Komunikacija za vrijeme nedavnog susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog Volodimira Zelenskog nije previše iznenadila analitičara Marinka Ogorca koji je istaknuo da možda imamo previše ublaženu sliku diplomatskih odnosa. Govoreći o eventualnim europskim mirovnim snagama, Ante Letica naglasio je da ne vjeruje da bi ih Vladimir Putin dopustio.

Nakon nedavnog sukoba američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog Volodimira Zelenskog i reakcija koje su uslijedile, može se čuti pitanje u vezi s tim koliko dugo NATO još može postojati, ako nema suradnje EU-a i SAD-a. Ante Letica, bivši obavještajac i stručnjak za sigurnosne politike, za HRT-ov ‘Studio 4’ rekao je da NATO postoji i sigurno će još postojati.

“Sigurno su tu određeni problemi koji su bili i za vrijeme prvog mandata Donalda Trumpa kad je NATO bio na neki način na kraju njegovog mandata, ne u nokautu, ali “u knockdownu”. Putin i agresija Rusije na Ukrajinu ga je opet digla. Mislim da će doći do razgovora i pregovora jer je NATO apsolutno potreban. Europa je potrebna NATO-u, NATO je potreban Europi. Ovo je samo jedno upozorenje i nama, kao u maloj zemlji, da nema vječnih saveznika i da nema vječnih neprijatelja, da nema prijateljstva, da je u svemu zapravo interes koji dirigira svime. Dok postoji interes, postoji i neko prijateljstvo, postoji neko savezništvo, kad toga nema, onda nema više i toga”, rekao je Letica za HRT.

SAMIT U LONDONU Europski čelnici žele ojačati podršku Ukrajini, evo tko sve dolazi

Vojni stručnjak Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica poručio je da možda imamo previše ublaženu sliku diplomatskih odnosa. Komentirajući sukob Trumpa i Zelenskog, pojasnio je da u diplomaciji to nisu rijetke situacije jer su u pitanju vrlo ozbiljni interesi. Istaknuo je da se to do sad sve odvijalo u diplomatskim okvirima i bez javnosti.

“Ovo je sad prvi put pred javnošću. Imamo prilike vidjeti kako se to zna i može pregovarati. Ne vjerujem da će to biti posljednji put. Puno toga se mijenja, Trump je došao na čelo SAD-a, okrenuo puno toga doslovno za 180 stupnjeva, tako da ako već govorimo o tome da se i silnice politike mijenjaju u različitim smjerovima, za očekivati je da se i takav oblik konverzacije može mijenjati”, kazao je Ogorec.

Govoreći o ulozi i poziciji Europe u kontekstu pitanja oko Ukrajine, Letica je naglasio da se vidi da politike Europe nije dobra i da je puna grešaka, što drugi vrlo dobro koriste. Što se tiče samih mirovnih snaga, smatra da Vladimir Putin to neće dozvoliti. “Za dolazak mirovnih snaga treba i dozvola Putina, bez obzira u kojem aranžmanu, vjerojatno preko Vijeća sigurnosti UN-a, gdje opet Rusija ima veto, a isto i SAD i Kina”, rekao je.

Smatra da Rusija to neće dopustiti. “Jer, zašto se onda borila dvije godine, ako neće Europu, odnosno NATO, na svojim granicama?”, rekao je i dodao da misli da Europa nema snage, nema toliko vojnika.

VRIJEME ODLUKA Avdagić: Scene iz Ovalnog ureda bilo je neugodno gledati. Ali, ne možemo reći…

Mirovne snage, kaže, ne mogu funkcionirati bez logističke potpore SAD-a. “Svu logistiku dopreme oružja Ukrajini iz Europe i iz svijeta je radila Amerika. Vojnu, obavještajnu, zaštitu, odnosno podatke, ne samo u smislu tehnike, oružja i tako dalje, nego je Amerika davala obavještajne podatke ukrajinskoj vojsci, sirove, u realnom vremenu. To je onda davalo prednost ukrajinskoj vojsci. Osim toga, Amerika otvorila vojne kanale za ukrajinsku vojsku”, rekao je i dodao da su obavještajni podaci i komunikacijski kanali jedna od najvrijednijih pomoći koje Ukrajina može dobiti.

Komentirajući američku pomoć ukrajinskim snagama, Letica je rekao da bez zaštite vojno-obavještajne, sigurnosti američkih snaga, bez fizičke zaštite američke vojske, ukrajinske snage ne mogu egzistirati na terenu.

Na pitanje može li NATO funkcionirati bez SAD-a, Ogorec je napomenuo da SAD može funkcionirati bez NATO-a, ali da u suprotnom smjeru to ne bi išlo.  “Europski dio NATO-a, europske države, u prilično su neugodnoj situaciji zato jer dugo vremena nisu ulagale u svoju obranu, nisu dugo vremena ulagale svoje vojne potencijale. Govorimo o europskom krilu NATO-a“, istaknuo je Ogorec.

“To se sad vraća na naplatu. Sad treba ulagati puno više da bi se jednostavno dostigli neki standardi koji su trebali biti održavani. Nemojmo zaboraviti još jednu bitnu stvar – kad ne održavate neke segmente, ne održavate neke relacije, ne održavate vojnu industriju, gubite određene sposobnosti koje se ponekad više ne mogu niti nadoknaditi. Tako da u svemu tome ima jako, jako puno problema koje Europa treba riješiti“, naglasio je Ogorec.

UPAO U KLOPKU Politolog: Zvijezda realityja Trump sve je isplanirao, bio je to odglumljeni scenarij

Letica je istaknuo da će europski dio NATO-a morati izdvajati više, što automatski znači da će se smanjiti ono što je do sada izdvajano u zdravstvo, školstvo, razvoj, investicije. Tako će se, kaže, smanjiti i standard građana. “Tad dolazi do gospodarskih i financijskih teškoća, kriza itd. (…) To rađa populizam koji se na kraju pretvara u desni ili lijevi ekstremizam. I onda zapravo političke elite Europe dolaze u jednu vrlo nezgodnu situaciju”, naglasio je Letica.

“Kao mala zemlja ne možemo utjecati na neke procese, ali možemo ih sagledavati, možemo ih i proučavati i možemo sami sebi svoje slabosti pokušati ispraviti i pridonijeti tome da možemo biti u prvim trenucima eventualnog nekog napada na Hrvatsku samodostatni. Ono što je bitno je da se dogovori i da bude suglasnosti u državnom vrhu oko vojnog roka, ali i drugih stvari koje zapravo još uvijek su na stolu”, rekao je Ante Letica.

Osvrnuvši se na susret Trumpa i Zelenskog, poručio je da sve više smatra da je to bila režirana predstava te je objasnio zašto misli da bi od toga Trump imao koristi, a najviše Putin.

“Rusi nisu ništa veći, ništa manji imperijalisti i imperijalna zemlja nego što su SAD Ili Kina“, tvrdi Ogorec i dodaje da su to tri velike zemlje koje sada pokušavaju redefinirati odnose među sobom. “Naravno, kad oni redefiniraju odnose, to ide na globalnu razinu. Tako da kad govorimo u tom segmentu, govorimo o preispitivanju njihovih pozicija i stvaranju nove arhitekture međunarodnih odnosa, to je uvijek vrlo neugodno i bolno. Tako da će to i u ovom slučaju biti bolno. Europljani su se malo zanosili s time da vjerojatno nikad više neće biti rata na novim prostorima”, zaključio je.