Nekoliko europskih zemalja već je provelo reforme za podizanje dobi za odlazak u mirovinu. OECD predviđa da će se do 2060. prosječna dob za odlazak u mirovinu u EU približiti 67 godina, a nekoliko zemalja će dosegnuti 70 ili više godina.
Očekivano trajanje života i godine provedene u mirovini rastu diljem Europe. Kao odgovor na to, mnoge zemlje povećavaju dob za odlazak u mirovinu. Danska je već odlučila podići dob za odlazak u mirovinu na 70 godina do 2040. godine. Nekoliko drugih europskih zemalja također je donijelo zakone za podizanje dobi za odlazak u mirovinu u nadolazećim godinama. Prema podacima OECD-a, Danska će do 2060. prednjačiti, s umirovljenjem u dobi od 74 godine.
Od 2022. godine, zakonska dob za odlazak u mirovinu za muškarce u EU kretala se od 62 do 67 godina, dok se za žene kretala od 60 do 67 godina. Kada se uključe Ujedinjeno Kraljevstvo, zemlje EFTA-e i kandidatkinja za EU Turska, Turska se ističe kao značajan izuzetak, s dobi za odlazak u mirovinu od samo 49 godina za žene i 52 godine za muškarce.
Prosječna dob za odlazak u mirovinu u EU je 64,7 godina za muškarce i 63,8 godina za žene, piše Euronews.
Nordijske zemlje imaju najvišu dob za odlazak u mirovinu
Tri nordijske zemlje – Danska, Norveška i Island – imaju najvišu dob za odlazak u mirovinu od 67 godina i za muškarce i za žene. Dob za odlazak u mirovinu je također iznad 65 godina u nekoliko drugih zemalja, uključujući Nizozemsku (66,6), Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku (obje 66), Njemačku (65,8) i Portugal (65,6).
Ostale zemlje s dobi za odlazak u mirovinu od 65 godina uključuju Austriju, Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku, Hrvatsku, Švicarsku, Belgiju, Italiju, Španjolsku i Cipar.
NEJEDNAKI I U STAROSTI Mirovine muškaraca veće su od penzija koje primaju žene. Evo zašto
Među pet najvećih europskih gospodarstava, Francuska ima najnižu dob za odlazak u mirovinu sa 64,8 godina, ali razlika je marginalna. Međutim, prema Izvješću o starenju iz 2024., ljudi u Francuskoj mogu se umiroviti nakon što dosegnu minimalnu dob za odlazak u mirovinu – 62 godine za one rođene do 1960. i 64 godine za one rođene 1968. ili kasnije.
Kada se isključi Turska, Grčka, Luksemburg i Slovenija imaju najnižu dob za odlazak u mirovinu za muškarce na popisu – i u EU – sa 62 godine. Žene u tim zemljama također odlaze u mirovinu sa 62 godine. Međutim, najniža dob za odlazak u mirovinu za žene nalazi se u Austriji i Poljskoj, gdje iznosi 60 godina.
Razlika u dobi za odlazak u mirovinu između spolova
U 23 zemlje muškarci i žene odlaze u mirovinu u istoj dobi, bez razlike među spolovima. U preostalih devet zemalja muškarci imaju višu dob za odlazak u mirovinu. Najveće razlike su u Austriji i Poljskoj, gdje muškarci odlaze u mirovinu pet godina kasnije od žena. Razlika je također tri godine ili više u Rumunjskoj, Mađarskoj i Turskoj.
U cijeloj EU, razlika u dobi za odlazak u mirovinu između spolova iznosi 0,9 godina.
NAJVIŠE MIROVINE U 10 godina porasle su na skoro 1500 eura, ali država i dalje skriva stvarni iznos
Buduća dob za odlazak u mirovinu do 2060.
Prema OECD-u, ‘na temelju utvrđenih veza između dobi za odlazak u mirovinu i očekivanog životnog vijeka‘, predviđa se da će se dob za odlazak u mirovinu povećati u 20 zemalja za muškarce i u 24 zemlje za žene od 32 analizirane u Europi. Neke se također temelje na već zakonskim mjerama.
Predviđa se da će buduća normalna dob za odlazak u mirovinu za one koji ulaze na tržište rada 2022. godine do 2060. godine biti u rasponu od 62 do 74 godine za muškarce i od 60 do 74 godine za žene.
Očekuje se da će prosjek EU dosegnuti 66,7 godina za muškarce i 66,4 godine za žene.
Dob za odlazak u mirovinu u Danskoj dosegnut će 74 godine do 2060.
Očekuje se da će Danska imati najvišu dob za odlazak u mirovinu do 2060., s time da će i muškarci i žene odlaziti u mirovinu sa 74 godine.
Italija i Estonija slijedit će ih sa 71 godinom, dok se predviđa da će Nizozemska, Švedska i Cipar dosegnuti 70 godina.
Buduća dob za odlazak u mirovinu u Finskoj i Slovačkoj je 69 godina, a odmah iza njih 68 godina u Portugalu.
Pet zemalja – uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Belgiju, Norvešku i Island – imaju buduću dob za odlazak u mirovinu od 67 godina. U Irskoj i Grčkoj također će premašiti 65 godina, dosegnuvši 66 godina.
To pokazuje da će se sve nordijske zemlje rangirati među najvišima, s dobi za odlazak u mirovinu iznad prosjeka EU.
Prema Finskom centru za mirovine, nekoliko zemalja već je ažuriralo svoju dob za odlazak u mirovinu, a povećanja su planirana u bliskoj budućnosti. Na primjer, Belgija će do 2030. povisiti dob za odlazak u mirovinu na 67 godina, Danska na 69 godina do 2035., a Ujedinjeno Kraljevstvo na 68 godina do 2046.
Postoji li razlika među spolovima u budućoj dobi za odlazak u mirovinu?
Slovenija i Luksemburg imat će najnižu dob za odlazak u mirovinu za muškarce s 62 godine među onima koji ulaze na tržište rada 2022., dok će Poljska imati najnižu dob za žene s 60 godina.
U četrnaest zemalja buduća dob za odlazak u mirovinu za muškarce je 65 godina, iako je u nekim od tih zemalja i dalje niža za žene.
Do 2060. godine, razlika među spolovima u dobi za odlazak u mirovinu gotovo će nestati u cijeloj Europi, a ostat će samo u Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Turskoj.
Gdje će se dob za odlazak u mirovinu najviše povećati?
Uspoređujući umirovljenike iz 2022. s onima koji ulaze na tržište rada 2022., Turska će vidjeti najveće povećanje dobi za odlazak u mirovinu – 13 godina za muškarce i 14 godina za žene.
U Danskoj će povećanje biti 7 godine za oboje. Od 2021. Danska je bila druga u EU po prosječnim mirovinskim rashodima po korisniku, i nominalno i prilagođeno standardu kupovne moći (PPS).
Očekuje se da će Estonija, Slovačka, Italija, Švedska i Cipar također podići dob za odlazak u mirovinu za pet ili više godina do 2060.
Dob za odlazak u mirovinu može varirati za one koji rano ulaze u radnu snagu ili pojedince sa specifičnim okolnostima.
Mirovine u EU obično iznose oko 60 posto zarade u kasnoj karijeri. Međutim, u mnogim europskim zemljama ta stopa pada ispod 50 posto, što umirovljenicima sve više otežava održavanje pristojnog životnog standarda.
Komentari