Tijekom proteklog tjedna Nacionalu je intervju dao Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova i protukandidat Andreja Plenkovića na prošlim izborima za predsjednika HDZ-a. Dugogodišnji diplomat s doktoratom iz povijesti međunarodnih odnosa s pariškog sveučilišta Sorbonne Nouvelle, Miro Kovač započeo je karijeru u Uredu predsjednika Tuđmana 1995. godine. U diplomaciju je ušao 2001. kao savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Bruxellesu, a zatim kao ministar-savjetnik u Parizu. Nakon pobjede HDZ-a na izborima 2003. obnašao je dužnost pomoćnika ministra vanjskih poslova, a 2005. postao je i šef diplomatskog protokola u MVP-u. Bio je veleposlanik u Njemačkoj, a nakon toga i međunarodni tajnik HDZ-a. Bio je stranački šef kampanje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, tijekom čijeg je mandata obnašao dužnost ministra vanjskih poslova, od siječnja do listopada 2016., a potom predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora. Nakon što nije prošao na unutarstranačkim izborima za predsjednika HDZ-a, ostao je član stranke, ali trenutačno nije aktivan u njezinim najvišim tijelima. Kovač je kao vanjskopolitički verziran političar za Nacional komentirao prve poteze novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa koji sve više pogađaju i američke zapadne saveznike. Potom je odgovorio i na više pitanja iz sfere unutarnje politike s obzirom na to da je prošloga tjedna Vlada, u jednom slučaju zbog ucjene Domovinskog pokreta, naprasno smijenila uprave dvaju javnih poduzeća – Jadrolinije i Hrvatskih šuma, što jasno govori da je vladajuća većina ozbiljno ugrožena i da Andrej Plenković nije imao druge nego prihvatiti zahtjev svog koalicijskog partnera.

NACIONAL: Svojim prvim potezima Donald Trump izazvao je pravu buru na međunarodnoj sceni, osobito među saveznicima. Posljednja ideja je preseljenje stanovnika Gaze u Egipat i Saudijsku Arabiju, pri čemu bi SAD preuzeo kontrolu nad Pojasom Gaze i pretvorio ga u turistički resort. Kanadi, Meksiku i Kini nametnuo je carine, a time prijeti i Europi. Kako to sve komentirate?

Ideju o pretvaranju Gaze u „rivijeru Bliskog istoka“ priopćio je Benjaminu Netanyahuu očito tek neposredno prije njihova prošlotjednog sastanka u Washingtonu. Navodno su i mnogi Trumpovi suradnici bili njome iznenađeni. Iz Trumpove perspektive to je jako dobra ideja, dok je ona mnogima u svijetu moralno neprihvatljiva s obzirom na desetke tisuća poginulih i raseljenih. Vidite, Trump je tip koji „trola“, dakle, provocira, ulazi drsko i maksimalistički u pregovore, gura svoju priču i na kraju, kako tvrdi u svojoj knjizi „The Art of the Deal“, nešto od toga ostvari, a vrlo često bude i pobjednik. Istu shemu primijenio je na Panamski kanal, koji je tvrdio da će SAD preuzeti. Onda je poslao državnog tajnika Rubija da pregovara s panamskim predsjednikom i očito se našlo neko rješenje. Kanadi i Meksiku zaprijetio je uvođenjem carina od 25 posto da bi obje susjedne države na kraju poslale svaka 10 tisuća vojnika na granicu s SAD-om s ciljem sprječavanja ilegalnih migracija. Donald Trump je čovjek koji ima američki državni aparat na raspolaganju, a SAD je najmoćnija zemlja na svijetu. S takvom moći mora da se osjećate kao King Kong. Trump gura svoju priču i fućka mu se.

NACIONAL: Vjerujete li da će on i ostvariti te svoje prijetnje?

Vidjet ćemo u kojoj mjeri će uspjeti mijenjati stvari u Americi i u svijetu. Inače, slično se događalo i u Hrvatskoj. Sjećamo se trećesiječanjske vlade Ivice Račana, koja je najavila lov na „lopove“ u politici, rasformirala i formirale nove tajne službe, izmijenila politički sustav, ukinula Županijski dom. Nakon godinu i pol revolucionarni zanos se ispuhao. Tako i sad Trumpova ekipa kaže da USAID ništa ne valja, da to treba ukinuti, ljude otpustiti, FBI presložiti, CIA-u reformirati. Slično Trump nastoji postupati i prema svijetu, a koliko je na kraju u tome uspio, znat ćemo za dvije-tri godine.

NACIONAL: Prošloga tjedna Trump je potpisao uredbu kojom će uvesti sankcije Međunarodnom kaznenom sudu zbog usmjeravanja istraga prema Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima poput Izraela. Što to znači za status tog suda? 

Taj sud otpočetka je „osakaćen“. Ne priznaju ga ni Amerikanci, ni Rusi, ni Kinezi, pa ni Izraelci. Dakle, na „obične smrtnike“ među državama se Sud odnosi, a ne na velike igrače. Uredba o sankcijama oslikava Trumpov način funkcioniranja. Ali kao što vidimo, nema nekog velikog otpora prema njemu u Americi. Zašto? Zato što je u tijeku proces strateške homogenizacije protiv Kine, koju Amerikanci smatraju svojim jedinim ozbiljnim globalnim konkurentom za prevlast u svijetu. Kina je zemljama Južne Amerike prvi, a državama Latinske Amerike drugi trgovinski partner. Kina se „ušuljala“ u predvorje SAD-a, tamo gdje nijedna vanjska sila ne bi smjela imati veći utjecaj od Amerikanaca, kao što je to proklamirano prije sto godina Monroeovom doktrinom.

NACIONAL: Trump ne odustaje ni od Grenlanda iako su svi mislili da blefira u predizbornoj kampanji. Danska je jasno dala na znanje da Grenland nije na prodaju, Trump najavljuje čak i primjenu vojne sile kako bi se domogao resursa. Sada Danska jača svoje obrambene snage. Što takav potez znači za odnose sa saveznicima, ali i globalno?

I koliko god da je razbjesnio saveznike, oni su se ipak spremni prilagoditi. Odjedanput je Danska pronašla dvije milijarde eura koje je spremna uložiti za zaštitu Grenlanda. Od članica NATO-a Trump je zatražio povećanje davanja za obranu na pet posto BDP-a iako trenutno ni SAD ne izdvaja više od 3,5 posto. I to je „trolanje“, provokacija. A što bi mogla biti posljedica toga „trolanja“? Povećanje postotka BDP-a za obranu saveznica već na sljedećem summitu NATO-a u Den Haagu. To je strategija pregovaranja i djelovanja Donalda Trumpa.

NACIONAL: Trump je najavljivao da će u 24 sata završiti rat u Ukrajini, ali sada je jasno da neće. Najavio je da će nastaviti vojno pomagati Ukrajinu u zamjenu za pristup njenim resursima. Kako na to gleda EU? 

Europa ne vodi, ona uglavnom slijedi. To je žalosno, ali realnost. Jeste li možda čuli da postoji europski plan? Umjesto toga bismo ovih dana mogli saznati konture Trumpova plana. Priča se da Amerikanci žele postići dogovor prema kojem bi se Ukrajina trebala privremeno odreći dijela teritorija koji trenutno kontrolira Rusija, kao i članstva u NATO-u. Formirala bi se i demilitarizirana zona koju bi nadzirali prvenstveno europski vojnici.

NACIONAL: U cijeloj toj priči o miru nauštrb teritorijalnog integriteta Ukrajine, Zelenski bi mogao biti žrtva jer Amerikanci inzistiraju i na održavanju izbora?

Zelenski je hrabro poslužio obrani Ukrajine. Za Amerikance, pritom ne mislim samo na stratege oko predsjednika Trumpa, Ukrajina je obranjena i u najvećoj mjeri slobodna: 80 posto teritorija pod kontrolom je ukrajinskih vlasti. Time je pomaknuta granica političkog Zapada ili, ako hoćete, „limes Američkog carstva“, koji sada prolazi kroz istočnu i jugoistočnu Ukrajinu. To je plod dugoročnog strateškog razmišljanja Amerikanaca. Kao što su razmišljali i o Hrvatskoj 1990-ih godina. A o političkoj sudbini Zelenskog, ako se ponovno kandidira za predsjednika, odlučivat će Ukrajinci na budućim izborima. Neke nedavno provedene ankete pokazuju da je Valerij Zalužni, bivši načelnik glavnog stožera ukrajinskih oružanih snaga koji je maknut na mjesto veleposlanika u Londonu, daleko popularniji od Zelenskog.

NACIONAL: Za manje od dva tjedna održavaju se izbori u Njemačkoj. Snažnu potporu radikalno desnom AfD-u dao je Elon Musk. Postoji li opasnost da ta stranka na saveznoj razini osvoji rekordan broj mjesta u Bundestagu i kako će se prema tome postaviti ostale proeuropske demokratske stranke? Naime, CDU je uz njihovu pomoć već pokušao izglasati zakon o sprečavanju priljeva migranata, zbog čega se i prosvjedovalo.

Taj zakon nije prošao jer je među liberalima i unutar CDU-a bilo nekoliko zastupnika koji nisu pristupili glasovanju. AfD će, prema anketama, biti druga stranka nakon izbora, iza CDU/CSU-a, ali neće biti u vlasti. U Njemačkoj postoji kategoričan stav stranaka tzv. demokratske sredine da s AfD-om nema koalicije. Što znači da će najvjerojatnije doći do koalicije CDU/CSU-a sa socijaldemokratima ili sa Zelenima, s Friedrichom Merzom kao kancelarom.

NACIONAL: Nakon što je u ponedjeljak smijenjena uprava Jadrolinije, dogodila se sječa i u Hrvatskim šumama i smijenjen je predsjednik Uprave Nediljko Dujić. Kako to komentirate?

Postoji politički brak, u ovom slučaju to je brak između većinskog HDZ-a i manjinskog Domovinskog pokreta. I manjinski partner ima svoje dostojanstvo, treba ga poštovati, ali je i potreban kako bi u Saboru bilo dovoljno ruku za izglasavanje zakona i novih članova Vlade. I ako manjinski partner uvjetuje svoju podršku time da se ispune neki njegovi zahtjevi poput smjena u javnim tvrtkama, onda će to većinski partner ispuniti. Ono što se mora, nije teško. Što je alternativa? Izbori? To očito nitko ne želi i na kraju su se koalicijski partneri tako dogovorili i presložili. Ide se dalje.

NACIONAL: Zanimljivo je da se Dabro sjetio navodnog kriminala u Hrvatskim šumama tek kad je morao dati ostavku zbog kompromitirajućih snimki pucačine i automatskog oružja.

Bit ću malo ciničan i odgovoriti na vaše pitanje tezom pomalo zaboravljenog nizozemskog mislioca Bernarda Mandevillea. On je u 18. stoljeću u Engleskoj napisao basnu o pčelama, a teza mu je bila da nisu vrline izvor općega dobra, nego poroci. U Hrvatskoj se dogodilo da imamo bivšeg ministra poljoprivrede sa specifičnim porokom, što je dovelo do nekih smjena…

‘Što se tiče pozicije Andreja Plenkovića, za sada vidim, kao i vi, da je on predsjednik Vlade i predsjednik stranke’, rekao je Miro Kovač. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Andrej Plenković mrzi ucjene, kako to da je na ovu pristao? Zar je stvarno postojala opasnost da padne Vlada?

Gospodin Dabro je javno rekao da njegov glas u Saboru ovisi o ispunjavanju određenih zahtjeva Domovinskog pokreta. Prije nekoliko godina svjedočio sam jednom pokušaju preslagivanja u Saboru koji je neslavno završio. Ta su preslagivanja vrlo rizične operacije, nikada ne znate kako to može završiti. Zato kažem da je na kraju bilo racionalno popustiti, a kao što sam rekao – što se mora, nije teško.

NACIONAL: Tjednik Nacional u posljednjem broju piše kako iza kriminala u Hrvatskim šumama stoji drvoprerađivački lobi na čelu s Ivićem Pašalićem, koji želi srušiti Plenkovića i preuzeti HDZ, a uživao je zaštitu bivšeg ministra Dabre. Što mislite o toj tezi? 

Ne znam ništa o tome, ali meni to zvuči nadrealno. Gospodin Pašalić je poduzetnik i, koliko mi je poznato, trenutno nije član HDZ-a i nije uključen u operativnu politiku.

NACIONAL: No usprkos tim ustupcima, koalicija s DP-om očito je u krizi. Kako komentirate ministre iz njihovih redova? Recimo, Šušnjara, koji se blamirao izjavama o kuhanju kruha i pečenju kiflica?

Za ministra Šušnjara, kojeg površno poznajem, mogu reći ono što čujem. A mnogi domaći i strani gospodarstvenici kažu da je vrlo operativan. Ako je tako, onda je to dobro. A što se tiče javnih nastupa, istina je da treba biti oprezan s izborom riječi i metafora.

NACIONAL: Ministar Šušnjar sebi uzima zasluge za pokretanje bojkota velikih trgovačkih lanaca i smatra da je on osvijestio kupce o njihovoj stvarnoj snazi. To zvuči kao sjajna manipulacija da bi Vlada oprala ruke i odrekla se odgovornosti zbog visoke inflacije.

Što se tiče tog bojkota, vidjet ćemo koliko će on pomoći snižavanju cijena i usporavanju inflacije. Sjećam se vremena kad je Nicolas Sarkozy kao ministar gospodarstva u francuskoj vladi, bilo je to prije više od dvadeset godina, pregovarao s tamošnjim velikim trgovačkim lancima o snižavanju cijena. E sad, je li to tada pomoglo građanima u Francuskoj… Za bolji standard nije dovoljno bojkotirati trgovine, potrebni su strukturni zahvati.

NACIONAL: Za koje je odgovorna Vlada. 

Realno gledajući, što je mogla Vlada učiniti? Reći – mi smo protiv bojkota? Onda bi dobila javnost protiv sebe. No protiv inflacije treba se boriti drugim mjerama. Imamo mi ljudi u Hrvatskoj koji znaju kako.

NACIONAL: Po mnogima, zbog tragedije na trajektu Lastovo ministar mora i infrastrukture Oleg Butković trebao je dati ostavku prije šest mjeseci iz moralnih razloga, kao predsjednik Skupštine Jadrolinije. Da se to dogodilo u Francuskoj, Njemačkoj ili nekoj drugoj europskoj zemlji, zar ministar ne bi odmah dao ostavku?

Ministar Butković bio je u jednoj jako teškoj, zapravo, nezavidnoj situaciji. Prošloga tjedna konačno su objavljena dva izvješća o tragediji na trajektu Lastovo, a zatim je i donesena odluka o razrješenju cijele uprave Jadrolinije. Ne znam za slične primjere u nekim drugim europskim zemljama niti želim ikome bilo što sugerirati kako je trebalo ili nije trebalo postupiti.

NACIONAL: David Sopta smijenjen je šest mjeseci prekasno. Zašto ga je premijer toliko dugo štitio kada je, zbog svih nesreća koje su se dogodile Jadrolinijinim brodovima, odmah bilo jasno da je on odgovoran za stanje u kompaniji?

To morate pitati gospodina Plenkovića. Ja nisam on i nisam u poziciji da znam zašto se postupalo kako se postupalo.

NACIONAL: Mediji bruje o raskolu u HDZ-u, nezadovoljstvu koje je buknulo nakon što je Plenkovićev odabranik Dragan Primorac maestralno izgubio predsjedničke izbore. Je li 75 posto Zorana Milanovića plebiscit protiv Plenkovića ili je Primorac stvarno bio toliko loš kandidat? 

Biti general poslije bitke, od toga nema vajde, ali ću ipak reći da se moglo provesti ono što statut HDZ-a kao mogućnost predviđa, a to su unutarstranački predizbori. Onda bi članstvo bilo izabralo najboljeg kandidata ili najbolju kandidatkinju. Odgovornost bi, po logici stvari, bila na članstvu i, dakako, na kandidatu ili kandidatkinji. Vjerujem da bi u takvom selekcijskom postupku bilo više kandidata. Nakon izbora za Hrvatski sabor postojala je doista šansa da se osvoji Pantovčak. Međutim, očito recept nije bio pravi. Nije se uspjelo dovoljno mobilizirati HDZ-ovu bazu i glasače od centra prema desnici. Zoran Milanović dobio je lufta, oporavio se od „izleta“ u kampanju za parlamentarne izbore i na kraju s velikom razlikom pobijedio.

NACIONAL: Je li vama palo na pamet kandidirati se za predsjednika Republike?

Dosta ljudi mi je prilazilo i to sugeriralo još od zime prošle godine. Svima sam rekao da to dolazi u obzir jedino ako bih bio kandidat svoje stranke. No nad prolivenim mlijekom ne vrijedi plakati.

NACIONAL: Koliko je zbog svega navedenog stvarno uzdrmana pozicija predsjednika stranke? Vi sigurno dobivate neke dojave iz HDZ-a…

Nastojim biti dobronamjeran i zato ponavljam svoju tezu – da se išlo na unutarstranačke predizbore, ne bi danas bilo medijskih napisa o odgovornosti predsjednika stranke, koji je očito predložio kandidata, a Predsjedništvo HDZ-a ga prihvatilo. A što se tiče pozicije Andreja Plenkovića, za sada vidim, kao i vi, da je on predsjednik Vlade i predsjednik stranke.

NACIONAL: Predsjednik Milanović pružio je ruku pomirenja premijeru i traži sazivanje sjednice Odbora za obranu, što premijer još uvijek nije prihvatio. Što mislite o tome? 

Ljude u pravilu ne zanima tko koga voli, a tko koga ne voli u politici. Prema hrvatskom Ustavu, predsjednik Republike i vlada moraju surađivati na planu sigurnosti, obrane, tajnih službi i vanjske politike, na dobrobit hrvatskog naroda i države. Vidjeli ste nedavno u SAD-u – Joe Biden baš i nije, da se vrlo blago izrazim, neki fan gospodina Donalda Trumpa, ali se, dakako, pojavio na inauguraciji svoga nasljednika. Prisutni su bili i Trumpova protukandidatkinja Kamala Harris, Barack Obama, ali i Clintonovi, sve mahom demokrati koji su otrpjeli kada je u svomu pristupnom govoru Trump „udario“ po njihovoj političkoj baštini. Što je još važnije, deset dana nakon izbora predsjednik Biden pozvao je Donalda Trumpa u Bijelu kuću na čaj radi dogovora o primopredaji dužnosti.

NACIONAL: Predsjednik Vlade i Sabora neće doći na inauguraciju predsjednika Republike. Kako na to gledaju strani diplomati?

Strani diplomati to prate kao promatrači i zasigurno imaju svoje mišljenje. Međutim, mi nismo protektorat, nego neovisna, suverena država. Hrvatsku političku kulturu prvenstveno oblikuju hrvatski državni dužnosnici. Svatko odgovara za svoje postupke i ima svoj stil. Međutim, za našu političku kulturu sigurno bi bilo dobro da se svi najviši dužnosnici odazovu pozivu i nazoče inauguraciji. Tko zna, možda se neki još i predomisle.

NACIONAL: Dva brda ne mogu se dogovoriti o imenovanju novih veleposlanika već pet godina. Kako se na to gleda na međunarodnoj razini? 

Manje je važno kako se na to gleda u inozemstvu. Pravo je pitanje što dugogodišnji zastoj u rotaciji znači za fleksibilnost u službi vanjskih poslova. Veliki broj veleposlanika i generalnih konzula dulje je od sedam godina na mandatima, a uobičajene su četiri godine. Očekujem da će na proljeće ove godine konačno doći do dogovora o rotaciji.

NACIONAL: Prošloga tjedna bivši predsjednik vlade i HDZ-a Ivo Sanader, s kojim ste dobro surađivali, pravomoćno je oslobođen u aferi Hypo. Kako to komentirate i je li on jedini trebao biti u zatvoru zbog afera FIMI Media, Planinska, INA–MOL? 

Kao što znate, nisam u sudstvu, nisam ni pravnik, doktorirao sam povijest međunarodnih odnosa…

NACIONAL: Na Sorboni. Ali ste član HDZ-a, a ja vas pitam, kao člana stranke, je li moguće da je Sanader krao sam? 

To je u sferi pravosuđa. Međutim, kao i mnogi drugi u političkoj povijesti, ne samo Hrvatske nego i svijeta, Ivo Sanader neće dugoročno biti zapamćen prvenstveno po pravosudnim problemima, već po onome što je politički činio. A za to za što ga se u pravosuđu tereti, platio je i još uvijek plaća cijenu. Gledajući iz stranačke perspektive, nakon gubitka izbora 2000. godine izabran je na čelo stranke, koja se pod njegovim vodstvom stabilizirala i 2003. vratila na vlast. A iz nacionalne, pak, perspektive iskoristio je priliku i napravio proboj prema članstvu u NATO-u i EU-u. Tako smo mi sami samcati, na jednom „minivalu“ 2013. godine, ušli u Europsku uniju, što je bio svenacionalni projekt koji je dovršila njegova nasljednica Jadranka Kosor. I ta činjenica najviše će biti vezana uz njegovu političku biografiju.

NACIONAL: Što mislite o Thompsonovu nastupu na dočeku rukometaša? Je li već davno trebao biti kažnjen zbog ustaške ikonografije i pozdrava „za dom spremni“ na svojim koncertima? 

Ljudi su htjeli Thompsona, rukometaši koji su na Svjetskom prvenstvu osvojili srebro htjeli su Thompsona, Rukometni savez htio je Thompsona, s tim da on nije bio jedini izvođač. Grad Zagreb je rekao da, Vlada je rekla da, dali su im Thompsona. On je danas, posebno među mladim ljudima, postao mainstream. A cijeli koncert prigodom dočeka rukometaša bio je civiliziran, na pristojnom nivou, bez ijednog incidenta.

NACIONAL: Da dođe do raskola u HDZ-u i da se zatrese Plenkovićeva stolica, biste li se opet kandidirali za predsjednika stranke? 

To pitanje trenutno nije na dnevnom redu.

NACIONAL: Hoćete li opet ići na prvu crtu političke bojišnice?

„Bumo vidli.“