Ovogodišnji Muzički biennale Zagreb održat će se od 5. do 12. travnja i prvi put program su osmislila čak trojica umjetničkih direktora. Novost je drugačiji fokus – underground i klupska scena, održat će se 20-ak programa, a nastupit će umjetnici iz 30-ak zemalja

U osam dana trajanja Biennala u dvadesetak zagrebačkih izvedbenih i drugih kulturnih prostora nastupit će više od 230 izvođača i izvođačica iz preko 30 zemalja sa šest kontinenata: od Hrvatske, Australije, Hong Konga, SAD-a, Kanade, Argentine i Kostarike do Finske, Belgije, Španjolske, Francuske, Luksemburga, Njemačke, Rumunjske, Turske, Tunisa i mnogih drugih. Bit će izvedeno više od 20 programa s čak 28 praizvedbi novih skladbi među kojima je 12 MBZ-ovih narudžbi hrvatskih skladatelja i osam međunarodnih.

Već kada je na Skupštini predstavnika Hrvatskog društva skladatelja u ožujku 2023. godine odlučeno da novo umjetničko vodstvo za 2025. i 2027. godinu bude povjereno trojici istaknuti hrvatskih skladatelja svjetske reputacije, bilo je jasno da je za MBZ došlo neko novo vrijeme. Iako svaki od njih trojice živi i radi na svojoj strani svijeta (Zagreb, Hong Kong, Pariz) ovogodišnji program rezultat je njihove odlične suradnje i uvida u aktualna zbivanja na suvremenoj svjetskoj glazbenoj sceni. Pritom treba dodati da je za izvršnu direktoricu imenovana francuska menadžerica u kulturi, voditeljica projekata i interdisciplinarna producentica Fanny Martin. Ovo 33. izdanje MBZ-a, koje se održava uz službeni podnaslov „Prekinute veze“, obilježit će i tijesna suradnja s raznim lokalnim organizacijama, kolektivima, umjetnicima i izvedbenim prostorima nezavisne kulturne scene poput ZEZ-a te KONTEJNER-a, MaMe, Močvare i Petog kupea, u kojima će se održavati kasnovečernji program, bijenalski klasik koji ove godine donosi svjetski aktualne nastupe underground i klupskog predznaka.

Švicarska producentica i glazbenica Aïsha Devi nastupit će na Biennalu. FOTO: Christian Andersson

Nakon što su 2023. imenovani umjetničkim direktorima MBZ-a, Davor Branimir Vincze, Ivan Josip Skender i Tomislav Oliver u sklopu zajedničke izjave istaknuli su da žele nastaviti raditi progresivni festival otvoren svemu što je uključivo, novo, drukčije i jedinstveno. Zato smo pitali Davora Vinczea koliko je danas u poplavi glazbe i glazbenika vođenih poslovnom politikom velikih streaming platformi, teško bilo pronaći one koji su novi, drukčiji i jedinstveni.

„Muzički biennale Zagreb ima ključnu ulogu u predstavljanju vrhunskog programa koji reflektira najrelevantnije aktualnije glazbene tokove, stavljajući u fokus inovativne umjetnike i izvođače današnjice. No ‘poplava’ o kojoj govorite – da se izrazimo poetski – nije prisutna samo u glazbi ili na pretrpanim digitalnim platformama, već i u svakodnevnom životu. Kao i u bilo kojem drugom području, i ovdje vrijedi pravilo da je većina sadržaja tek šum i prolazna buka. Ako letimično prelistate Instagram ili TikTok, vidjet ćete da najveću pozornost često privlače zabavni, ali površni sadržaji – što je upravo odraz te sveopće prezasićenosti informacijama, gdje kvantiteta nerijetko nadjača kvalitetu. U tom kontekstu, naš istinski zadatak kuriranja programa jest prepoznati ono što je autentično i relevantno, razlikovati prolazni trend od istinskog novog vala. Ono što nam pritom najviše pomaže jest činjenica da nismo samo umjetnički ravnatelji – sva trojica smo aktivni glazbenici s međunarodnim karijerama, neprestano izazivamo sami sebe i kroz vlastite suradnje upoznajemo umjetnike koji, poput nas, pomiču vlastite granice. A budući da smo trojica, naša mreža poznanstava trostruko je šira nego da djelujemo pojedinačno. Kombinacija osobnih iskustava, sudjelovanja na relevantnim festivalima diljem svijeta te stalni dijalog s kolegama kuratorima, ravnateljima festivala, ansamblima i umjetnicima, omogućuju nam da otkrivamo nova imena ili barem čujemo za one koji oblikuju budućnost suvremene glazbe. Uz to, ne smijemo zaboraviti da je MBZ prošle godine imao brojne međunarodne natječaje – od suradnje s HNK-om na novim baletima do radionica za mlade skladatelje i nagrade Milko Kelemen. Kroz te procese često dolazimo do iznimnih glazbenika. Napokon, MBZ uživa snažan međunarodni ugled zbog čega svakodnevno primamo brojne prijave ansambala i skladatelja koji žele postati dijelom našeg festivala. Sve su to načini na koje pronalazimo ono što je novo, drugačije i jedinstveno – i time oblikujemo Biennale koji ostaje progresivan i otvoren za najbolje u suvremenoj glazbi.“

Na Biennalu će biti izvedeno više od 20 programa s čak 28 praizvedbi novih skladbi, među kojima je 12 MBZ-ovih narudžbi hrvatskih skladatelja i 8 međunarodnih

Nakon studija medicine u Zagrebu Davor Branimir Vincze promijenio je karijeru i završio studij kompozicije u Grazu, Stuttgartu i IRCAM-u te doktorirao na Sveučilištu Stanford u SAD-u. Skladatelj je suvremene glazbe čiji umjetnički fokus leži na meta stvarnosti i glazbenom mozaiku. Godine 2014. utemeljio je međunarodni festival suvremene glazbe Novalis, dok je prošle godine njegova kratka opera „XinSheng“ pobijedila na skladateljskom natjecanju u Stuttgartu te osvojila potporu Fonda za eksperimentalnu glazbu – Noperas! i bila realizirana u trima njemačkim teatrima. Trenutačno živi između Zagreba i Hong Konga, gdje na Baptističkom Sveučilištu djeluje kao postdoktorand. Ivan Josip Skender je skladatelj, dirigent i pedagog, svestrani glazbenik. Diplomirao je kompoziciju u klasi Željka Brkanovića, a dirigiranje u klasi Vjekoslava Šuteja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, uz brojna kasnija usavršavanja u obje discipline. U njegovu širokom i svestranom opusu više je od stotinu djela za soliste, komorne ansamble, orkestre, zborove, glazba za kazališne predstave, mjuzikl i opera, a skladbe su mu izvođene u gotovo svim zemljama Europe te u SAD-u, Kanadi i Meksiku. Kao dirigent, jedan je od najvažnijih promotora i izvođača hrvatske suvremene glazbe te vjerojatno nema nijednog hrvatskog suvremenog skladatelja čije djelo nije izveo, praizveo ili snimio. Tomislav Oliver diplomirao je muzikologiju i kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Marka Ruždjaka. Usavršavao se na brojnim majstorskim tečajevima te na Mozarteumu u Salzburgu, ESMUC-u u Barceloni i Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu. Godine 2023. završio je IRCAM-ov program usavršavanja iz elektroakustične glazbe Cursus u Parizu s Pierreom Jodlowskim. Njegova glazba podjednako crpi iz underground scene i suvremene akademske glazbe, stvarajući jedinstveni spoj različitih žanrova. Njegov opus obuhvaća komornu i orkestralnu glazbu, elektroakustičnu glazbu i akuzmatiku te glazbu za eksperimentalne filmove, balet i suvremeni ples. Osnivač je NAE kolektiva, posvećenog eksperimentiranju s elektroničkom glazbom, dizajnom zvuka i audiovizualnim projektima, unutar kojeg surađuje s novomedijskim i videoumjetnicima. Od 2018. predaje kao izvanredni profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Pierre Jodlowski će izvesti prezentaciju ‘Alan T.’

Kako će u sklopu ovogodišnjeg MBZ-a biti izvedeno više od 20 programa s čak 28 praizvedbi novih skladbi među kojima je 12 MBZ-ovih narudžbi hrvatskih skladatelja i osam međunarodnih, Skender je otkrio koliko je bilo teško pridobiti te skladatelje da premijerno izvedu svoja djela upravo na MBZ-u: „Izbor skladatelja koji su pozvani da pišu za MBZ je proces koji vodimo nas trojica. Radi se o kompleksnom procesu usklađivanja i spajanja umjetnika izvođača sa skladateljima s obzirom na njihove afinitete i estetiku. Također, uzimamo u obzir i četverogodišnji plan (dva festivalska izdanja) u kojem se trudimo ‘pokriti’ hrvatsku suvremenu glazbenu scenu, ali i dati priliku mladim skladateljima. S druge strane, cilj nam je na festival dovesti renomirane inozemne skladatelje i ansamble koji će nastupima obogatiti program, ali i sudjelovati kao mentori mlađim generacijama skladatelja i izvođača kroz radionice i koncerte namijenjene upravo njima. Nije bilo teško zainteresirati skladatelje i izvođače da sudjeluju na MBZ-u s obzirom na to da su svi duboko svjesni njegova međunarodnog ugleda i značaja. Najteži dio posla nas trojice umjetničkih ravnatelja jest onaj redukcijski, u kojem moramo ‘filtrirati višak svojih želja’ unutar financijskog i vremenskog plana festivala.“

S obzirom na iznimno bogat ovogodišnji program, jasno je da je takva snažna glazbena manifestacija zahtijevala i te kako velika financijska sredstva. Davora Vincze pojasnio je kako su uspjeli kroz postojeći budžet ovogodišnjeg MBZ-a dogovoriti i organizirati sva spomenuta gostovanja i izvedbe: „Drago mi je što ste postavili to pitanje jer je financiranje umjetnosti iznimno relevantna tema. Prije svega, osmislili smo ovo izdanje oko snažnog i privlačnog koncepta, udruživši se s Muzejom prekinutih veza kako bismo stvorili program koji će imati široku privlačnost, što nam je otvorilo mnoga vrata. Također smo se vrlo rano u procesu planiranja povezali s međunarodnim umjetnicima i institucijama iz Norveške, Švicarske, Hong Konga, Australije, Kanade i drugih zemalja. Time smo osigurali da dio financiranja dolazi iz njihovih nacionalnih fondova, čime smo znatno smanjili troškove sa svoje strane, a istovremeno omogućili ambiciozan i raznolik program. Uz to, strateški smo prilagodili format festivala. Umjesto dosadašnjih 10 do 12 dana, što se pokazalo izazovnim s obzirom na rastuće troškove i inflaciju, program smo saželi u intenzivan i uravnotežen osmodnevni događaj. Time nismo samo financijski optimizirali festival, već smo i osigurali bolju koncentraciju publike izbjegavajući situacije raslojavanja publike u prevelikom broju koncerata usred tjedna. Povećali smo i napore u prikupljanju sredstava – prijavili smo se na više natječaja, tražili podršku od većeg broja veleposlanstava, fondacija i privatnih donatora nego u bilo kojem prethodnom izdanju. Naš je cilj snažno obilježiti početak našeg mandata i otvoriti novo poglavlje u razvoju festivala – ono koje se, kako ste rekli u svom pitanju, ističe velikim brojem praizvedbi i narudžbi, snažnim međunarodnim partnerstvima i dugotrajnim utjecajem.“

‘Monuments’, audiovizualna izvedba Nikole Krgovića, umjetničkog imena N/OBE. FOTO: NINA ĐURĐEVIĆ

Vincze je nešto posebno istaknuo: „Za malu zemlju poput Hrvatske financiranje suvremene umjetnosti nije samo važno, ono je presudno. Želimo graditi narativ koji ne počiva samo na prošlosti i dostignućima naših prethodnika, već na onome što smo mi danas. Jedino suvremena umjetnost gleda u budućnost. Uzmimo primjer nacionalnog sporta – nevjerojatne su upornost i strast kojima naši sportaši postižu uspjehe na svjetskoj razini. Isto vrijedi i za naše umjetnike koji ostvaruju jednako značajan globalni doseg, no sustav podrške za njih bi mogao biti znatno jači. I da budem potpuno jasan: najskuplji projekti u našem programu nisu strani projekti, već veliki domaći projekti u suradnji s institucijama poput HNK-a ili HRT-a. Razlog tome je što se svi oslanjamo na isti ograničeni fond nacionalnih potpora, koji se povećao tijekom godina, ali ne u dovoljnoj mjeri da prati rastuće troškove. Umjetnost je dugoročna investicija, ne donosi trenutačne povrate, ali kada ih donese, njezin utjecaj traje stoljećima. Jedno remek-djelo može oblikovati nacionalni identitet za generacije koje dolaze. Zato ovom prilikom želim potaknuti privatne mecene, tvrtke i državne institucije da prepoznaju vrijednost ulaganja u suvremenu umjetnost.“

Ove godine iznimno je jak „Late Night“, kasnovečernji program MBZ-a koji će se održavati u zagrebačkim klupskim prostorima i u sklopu kojeg će nastupiti domaći i inozemni glazbeni predstavnici inovativnog elektroničkog zvuka. Stoga smo pitali Tomislava Olivera koliko je važno suvremenu elektroničku glazbu predstaviti upravo kroz klupsku formu u kojoj je ta glazba nastala i razvijala se. „Klupski program Biennala provodi se u ovom ili sličnom formatu već desetljećima. Osim izvrsnih suradnika, tako približavamo MBZ festival raznim slojevima publike eksperimentalne glazbe koji bi inače mogli ostati zakinuti za ostatak festivalskog programa. Duboko smo svjesni da se neke od najzanimljivijih stvari u današnjoj glazbi događaju upravo u undergroundu i na klupskoj sceni. Zato nam je važno istaknuti ovaj klupski element, ali i eksperimentirati s različitim koncertnim formatima u kontekstu klubova – što je postalo jedan od prepoznatljivih tropa suvremene instrumentalne glazbe“, rekao je Tomislav Oliver.

‘Naš istinski zadatak kuriranja programa jest prepoznati ono što je autentično i relevantno, razlikovati prolazni trend od istinskog novog vala’, kaže Davor Vincze

Posljednjih desetak godina Oliver se intenzivno bavi elektroakustičnom glazbom, točnije – „musique mixte“ ako se koristi francuski izraz koji se uvriježio. Riječ je o spoju akustičnih instrumenata s elektroničkim zvukom i live elektronikom: „U zadnjih pet godina moj se interes sve više širi na multimedijalne i interdisciplinarne pristupe u glazbi, što je rezultat bliske suradnje s video-umjetnikom i redateljem Goranom Nježićem te rada s novomedijskim umjetnicima unutar umjetničkog kolektiva NAE. Međutim, u kreiranju festivala moje kolege i ja prvenstveno smo se vodili idejom slaganja što raznovrsnijeg i kvalitetnijeg programa, neovisno o vlastitim afinitetima te estetikama i poetikama naših autorskih opusa. Festivalska tema ‘prekinutih veza’ konceptualno je izvrsno funkcionirala kao određeno ograničenje, ali istovremeno i kao snažno kohezivno sredstvo pri oblikovanju samog programa.“

Kompletan program MGZ-a dostupan je na službenim web stranicama Biennala www.mbz.hr