio teške optužbe i dokaze protiv svog šefa, ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, da je lagao u Hrvatskom saboru te svojim autoritetom ministra krivokletstvom u vrhovnom zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske pokušao prikriti jedan evidentan slučaj nezakonitog zapošljavanja.
Diplomat Damir Sabljak u petak 5. rujna došao je na Upravni sud s odvjetnicom Sanjom Mišević Photo: Nacional
Prema onome što je na sudu iznio Sabljak, može se zaključiti da je ministar Gordan Grlić Radman postao sudionik u zataškavanju kaznenog djela nezakonitog zapošljavanja i pogodovanja. Riječ je o ozbiljnom kaznenom djelu zbog kojeg je, primjera radi, u ožujku ove godine potvrđena optužnica protiv bivšeg ministra rada i socijalne skrbi Josipa Aladrovića, kojeg Uskok tereti za pogodovanje prilikom dvaju zapošljavanja, iz 2018. i iz 2019., u vrijeme dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), a optužen je s još trojicom bivših kolega iz Plenkovićeve vlade – Tomislavom Tolušićem, Darkom Horvatom i Borisom Miloševićem, koje se tereti za pogodovanje pri dodjeli novčanih potpora.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je na sjednici Antikorupcijskog vijeća 11. lipnja 2021. da je proveden natječaj za zapošljavanje Lorete Bertoša-Kušen 2014. u Australiji, ali natječaju nema traga Photo: Sanjin Strukić/PIXSELL
Ministar Gordan Grlić Radman u Saboru je tvrdio da je zapošljavanje Lorete Bertoša-Kušen, supruge tadašnjeg veleposlanika u Australiji Damira Kušena, u listopadu 2014. provedeno sukladno internom Pravilniku i provedenom natječaju.
Damir Sabljak dostavio je sudu popis svih natječaja koje je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova raspisalo 2014., a iz tog je popisa vidljivo, kako je rekao, da nijedan od natječaja nije bio raspisan za pozicije u Australiji.
Sabljak je na sudu objasnio koja su dva legalna načina zapošljavanja u hrvatskim predstavništvima u svijetu. Prvi je natječaj, a drugi ministrova odluka zbog žurnosti. Nije bilo ni natječaja ni žurnosti
Potom je Sabljak dostavio i interni e-mail iz siječnja 2014. u kojem Loreta Bertoša-Kušen crno na bijelo piše kako se radi njezina zapošljavanja može zaobići natječaj.
“Priloženi materijalni dokazi potvrđuju da za veleposlanikovu suprugu natječaj nije proveden i da je ministar lažno svjedočio u Hrvatskom saboru 11. lipnja 2021.” izjavio je Sabljak, što je ušlo i u sudski zapisnik.
Loreta Bertoša-Kušen danas radi kao opunomoćena ministrica u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu, a njezin suprug je veleposlanik u Republici Koreji. Loreta Bertoša-Kušen u London je došla dok je veleposlanik bio bliski prijatelj i kum premijera Andreja Plenkovića Igor Pokaz, no on više ne obnaša tu dužnost, već je opunomoćeni ministar Davor Ljubanović preuzeo i funkciju privremenog otpravnika poslova.
Damir Sabljak s odvjetnicom Sanjom Mišević kao tužitelj u postupku na Upravnom sudu pred sutkinjom Mirjanom Harapin gdje su tuženika Ministarstvo vanjskih i europskih poslova kao ‘zainteresiranu stranu’ zastupale visokopozicionirane djelatnice MVEP-a Nancy Butijer i Mira Talan Photo: Nacional
Sabljak je na sudu pojasnio da, sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Službe vanjskih poslova, postoje samo dva legalna načina zapošljavanja diplomata na plaćena radna mjesta u predstavništvima RH u inozemstvu. Prvi je raspisivanje natječaja, koji u ovom slučaju očito nije proveden.
Potom je nastavio:
„Drugi legalni način je postavljanje ministrovom odlukom bez natječaja, ali samo u slučaju žurne potrebe službe. Međutim, žurna potreba službe otpala je kao mogućnost kad sam došao do e-maila kojim je veleposlanikova supruga u siječnju 2014. isplanirala vlastito postavljanje na radno mjesto u Australiji kršenjem Pravilnika. Tako je i postavljena u kolovozu 2014. Znači, siječanj do kolovoz: siječanj plan, kolovoz realizacija. Od siječnja do kolovoza je pola godine pa je jasno da nije bilo žurne potrebe službe za navedenim pogodovanjem.“
Kao dodatni dokaz da je u tom slučaju došlo do pogodovanja, Sabljak je iznio podatke prema kojima se i po opsegu posla vidjelo da nije bilo potrebe za bilo kakvim zapošljavanjem.
‘Onda možemo ukinuti Upravni sud u ovom postupku’, rekla je Sabljakova odvjetnica Sanja Mišević nakon što je Nancy Butijer iz MVEP-a ustvrdila da je odluka Višeg službeničkog suda jedina mjerodavna
On je to sve iznio kako bi dokazao da je govorio istinu, jer ga je Ministarstvo na čelu s Grlićem Radmanom optužilo da je iznosio neistinite tvrdnje.
Na početku svog izlaganja na sudu, Sabljak je rekao:
„U obje optužbe koje su predmet ovog spora, ministar Gordan Grlić Radman me optužio za iznošenje neistinitih tvrdnji o zataškavanju prijevara uz pomoć kojih je veleposlanikova supruga Loreta Bertoša-Kušen protuzakonitim pogodovanjem postavljena na radna mjesta u konzulate Republike Hrvatske u Australiji. Kako bi potkrijepio te optužbe, ministar Grlić Radman je prije četiri godine, tijekom svjedočenja pred radnim tijelom Hrvatskog sabora za borbu protiv korupcije, ustvrdio da je veleposlanikova supruga u Australiji na radna mjesta postavljena na temelju natječaja koji je propisan Pravilnikom o unutarnjem redu u službi vanjskih poslova. Podnosim izvadak iz fonograma Hrvatskog sabora na kojemu je gospodin ministar ustvrdio da je veleposlanikova supruga u Australiji na radna mjesta postavljena na temelju natječaja koji je propisan Pravilnikom o unutarnjem redu u Službi vanjskih poslova.“
U Saboru je 11. lipnja 2011. bila održana 8. sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije povodom podnesaka Damira Sabljaka o prikrivanju nezakonitosti u hrvatskim predstavništvima u inozemstvu, a ministar Gordan Grlić Radman na toj je sjednici izjavio da je supruga tadašnjeg hrvatskog veleposlanika u Australiji Loreta Bertoša Kušen 2014. zaposlena sukladno Pravilniku i temeljem Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Fonogram s navedene sjednice Antikorupcijskog vijeća i javno je dostupan, a iz njega se može vidjeti da je ministar Grlić Radman odgovarao na pitanje SDP-ove saborske zastupnice Mirele Ahmetović je li gospođa Loreta Bertoša-Kušen raspoređena protivno Pravilniku i svim drugim propisima. Radman je odgovorio sljedeće:
„Raspoređena je sukladno Pravilniku jer se u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova provodi interni natječaj i postoji Povjerenstvo, dakle, kako bi se olakšao rad ministru, ministar je donio Pravilnik o radu Povjerenstva koje radi evaluaciju pristiglih kandidatura unutar Ministarstva vanjskih poslova. Dakle, ona je raspoređena sukladno Pravilniku.“
Sabljak je već na toj sjednici Antikorupcijskog vijeća upozorio Grlića Radmana da se Loreta Bertoša-Kušen nije prijavila na natječaj jer za to radno mjesto nije ni bio raspisan poziv.
Sada je na sudu Sabljak rekao:
„Predajem sudu sve obavijesti Ministarstva vanjskih i europskih poslova iz 2014. u kojima se nalaze svi natječaji za sva radna mjesta u predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu. Skrećem pozornost na to da ni u jednom natječaju iz 2014. nije bilo raspisano radno mjesto u Australiji, na koje je postavljena veleposlanikova supruga.“
Potom je nastavio jednako oštro:
„Ovi natječaji su dodatni materijalni dokazi da sam u istupima iznosio istinite tvrdnje, a neistinite tvrdnje iznosio je ministar Grlić Radman u očitom nastojanju da zaštiti svog stranačkog kolegu Damira Božića, glavnog inspektora Ministarstva, koji je od moje prve prijave 2016. zataškavao postavljanje veleposlanikove supruge na radna mjesta bez propisanih uvjeta, kao što potvrđuje inspektorov e-mail od 16. prosinca 2016., 45. stranica u spisu.“
Sabljak je tužio MVEP, a oni se na ročište nisu odazvali kao tuženik, već su poslali dvije visokopozicionirane službenice iz Glavnog tajništva da ih zastupaju kao ‘zainteresiranu stranu’ u postupku
Ova Sabljakova izjava ujedno bi mogla dati odgovor i na sljedeće logično pitanje: budući da se sporno zapošljavanje događalo u mandatu SDP-ove vlade Zorana Milanovića i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, zašto se ministar Gordan Grlić Radman toliko izložio da prikrije nezakonita zapošljavanja u njihovom mandatu? A Sabljak je sve to prijavio još u vrijeme prethodne ministrice Marije Pejčinović Burić, koja također nije reagirala.
U postupku pred Upravnim sudom u kojem je Damir Sabljak tužitelj, a Ministarstvo vanjskih i europskih poslova tuženik, to je ministarstvo pokazalo krajnje nepoštovanje i prema Damiru Sabljaku i prema samom sudu. Jer iako su uredno pozivani, oni se sudu nisu odazvali u formi „tuženika“, već su iskoristili zakonsku mogućnost da na sudu nastupaju u formi „zainteresirane strane“.
Umjesto svojih službenih predstavnika, Ministarstvo je tako poslalo dvije visokorangirane službenice da glume „zainteresiranu stranu“. Tako su u klupi nasuprot Damiru Sabljaku i njegovoj odvjetnici Sanji Mišević sjedile Nancy Butijer, bivša načelnica Sektora za trgovinsku i investicijsku politiku MVEP-a, a sada načelnica Sektora za pravne poslove i ljudske resurse, te Mira Talan, voditeljica Službe za radno-pravna pitanja. Obje su došle, dakle, izravno iz Glavnog tajništva Ministarstva.
Svim prijedlozima Sabljaka i njegove odvjetnice njih dvije su se protivile i cijelo vrijeme pozivale na presudu Visokog službeničkog suda – istu onu zbog koje je Sabljak i tužio Ministarstvo. Pa im je u jednom trenu Sabljakova odvjetnica Sanja Mišević rekla:
„Ako bi se stav zainteresirane treće osobe uzeo kao relevantan, onda bi Upravni sud bio jedno potpuno suvišno tijelo koje je onda u ovom postupku potpuno irelevantno i neadekvatno za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari.“
Ministar Grlić Radman neslužbeno se spominjao kao ‘kandidat’ za Plenkovićevu novu jesensku rekonstrukciju Vlade Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Znakovito je pritom da visokopozicionirane službenice Ministarstva koje su glumile „zainteresiranu stranu“ i aktivno sudjelovale u postupku, nisu ni na koji način osporile Sabljakove optužbe da je ministar Grlić Radman lagao. One su samo cijelo vrijeme tvrdile da ništa od toga nije mjerodavno za slučaj zbog kojeg je Sabljak kažnjen.
„Zainteresirana osoba se u cijelosti protivi prihvaćanju i provedbi uvođenja dokaza predloženih od strane tužitelja. Izneseni navodi nisu mjerodavni za utvrđenje djela povreda službene dužnosti. Djelo povrede službene dužnosti koje je utvrđeno u prethodnim postupcima, u svom činjeničnom opisu odnosi se na diseminaciju predstavke ovdje tužitelja javnosti, čime je djelo konzumirano budući da su takva postupanja regulirana mjerodavnim postupcima, da ih ne nabrajam sada, uključujući internim propisima Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Etičkim kodeksom. Navodi i okolnosti na koje ukazuje tužitelj, eventualno mogu biti predmetom nekog drugog postupka, ali ne ovog u kojem je odlučeno o povredi službene dužnosti“, istaknula je u ime „zainteresirane strane“ Nancy Butijer.
Nancy Butijer, bivša načelnica Sektora za trgovinsku i investicijsku politiku MVEP-a, a sada načelnica Sektora za pravne poslove i ljudske resurse u Glavnom tajništvu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, zajedno s kolegicom Mirom Talan, voditeljicom Službe za radno-pravna pitanja, koja također potpada pod Glavno tajništvo, zastupala je Ministarstvo kao ‘zainteresiranu stranu’, a saborski zastupnik Nikola Grmoja, predstavnik Transparency Internationala i predstavnici više braniteljskih udruga prisustvovali su raspravi kao javnost Photo: Nacional
Odvjetnica Sanja Mišević na to je uzvratila:
„Damiru Sabljaku se stavlja na teret da je iznosio neistinite tvrdnje, dakle, sve okolnosti koje ukazuju na to da su tvrdnje koje je Damir Sabljak iznio istinite, i te kako su relevantne za ovaj upravni postupak.“
No gospođa Butijer usprotivila se takvom shvaćanju i rekla:
„O elementu istinitosti u činjeničnom opisu djela povrede službene dužnosti je zakonito i argumentirano i životno svoj stav i obrazloženje iznio Viši službenički sud u svom rješenju.“
Sanja Mišević na to je cinično zaključila: „Onda možemo ukinuti Upravni sud u ovom postupku.“
Drugim riječima, Ministarstvo pokušava ignorirati Sabljakovu tužbu, silom se poziva na odluku Višeg službeničkog suda – koja je bila kontra Sabljaka, a koju on u procesu pred Upravnim sudom upravo nastoji srušiti – i još se besramno poziva i na Etički kodeks Ministarstva. A tim „Etičkim kodeksom“ možda je propisano da je nezakonito zapošljavanje dozvoljeno, dok je njegovo razotkrivanje zabranjeno i strogo kažnjivo.
Damir Sabljak uoči ročišta s odvjetnicom Sanjom Mišević i saborskim zastupnikom Nikolom Grmojom, koji je u javnosti problematizirao njegov slučaj Photo: Nacional
Unatoč svemu tome, na sudu se nije mogao čuti ni jedan protuargument ili tvrdnja da ministar Grlić Radman nije lagao.
Zanimljiv je detalj i da je Nancy Butijer bila jedna od osoba zaduženih od Ministarstva za promociju smjernica OECD-a za mirno rješavanje sporova. No jedan od ključnih principa OECD-a je upravo transparentno zapošljavanje i onemogućavanje političkog kadroviranja.
Jednako je važna činjenica da je Damir Sabljak, osim Grlića Radmana, na sudu prozvao i DORH – konkretno, zamjenicu županijskog državnog odvjetnika Dijanu Pervan – te tvrdi da ona njegovu tužbu uopće nije preispitala.
„Uz tužbu sam priložio i svoju kaznenu prijavu iz listopada 2017. kao i rješenje DORH-a o odbačaju te kaznene prijave iz rujna 2018. S obzirom na sadržaj rješenja DORH-a, skrećem pozornost da se DORH – odnosno, gospođa Dijana Pervan iz DORH-a, zamjenica županijskog državnog odvjetnika, potpisnik Rješenja, uopće u rješenju nije bavila niti ispitivala pitanje postavljeno u mojoj prijavi, a pitanje je glasilo: jesu li odluka i rješenje o postavljanju veleposlanikove supruge na radno mjesto u Australiji u skladu sa Zakonom o vanjskim poslovima i Pravilnikom o unutarnjem redu Službe vanjskih poslova. Toga nema. Zbog toga smatram da Dijana Pervan također treba doći svjedočiti“, rekao je. No sud nije prihvatio ni prijedlog da se ispita ministar Gordan Grlić Radman ni državna odvjetnica Dijana Pervan, jer je sutkinja zaključila da ima dovoljno materijala za donošenje mjerodavne presude.
Sve te okolnosti vezane uz razlog Grlić Radmanova laganja u Saboru, mogle bi zakomplicirati početak ionako burne političke jeseni, za koju je još ranije bila nagoviještena moguća rekonstrukcija Vlade, a možda čak i promjena glavnog HDZ-ova koalicijskog partnera. U jednoj od „kombinacija“ koje je ovoga ljeta objavio Nacional, među ministrima čiji je odlazak premijer Andrej Plenković još ranije razmatrao, bio je i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Međutim, najnoviji sudski proces mogao bi, suprotno logici, ali u skladu s njegovom dosadašnjom praksom, potaknuti premijera Plenkovića da Radmana zaštiti i još neko vrijeme zadrži na poziciji ministra – i to zato što je Radman, po svemu sudeći, lagao kako bi zaštitio sustav te postoji sumnja da je to činio uz prešutnu Plenkovićevu suglasnost.
Upravo je Sabljak u kaznenoj prijavi i iskazu koji je u veljači 2022. dao USKOK-u, izravno optužio ministra Gordana Grlića Radmana i premijera Andreja Plenkovića da štite politički postavljene pojedince zbog kojih je oštećen državni proračun uslijed nezakonitog zapošljavanja u hrvatskim veleposlanstvima u Washingtonu i Sydneyju.
Dokazi koje je sada na sudu iznio Sabljak, upućuju na zaključak da je ministar Gordan Grlić Radman vjerojatno svjesno lagao na sjednici Antikorupcijskog vijeća održanoj 11. lipnja 2021. u Hrvatskom saboru, kako bi zaštitio pojedince unutar Ministarstva koji ujedno uživaju i zaštitu premijera Andreja Plenkovića.
Iako je riječ o nezakonitom zapošljavanju koje se, dakle, dogodilo u mandatu vlade Zorana Milanovića i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, Vlada premijera Andreja Plenkovića već punih sedam godina progoni onoga tko je na te nezakonitosti ukazao, a to je diplomat Damir Sabljak. Najprije su ga udaljili s posla na pune četiri i pol godine, a kad ga je Službenički sud prvostupanjski oslobodio krivnje, troje sudaca koji su donijeli tu presudu brzinski je smijenjeno. Potom je Viši službenički sud Sabljaka proglasio krivim u dvjema od ukupno devet točaka koje su mu se stavljale na teret, a te dvije točke bile su iznošenje neistinitih tvrdnji i povreda službene dužnosti. Zato je Sabljak pokrenuo postupak pred Upravnim sudom u Zagrebu te traži da se potvrdi prvostupanjska presuda kojom je bio oslobođen krivnje.
Sabljak je prikupio dokumente koji su potvrđivali da je Loreta Bertoša-Kušen godinama primala plaću u Generalnom konzulatu RH u Sydneyju iako je zapravo bila raspoređena u Veleposlanstvu RH u Canberri sa svojim suprugom veleposlanikom, a na meti vlastitog ministarstva našao se zbog toga što je, na poziv Nikole Grmoje, govorio na press konferenciji Mosta u rujnu 2018.
Grmoja je tada reagirao na „pismo profesionalnog diplomata“ potkrijepljeno dokumentacijom, koje je prethodno stiglo na adresu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.
Sabljakove optužbe mogle bi za ministra Grlića Radmana, ali i za Plenkovićevu vladu, imati dalekosežne posljedice, posebno završi li njegov slučaj na Europskom sudu za ljudska prava. Jer upravo taj slučaj pokazuje koliko su daleko institucije spremne ići kako bi zaštitile kriminal u vlastitim redovima i pritom pokušale slomiti čovjeka koji na to upozorava i koji brani osnovni zakonski princip u demokratskim zemljama: svi građani Republike Hrvatske trebali bi pod jednakim uvjetima imati pristup radnim mjestima.
Sutkinja Mirjana Harapin donijet će odluku 3. listopada.
PREOKRET U SLUČAJU SABLJAK: Diplomata koji je prijavio korupciju u MVEP-u vratili na posao
Komentari