Jedva da itko u Ukrajini može razumjeti izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa kako je žilava i uporna borba te zemlje protiv napada Rusije “kriva” za tako dugi rat, te da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski “nedemokratski” predsjednik.

Jer, doista novi izbori u Ukrajini nisu održani u roku i samo ovaj američki predsjednik ne može znati da nisu održani, budući da ta država već tri godine ratuje za svoju slobodu i neovisnost, piše Deutsche Welle (DW).

Priprema za novu Jaltu

No, izjave Trumpa su zaprepastile i mnoge druge, osobito u državama središnje i istočne Europe. Tu nije riječ samo o podršci Ukrajini, nego i o temeljnom pitanju u ovom ratu – mogu li se dopustiti promjene granica vojnom silom? Do kud Putin onda smije slati svoje tenkove?

I sastanak ministara vanjskih poslova SAD i Rusije u Rijadu za čelnika ureda rumunjskog predsjednika Cristiana Diaconescua izgleda kao priprema za “novu Jaltu” i diobu interesnih zona preko karte Europe. Je li Trump spreman prepustiti Putinu i Rumunjsku i povući američke vojnike stacionirane u toj zemlji?

Rumunjski politolog Vladimir Tismaneu ne oklijeva sastanak u Rijadu nazvati “izdajom” i Ukrajine i vrijednosti za koje se zalaže Zapad. Isto tako, Rijad glatko uspoređuje s “novim Münchenom“, sporazumom kojim su 1938. zapadne zemlje prepustile Adolfu Hitleru područje Čehoslovačke naseljen njemačkom manjinom, što se brzo pretvorilo u nacističku okupaciju čitave zemlje i Drugi svjetski rat.

‘Kapitulacija Ukrajine značila bi i kapitulaciju zapadne zajednice’

Na taj sporazum aludira i poljski predsjednik Donald Tusk, koji je povodom Minhenske konferencije o sigurnosti je na društvenoj mreži napisao: “Kao turist volim taj grad. Kao povjesničar i političar mogu danas samo reći: München – NIKAD VIŠE”.

Tusk neumorno upozorava: “Prisiljena kapitulacija Ukrajine će značiti kapitulaciju čitave zapadne zajednice“.

Istok Europe strahuje od povratka pod rusku čizmu

Diljem zemalja koje su okusile biti dio sovjetskog Istočnog bloka širi se bojazan kako će opet biti prepuštene Rusiji.

U Rumunjskoj i susjednoj Moldaviji se redaju incidenti s ruskim raketama i letjelicama i tek ove veljače je rumunjski parlament prihvatio zakon kojim se odobrava obaranje takvih ruskih projektila.

Privremeni rumunjski predsjednik Ilie Bolojan upozorava: “Sigurnost Ukrajine je i sigurnost Europe i Rumunjske. Mi ne stojimo na strani Ukrajine samo iz humanitarnih razloga, nego jer je to i u strateškom interesu naše zemlje”.

A, koji su to “strateški interesi” nove američke vlade, Europljani u to više ne mogu biti sigurni. Ne samo Elon Musk, koji podržava populističke stranke u Europi koje također redom pokazuju razumijevanje za politiku Kremlja, nego je nedavno u Münchenu američki potpredsjednik JD Vance optužio Rumunjsku što je poništila prvi krug predsjedničkih izbora na kojima je ekstremistički i proruski kandidat Calin Georgescu osvojio najviše glasova.

Koalicija proruskih političara podržava Trumpovu inicijativu

Neke bivše članice Varšavskog sporazuma imaju razumijevanja za ovu popustljivost Washingtona prema Kremlju. Osim Viktora Orbana u Mađarskoj, i bugarski predsjednik Rumen Radev pozdravio je ovu “mirovnu inicijativu” Trumpa i još jednom upozorio tamošnju vladu da ne šalje bugarske vojnike u Ukrajinu, iako o tome nikad nije bilo niti riječi.

PLEŠE KAKO MOSKVA SVIRA Donald Trump je već 29 puta učinio upravo ono što je Putin htio

Slična je reakcija i premijera Slovačke Roberta Fica: nedavni europski sastanak u Parizu o podršci Ukrajini nazvao je sastankom “prijatelja rata” s kojima njegova zemlja “nema što tražiti”.

Plan od šest točaka

No, raspoloženje na istoku Europe prema novoj politici Washingtona je uglavnom drukčije.

Predsjednik Češke Petr Pavel je na društvenoj mreži objavio kako za nazvati predsjednika Ukrajine diktatorom je potrebna “solidna doza cinizma”, a predsjednik Litve, bivše sovjetske republike, Gitanas Nauseda je još jasniji kod pitanja, koliko se Europa može pouzdati u novu vlast Washingtonu.

“Moramo odmah djelovati kako bismo podržali Ukrajinu i ojačali sigurnost Europe. Dosta je brbljanja, vrijeme je za djelovanje“, poručio je.

Ta zemlja je predstavila plan od šest točaka, koji bi Europu doveo do veće neovisnosti i u pitanju obrane. Tu nije samo jačanje vlastitih oružanih snaga, nego i ulaganje u vojnu industriju Ukrajine uz još dosljednije sankcije protiv Rusije, piše DW.

SASTANAK PUTINA I TRUMPA Kremlj: Dijalog se odvija između dvojice izvanrednih predsjednika