Novinarka i urednica Morana Kasapović moderirala je jedan od programa festivala Pričigin, na temu slobode medija. Ovogodišnji 18. Pričigin održava seod 18. do 22. ožujka u Splitu, a donosi deset pripovjedačkih programa u kojima će u pet dana sudjelovati pedesetak sudionika.

Kultni splitski festival Pričigin, koji ove godine slavi punoljetnost, održat će se od 18. do 22. ožujka u Splitu, i to na trima lokacijama – u Amfiteatru Doma mladih i na novoj lokaciji u Hrvatskom domu, dok će se u Gradskoj knjižnici Marka Marulića održati Dječji Pričigin.

Ovaj specifični festival osnovala je sada već davne 2007. godine udruga Pričigin. Otada do danas izrastao je u jedinstveni festival pričanja i što je još važnije, kako kažu organizatori, slušanja, s kojim tih pet dana živi cijeli Split. Od 2023. godine osnivači Pričigina, novinar i pisac Renato Baretić i legendarni barba Pero – sveučilišni profesor Petar Filipić, predali su upravljačku palicu novom, ženskom vodstvu, koje je unijelo i novu energiju. Izvršna direktorica postala je je Maja Vrančić, kulturna aktivistkinja, suosnivačica i predsjednica udruge KURS, dok je umjetnička direktorica prekaljena pričiginaška voditeljica, književna prevoditeljica i promotorica Patricija Horvat.

Festival ove godine donosi iznimno bogat sadržaj: čak 10 pripovjedačkih programa u kojima će u pet dana sudjelovati pedesetak sudionika. Uz čak tri spisateljska programa s hrvatskim, regionalnim i riječkim piscima, ove godine pripovijedat će novinari i baštinski pripovjedači. Uvodi se i nulti dan, kada će se održati koncert trija Zorana Predina, koji će predstaviti i svoj novi roman “Cirkus astralis“.

Prvi put program će dobiti i humanitarnu dimenziju, s programom “Priče o optimizmu: Rakova obratnica“ u kojem će publika čuti priče žena oboljelih od raka dojke i jedne onkologinje, a bit će održana i humanitarna modna revija u organizaciji Županijske lige protiv raka. Posljednjeg dana, u subotu 22. ožujka, održat će se i program u sklopu godine Jakova Gotovca i Ive Tijardovića, čemu će tako i Pričigin dati svoj doprinos. Sve se to odvija pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Splita, Grada Splita te Ministarstva kulture i medija.

Tema jedne od večeri bit će sloboda medija, pod nazivom “Piši propalo – sedma sila u devetom krugu“, a moderirat će je poznata televizijska novinarka i urednica Morana Kasapović. Sudionici su Sanja Mikleušević Pavić, Helena Puljiz, Drago Hedl, Domagoj Novokmet i Ivica Ivanišević.

NACIONAL: Kako je došlo do suradnje s Pričiginom i tko vas je od ženskog vodstva odabrao i prepoznao?

Umjetnička direktorica Patricija Horvat bila je ta koja je dala mig i hvala joj na tome. Iako nisam sigurna koliko ću joj kada sve to krene, i dalje biti zahvalna jer to je prilično zahtjevan zadatak. Po sistemu: pazi što želiš, moglo bi ti se i ostvariti. Inače, ja ću ove godine biti prvi put uživo na Pričiginu. Dosad sam ga redovito pratila sa svog kauča preko YouTubea i obožavam ga. Mislim da je to stvarno sjajan, jedinstven i uvijek zabavan festival. Kada me Patricija nazvala i ponudila suradnju, bez razmišljanja sam prihvatila. No kako se približava datum održavanja festivala, počela je pomalo rasti i trema zbog očekivanja kako će to sve skupa proći. Iskreno, jako sam sretna što sam prihvatila poziv i veliki mi je gušt surađivati i družiti se s ljudima koji organiziraju Pričigin i u njemu sudjeluju.

NACIONAL: Vas je Patricija prepoznala vjerojatno i zbog vaših emisija, koje su puno ležernije otkad ste se odmaknuli od politike.

Istina je. Meni je često bilo žao što urednici nisu prije prepoznavali tu moju crtu, da nisam baš tako ozbiljna kao što djelujem, kao i da imam malo tog, usuđujem se reći, humora u sebi – iako ga u Informativnom programu i nisam imala priliku pokazati. Zapravo, kroz emisije koje vodim i uređujem u posljednje vrijeme, mislim da sam pokazala da ipak imam tu neku ležernost i da nisam tako stroga kao što su me manje-više svi doživljavali kroz moju novinarsku karijeru. Jako volim i smijeh, i dobru priču, i ugodan razgovor. Trudim se to kroz svoje emisije ostvarivati i mislim da je to velika prednost koju sam dobila prelaskom u Zabavni program. To je stvarno posao u kojem izuzetno uživam.

NACIONAL: Možda postoji određena trema pred tematsku večer koju vodite na Pričiginu i zato što su pravila prilično stroga, a vi ih morate provoditi?

Da, ona zvuče vrlo jednostavno, ali ih nije jednostavno provesti. Zadatak svakog od sudionika je ispričati priču u trajanju od devet do 11 minuta. Ta priča može biti stvarna ili može biti fikcija, sudionicima je to prepušteno na izbor. Svatko će reći: pa što je tu komplicirano i strašno? Međutim, nije baš jednostavno svoje iskustvo, ili izmišljeno iskustvo, ispričati kao jednu cjelinu od početka do kraja, kao priču koja mora imati neki zaplet, kulminaciju i rasplet. A pritom se očekuje i da malo nasmijete i zabavite publiku. U sve to treba ubaciti malo šarma i humora i ispoštovati ograničeno vrijeme, što nije jednostavno. Organizatorice su me upozorile da je to najteži dio i da o tome trebam najviše voditi računa. Osim toga, nema bilješki, zapisa, šalabahtera, sve mora ići iz glave. Pa kud koji mili moji…

NACIONAL: Sudionici vaše tematske večeri su Sanja Mikleušević Pavić, Helena Puljiz, Drago Hedl, Domagoj Novokmet i Ivica Ivanišević. Tko ih je izabrao, jeste li imali otvorene ruke?

Jesam, imala sam otvorene ruke. Organizatorice su meni prepustile izbor kolegica i kolega za koje smatram da bi bili zanimljivi sudionici. One su mi malo pomagale u tome zato što su neki od njih ujedno i pisci i već su sudjelovali na Pričiginu. Zato je trebalo povesti računa o tome da se ne bismo previše ponavljali.

‘Pred našom profesijom mnogo je izazova, pritisnuti smo i zahtjevima tržišta i potrebe da se ostvare prihodi, tiraže, gledanost, slušanost. Zbog toga dominiraju površni sadržaji’

NACIONAL: Svatko od njih ima svoju priču, no zajedničko im je da se već desetljećima bore za dignitet novinarske profesije i slobodu medija. Je li to bio kriterij?

Drago mi je što ste ih takvima prepoznali, što znači da smo ih dobro odabrali. To su ljudi koji dugo rade u profesiji, znaju svoj posao i odlični su u tome što rade. Ali svima je zajedničko da su se kroz cijelu svoju karijeru borili za kvalitetno novinarstvo, poštovanje pravila naše struke i slobodu javne riječi. Trudili smo se da budu iz različitih medija, da budu zastupljeni i radio, i televizija, i tiskani mediji kako ne bismo ostali na pričama iz samo jedne novinarske niše. Drago mi je što kada ta imena stoje na kupu, jasna je njihova poveznica.

NACIONAL: Treba dodati da u toj borbi nikome od njih nije bilo lako i zbog toga su doživjeli svaki svoju kalvariju u medijima na kojima su radili. Hoće li o tome govoriti, jeste li se prethodno nešto dogovarali?

Ne, jer nikome ne želim nametati smjer kojim će ići. I tu vlada pjesnička sloboda. Tko će od njih odlučiti ispričati te neke teške priče, doista ne znam, to je njihov izbor. Ali u razgovoru s njima shvatila sam da će, za razliku od nekih drugih tematskih večeri Pričigina gdje pisci i autori često pričaju fikciju, sve njihove priče biti stvarne. Vjerujem da u svakoj takvoj priči ima i apsurdnih situacija i crnog humora što, nažalost, može uvijek izazvati smijeh.

NACIONAL: Splitska publika je vrlo zahtjevna, ali indikativno je da su karte za tu večer planule.

Da, obavijestile su me organizatorice kojom brzinom su karte razgrabljene i sada imam još veću tremu. Očito da ta naša novinarska profesija, koliko god se mi žalili na nju, jako privlači ljude i očito im je zanimljivo što imamo reći izvan svojih medijskih okvira. Interes je velik, a time i očekivanja od kolegica i kolega koje sudjeluju na toj večeri.

NACIONAL: Tema je “Piši propalo – sedma sila u devetom krugu”, tko je smislio naslov?

Moram reći da je za taj humorističan, ali i bolno točan naslov zaslužan Ivica Ivanišević.

NACIONAL: Novinarka ste već desetljećima. Što vi mislite, je li sedma sila u devetom krugu pakla?

Nažalost, bojim se da jest. I u svijetu i na našem malom tržištu. Nije nam lako opstati. Na mnogim razinama vidimo kako se profesija urušava. Krenulo je s tiskanim medijima, koji su se prvi našli u krizi zbog internetskih platformi i portala, a onda se to prelilo i na sve ostale. Pred našom profesijom u ovom trenutku mnogo je izazova, pritisnuti smo i zahtjevima tržišta i potrebe da se ostvare prihodi, tiraže, gledanost, slušanost. Zbog toga sve više dominiraju površni sadržaji koji su preplavili javni prostor.

Nikako ne smijemo zanemariti sve što su nam donijele digitalna revolucija i društvene mreže, zbog čega se ljudi sve manje imaju potrebu informirati iz klasičnih medija. Ali ja gajim nadu da će se baš zbog toga, zbog totalnog kaosa u kojem živimo, zatrpanosti informacijama, dezinformacijama, lažnim vijestima, razviti neka nova snaga pravog, poštenog, kvalitetnog novinarstva i da ćemo se uzdignuti kao feniks iz pepela. Da će ljudi sami shvatiti koliko smo im potrebni i da bez profesionalnog novinarstva ni oni sami ne znaju što je istina i što im se doista događa.

NACIONAL: Tu se nameće vječno pitanje – jesu li mediji biznis koji treba prvenstveno donositi profit svojim vlasnicima ili je njihova prvenstvena svrha rad u javnom interesu, a ne u interesu vladajućih, kada se radi o takozvanom javnom mediju? Dakle, pritisci su i u privatnim medijima, ali i na HRT-u, gdje najviše trpe upravo sami novinari. Čini se da se vraćamo u neka prošla vremena, osobito otkad smo ušli u EU.

Nažalost, da. Činilo nam se da smo već pobijedili u tim bitkama, kao da su te stvari završene i riješene. A onda smo shvatili da smo otišli unazad upravo na planu medijskih sloboda. To je porazno za sve nas koji smo očekivali da ćemo, kada postanemo članica EU-a, raditi slobodno i punim plućima. No kao da smo nakon tih deset godina ponovo tresnuli o pod.

Razgovarala sam baš o stanju novinarstva s našim kolegom Ivicom Đikićem u svom “Razgovoru s razlogom“ na HRT-u. Jako mi se svidjela njegova ideja, koju možda moramo širiti dalje. On je rekao da je napokon došlo vrijeme da vlasti i društvo shvate da je novinarstvo javno dobro. I da bi ga trebalo zaštititi kao javno dobro. Tu vidim neku nadu za budućnost naše profesije.