Hrvatski potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić preuzeo je predsjedničke dužnosti umjesto neformalnog čelnika toga entiteta Milorada Dodika te je potpisao ukaze o proglašenju dva zakona, čime se de facto priznaju odluke institucija BiH o Dodikovoj smjeni.

Kako su priopćili iz ureda Milorada Dodika, kojeg se još uvijek predstavlja predsjednikom Republike Srpske unatoč tome što ga je razriješilo Središnje izborno povjerenstvo, a odluku potvrdio Sud BiH, Pranjić je dokument potpisao na temelju Dodikove odluke.

Pojasnili su kako ga je “predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ovlastio da osim predsjednika ukaze može potpisivati i on kao potpredsjednik”.

Čelnik RS-a Dodik i vodstvo Republike Srpske javno odbijaju prihvatiti presudu Suda BiH i odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH kojima mu se oduzima mandat predsjednika.

No prijenosom ovlasti na hrvatskoga potpredsjednika te su odluke institucija BiH formalno proveli.

Milorada Dodika je Sud BiH osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka Visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta čiji autoritet osporava.

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske zakazani su za 23. studenoga.

Pranjić je ovog tjedna potpisao ukaz o proglašenju dvaju zakona koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske.

Jedan od tih predviđa uvođenje pričuvnog sastava policije ovoga entiteta što su kritizirali Ured visokog međunarodnog predstavnika te Izaslanstvo Europske unije u BiH.

Kleknuo pred krvnicima

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Dragan Mioković komentirao je potez potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davora Pranjića koji je potpisao ukaz o zakonu koji omogućava formiranje rezervnog sastava policije.

“Potpisivanjem ukaza kojim se u Republici Srpskoj uvodi rezervni sastav policije, potpredsjednik RS-a Davor Pranjić (HDZ BiH), a suštinski Dragan Čović jer bez njegove dozvole ovog potpisa ne bi moglo biti, preuzeo je ne samo ustavne ovlasti u trenutku pravnog vakuuma, nego i punu političku odgovornost za legitimiranje struktura koje su historijski bile direktno povezane s progonima, zločinima i sistematskim nestankom Hrvata s prostora RS-a”, rekao je Mioković.

BIJESNE REAKCIJE Komšić uzrujao Dodika i Kotarca: Na njega se Isus naljutio, a Alah ga ne prepoznaje

Dodaje da se to dešava u trenutku kad Hrvatska najavljuje pomoć zabrinuta za opstanak Hrvata u BiH.

“Ista ta Hrvatska od danas ima razlog više da uzrok nestajanja Hrvata iz BiH vidi u HDZ-u BiH koji potpisuje povećanje broja one policije koja ih je tjerala s ognjišta”, rekao je Mioković.

On navodi da je u RS-u broj Hrvata danas simboličan.

“U pojedinim općinama, od nekadašnjih tisuća ostalo ih je doslovno desetak. Taj egzodus nije bio rezultat prirodne migracije, već posljedica brutalne politike etničkog čišćenja, u kojoj je policijski aparat RS-a imao ključnu operativnu ulogu”, kaže.

“U tom kontekstu, potpisivanje zakona o rezervnom sastavu policije ne može biti neutralan čin. Taj čin je, naprotiv, simbolički pristanak predstavnika Hrvata na realnost da su njihova kolektivna prava, sigurnost i prisustvo u RS-u nebitni, pa čak i suvišni”, navodi.

“Davor Pranjić, za kojeg se do danas nije znalo, u povijest ulazi time što je dao pečat na ideološku i institucionalnu arhitekturu etnički očišćenog teritorija”, navodi Mioković.

Također kaže da “predstavnik naroda koji je gotovo potpuno eliminiran iz entiteta RS svojim potpisom ne gradi politički most: on polaže vijenac na vlastiti politički grob”.

“Umjesto da iskoristi priliku da problematizira ulogu policije RS-a u zločinima nad Hrvatima i Bošnjacima, da traži garancije za povratak prava, ili barem suštinsku reformu policijskih struktura, on pristaje na njihovo širenje”, rekao je.

Mioković također smatra da uvođenje rezervnog sastava u ovako politički i etnički kontaminiranom kontekstu nije bezazlen potez.

“To je političko sredstvo moći, dodatni sigurnosni mehanizam kojim se može održavati status quo jednog narativa, jednog etniciteta, jedne strukture”, ističe.

“Je li se itko zapitao: koliko će Hrvata biti u tom rezervnom sastavu? Tko će biti pozvan da ‘čuva red’ u entitetu u kojem su nesrbi već sistemski izbrisani iz gotovo svih segmenata javnog života?”, dodaje.

“Ovo je potpuna moralna kapitulacija. Pristanak na širenje institucije koja je u prošlosti omogućila vlastiti nestanak nije čin odgovorne politike, to je čin suučesništva u trajnom brisanju vlastitog naroda s mape entiteta”, zaključio je Mioković, piše Klix.

BEZ MANDATA Dodik odgovorio Čoviću, predložio mu da se izabere predsjednik Herceg-Bosne