“Već na prvoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske bit će donesen zakon o nevladinim organizacijama. On će biti rigorozniji nego što je bio onaj koji smo ponudili kada smo htjeli kompromis. No, pošto niste htjeli kompromis, nego ste mislili da vi možete upravljati, sad ćete dobiti zakon koji će biti rigorozan”, najavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik novi zakon o kontroli rada nevladinih organizacija, nakon signala američkog predsjednika o suspenziji pomoći nevladinim organizacijama.
“Ima ovdje svakakvog ološa koji koristi strana sredstva i čini sve da oblati srpski narod i Republiku Srpsku. Nećemo se osvećivati, ali samo ćemo reći jednu stvar – nećete to više moći raditi”, kategoričan je bio Dodik.
Gušenje je počelo kriminalizacijom klevete, koja je ranije vraćena u Krivični zakon ovog entiteta Bosne i Hercegovine, a najava zakona o stranim agentima samo je njegova produžena ruka, piše DW.
“I prethodni nacrt je bio sasvim dovoljno rigorozan, tako da ne možemo ni zamisliti šta će novi donijeti”, kaže Aleksandar Žolja iz nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banjaluka, koji očekuje rad u nemogućim uvjetima.
Trumpov okidač
“U najmanju ruku bit će dosta birokracije prema Ministarstvu pravde, i to je lakši dio priče. Teži dio priče su izvanredne inspekcije, kao i to da vas svaki građanin može prijaviti, a znamo kakvo je raspoloženje građana. Treće je zabrana odnosno definiranje političkog djelovanja s kojim nemamo veze”, kaže Žolja, strahujući da budućnost nije dobra.
U svibnju prošle godine, kada se cijeli briselski aparat sručio na vlasti RS zbog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, za koji se u javnosti već udomaćio naziv “akt za kontrolu strane agenture”, on je neposredno pred raspravu povučen sa dnevnog reda. S obrazloženjem da će ići na doradu. Iako je većina mislila da je tu kraj ove priče, zakon je povučen samo do novog okidača, koji je u ovom slučaju bio američki predsjednik Donald Trump, obustavljajući sredstava za nevladine organizacije širom svijeta.
ŽELE GA SMIJENITI Šef diplomacije BiH poručio SDA-u, Komšiću i Dodiku da su ‘korumpirana banda’
Odmah nakon povlačenja zakona stiglo je obrazloženje od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je još prije nekoliko godina inicirao njegovu izradu. Iako usuglašen sa zakonom koji ima SAD i koji je, kako je tvrdio, u nekim segmentima čak i blaži, Dodik je tada rekao da su “vidljivi određeni prigovori, a tiču se europskih normi, a pošto je Republika Srpska opredijeljena za europski put, dogovorili smo da ovaj povučemo i dodatno usuglasimo sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine europske zemlje kako bismo ga uskladili s evropskom pravnom praksom”, rekao je tada Dodik.
Nepunih godinu dana kasnije, Dodik najavljuje rigorozniji zakon po cijenu europskog puta BiH. “Ne zanima nas mišljenje Europske unije. Ako je to prekid europskog puta, onda je to ok“, rekao je Dodik najavljujući novi zakon već na narednoj sjednici.
Poseban registar za NVO
Međutim, ni zakon koji je povučen nije baš rađen po uzoru na američki, kako se želi predstaviti, jer ne tretira iste sfere. Američki Zakon o registraciji stranih agenata FARA, na koji se poziva Dodik, ne zabranjuje političko djelovanje nevladinim organizacijama zbog financiranja iz inozemstva, već se ograničenja odnose na ukidanje poreznih olakšica ukoliko postoji političko djelovanje. Najveća razlika je što se zakon ne primjenjuje na medije i organizacije civilnog društva, a u njemu se ne uvjetuje ni izvor financiranja.
Zakon koji je prošle godine povučen, predviđa poseban registar za nevladine organizacije, slanje posebnih izvještaja o radu, kao i mogućnost zabrane rada, ukoliko se utvrdi da postoji političko djelovanje koje je u suprotnosti sa Ustavom RS. Pravnik iz Banjaluke Aleksandar Jokić, postavlja pitanje što je to što bi moglo biti rigoroznije od navedenog jer je prethodni zakon bio toliko rigorozan i toliko nedorečen, i davao je ogromna ovlaštenja resornom ministru.
BLOKIRANA IMOVINA SAD uveo nove sankcije za 13 osoba i jednu tvrtku povezane s Dodikom
“Od označavanja svih publikacija kao publikacija agenata stranog utjecaja, spiskova ovih organizacija, preko dvostrukog financijskog izvještavanja, do zabrana bavljenja djelatnostima u vezi s politikom i javnim interesom. Sve to je već bilo u ranijem tekstu uz mogućnost brisanja iz registra po odluci ministra, bez posebnog postupka. Jedino još da se propišu višemilijunske novčane kazne, oduzimanje državljanstva i deportacije članova udruženja, to bi bilo rigoroznije”, ironičan je Jokić, iako ga kakao kaže, više ništa ne može iznenaditi.
Upozorenje iz Delegacije EU u BiH
Na usvajanje zakona su još prošle godine upozoravali svi međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini, od veleposlanika različitih zemalja do Visokog predstavnika (OHR), pozivajući vlast u Banjaluci da odustane od usvajanja zakona. Sada je reagirala Delegacija EU u BiH, upozoravajući da bi donošenje zakona koji ograničava rad nevladinog sektora, bio veliki korak unazad za osnovne slobode i europski put.
“Organizacije civilnog društva igraju ključnu ulogu u demokratskim društvima, uključujući pozivanje izabranih zvaničnika na odgovornost, borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava, povećanje svijesti o životnoj sredini i zalaganje za prava žena”, rekli su između ostalog iz Delegacije EU u BiH.
NISU GRANICE SVETA KRAVA Dodik: Ako SAD može tražiti Grenland, RS se može ujediniti sa Srbijom
Što se tiče samog zakona, njegovo usvajanje se ne odnosi samo na nevladine organizacije, već i na medije koji su registrirani kao udruženja građana, a kojih je u RS trenutno velik broj. Stoga je upitno koliko će ih opstati ukoliko se zakon usvoji.
Komentari