U kojoj mjeri se ChatGPT i u koje svrhe za sada koristi u Hrvatskoj? Koje bi poslove mogao ugroziti? Bi li mogao utjecati i na međuljudske odnose? Nacional je istražio revoluciju u umjetnoj inteligenciji, ali i opasnosti koje vrebaju od pretjeranog oslanjanja na AI, bez kritičkog promišljanja.

Naša prva anonimna sugovornica mogla je otići privatnom liječniku i platiti da dobije detaljnije objašnjenje rizičnog kraja trudnoće i ozbiljnih komplikacija nakon poroda. Druga je mogla otići na psihoterapiju, koja košta barem 50 eura po seansi, i razgovarati sa psihoterapeutom o jednoj osjetljivoj osobnoj dilemi. Umjesto toga i jedna i druga odlučile su se obratiti ChatGPT-ju, chatbotu tvrtke OpenAI. Medicinske nalaze naše prve sugovornice ChatGPT izvrsno je i iscrpno rastumačio pri čemu nije bio u kontradikciji s mišljenjem liječnika, ali joj je nakon sveobuhvatne analize umjetne inteligencije “sve sjelo na svoje mjesto“. Drugoj sugovornici dao je u nekoliko navrata odgovore vrlo poticajne za razmišljanje i osjećala se kao da je na nekoj vrsti psihoterapije. Iako svjesna dometa i ograničenja umjetne inteligencije, bila je pomalo fascinirana time što je ChatGPT odgovarao kao netko tko nema samo hladne analitičke i sintetske sposobnosti. Umjetna inteligencija s njom je komunicirala oprezno i pažljivo. Tako imitira osobu, a sposobnošću prilagođavanja onome s kime razgovara, imitira međuljudski odnos.

Svjedočimo li revoluciji koja traje tek od 2022. godine? Ako je ChatGPT već sada na ovoj razini, koliko se još može unaprijedititi i kakav će postati? U kojoj se mjeri i u koje svrhe zasad koristi u Hrvatskoj? Koje bi poslove eventualno mogao ugroziti? Bi li mogao utjecati i na međuljudske odnose? Tih pitanja dotakli smo se u razgovoru s Marijem Brčićem sa zagrebačkog FER-a, Ksenijom Klasnić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Ninom Perezom s Medicinskog fakulteta u Rijeci, s kojima smo komentirali i nedavna istraživanja na tu temu.

Mario Brčić sa zagrebačkog FER-a uvodno je pojasnio da je ChatGPT sustav umjetne inteligencije koji radi po jednostavnom principu predviđanja niza riječi koje kvalitetno nastavljaju razgovor. Većinu znanstvenika, dodaje, iznenadilo je što je iz tako jednostavne ideje nastao alat sposoban rješavati široki spektar sofisticiranih problema – poput programiranja ili osobnog tutora.

“Preteču sustava, GPT-1, stvorili su 2018. istraživači tvrtke OpenAI iz San Francisca, koristeći tadašnju najnoviju arhitekturu neuronskih mreža i pristup ‘predvidi sljedeću riječ’. Trenirali su sustav na tekstovima tisuća knjiga. Uočili su rani potencijal u GPT-1 iako je bio gotovo posve neupotrebljiv za svakodnevnu primjenu. Zbog toga su nastavili ulagati značajna sredstva u povećanje veličine modela i količine podataka jer se pokazalo učinkovitim za poboljšanje performansi. Verzija ChatGPT-ja koja je 2022. impresionirala svijet bila je inačica GPT-3.5, nekoliko tisuća puta veća od originalnog GPT-1 modela, s otprilike stotinu puta većom količinom podataka za treniranje. Takav pristup skaliranja modela pokazao se pouzdanim za razvoj sve inteligentnijih sustava i nema naznaka usporavanja tog trenda. Zbog toga se najveće globalne tehnološke kompanije intenzivno natječu u povećanju ulaganja u podatkovne centre i potrebnu energetsku infrastrukturu. Istovremeno se odvija i intenzivna geopolitička utrka, posebno između SAD-a i Kine, što objašnjava američka ograničenja izvoza naprednih računalnih čipova prema Kini”, rekao je Mario Brčić.

‘Postoji ozbiljan rizik da se neistina prihvati kao točna informacija. Poznato je i ‘haluciniranje’ ChatGPT-ja, što znači da ponekad izmisli riječ ili značenje’, kaže Ksenija Klasnić

Kako je objasnio, općeniti je trend u Hrvatskoj, kao i u svijetu, da pojedinci samostalno i spontano koriste ChatGPT za rješavanje svakodnevnih zadataka, dok se organizacije prilagođavaju sporije jer to zahtijeva planski trud i složenije usklađivanje: “Postoji zanimljiv izraz ‘tajni kiborg’ za pojedince koji potajno koriste ChatGPT za posao, bez znanja nadređenih. U nekim situacijama to im značajno povećava produktivnost, no istovremeno otvara pitanja privatnosti podataka i organizacijskih politika. U nedavnom istraživanju Vedrana Antoljka pokazalo se da 42 posto hrvatskih poduzeća koristi AI u svakodnevnom radu. Očekivano, najviše se koristi u IT-ju, za programiranje, analitiku podataka i slično.“

ChatGPT je jedan od nekoliko sustava koje Brčić koristi tijekom cijelog dana i u razne svrhe, za poboljšanje znanja, brzine i zaokruženosti razmišljanja. U vlastitoj domeni omogućuje mu, kaže, vrhunsku produktivnost. S druge strane, u područjima u kojima nije stručan, primjerice, u grafičkom dizajnu, može uz pomoć alata napraviti više nego prije, ali razina kvalitete i dalje nije ni usporediva s postignućima iskusnog dizajnera. Upravo ti eksperti, iz njegove perspektive, u tandemu s ovim alatima mogu napraviti čuda.

Mario Brčić smatra da su već i društveni mediji i mreže znatno utjecali na međuljudske odnose i vjeruje da će nova tehnologija dovesti do još većih promjena. Kako je rekao, nedavno je Meta odlučila ići u smjeru pružanja AI asistenta na Instagramu, Facebooku i WhatsAppu, no iza toga ne stoji altruizam i važno je znati otkud i s kojim interesima dolaze sustavi s kojima osoba ostvaruje digitalnu bliskost i s kojima je ranjiva.

Nina Pereza, voditeljica Centra za unaprjeđenje nastavničkih kompetencija i komunikacijskih vještina Medicinskog fakulteta u Rijeci

“Izuzetno je bitno da ljudi usavrše kritičko promišljanje jer će biti uronjeni u svijet u kojem će se sve više i efektivnije pokušati na njih utjecati iz različitih smjerova, puno efektivnije od metoda klasičnog marketinga. Takvi sustavi pokazuju sve bolje sposobnosti uvjeravanja, pogotovo kada imaju podatke o vama. Morat ćete znati što je za vas autentično, koje su vaše vrijednosti i što ne želite dovoditi u pitanje. Polažem nade u nove generacije da će se moći nositi s tim sve većim izazovima. Zato je važno pružiti edukaciju o AI pismenosti i psihološkoj otpornosti na nove oblike socijalnog inženjeringa. Glede utjecaja na međuljudske odnose, sve su opcije otvorene. Neki će cijeniti ljudske odnose, neki će biti slobodoumniji. Kroz edukacijski sustav možemo usmjeravati društvene norme i stvarati kulturu odnosa koju želimo. Ako to prepustimo slučaju, ekonomski interesi oblikovat će smjer razvoja prema vlastitim ciljevima.“

Nina Pereza s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci istaknula je da će mlađe osobe, pogotovo generacija Z, zasigurno za nejasnoće ili dodatne spoznaje vezane uz određena medicinska pitanja, potražiti pomoć umjetne inteligencije, dok će stariji pacijenti informacije tražiti na “sigurnim mjestima“, poput klasičnih mrežnih pretraživača. Budući da je AI u otvorenom obliku tek odnedavno dostupan široj javnosti, navodi, zasad postoji mali broj znanstvenih istraživanja o njegovu korištenju u medicinske svrhe, ali njihovi rezultati pokazuju da pacijenti sve češće dolaze liječnicima s informacijama ili mišljenjima koje su dobili putem različitih AI alata.

“Istovremeno rezultati pokazuju i da su pacijenti ocijenili odgovore AI-a kao korisne, ali navode nedostatak empatije, profesionalizma i drugih osobina svojstvenih zdravstvenim djelatnicima. Nadalje, voljela bih istaknuti da je za ‘razgovor’ s umjetnom inteligencijom izuzetno važan način postavljanja pitanja pa je tako osim kritičkog prosuđivanja dobivenog odgovora, dobro pitati pacijenta koji je točno upit i kako postavio. Iskreno, ne vjerujem da će bilo koja osoba koja ima zdravstveni problem bilo koje težine, odlučiti poslušati isključivo mišljenje koje pruža AI, već će uz mišljenje umjetne inteligencije potražiti i profesionalno mišljenje, jer u široj javnosti ipak još uvijek postoji opravdani stav da AI služi kao nadopuna i pomoć ljudskoj inteligenciji. U ovom trenutku glavne su prednosti ChatGPT-ja pred ‘klasičnim mrežnim pretraživačima’ strukturiranost i brzina kojom može pružiti odgovore, prikupljajući i sažimajući informacije iz brojnih dostupnih izvora istovremeno. Nakon prikazivanja odgovora, na scenu ponovno dolazi ljudski um, koji dobivene informacije treba nadopuniti, procijeniti i ocijeniti kao ispravne i korisne ili suprotno“, istaknula je Nina Pereza.

‘Prednost ChatGPT-ja pred klasičnim pretraživačima je strukturiranost i brzina kojom može pružiti odgovore iz brojnih izvora istovremeno’, kaže Nina Pereza

Koliko zna iz vlastitih kontakata, ali i znanstvenih istraživanja, liječnici koriste ChatGPT i druge AI alate u svakodnevnom radu, iako još uvijek u manjem opsegu i s oprezom. Prema različitim istraživanjima, dodaje, trenutačno dvadesetak posto liječnika u različitim ispitivanim skupinama koristi chatbotove za olakšavanje administrativnih postupaka, pisanje otpusnih pisama, razmatranje mogućih dijagnoza, prijedloge terapija i organizacije skrbi. Smatra važnim istaknuti da je zdravstvena profesija visoko autentično područje ljudskog djelovanja upravo zbog jedinstvenih visoko složenih misaonih procesa koje liječnici i drugi zdravstveni djelatnici koriste prilikom rješavanja zdravstvenog problema svakog pacijenta. To uključuje kritičko promišljanje kao sposobnost razlikovanja ispravnih od neispravnih informacija te kliničko prosuđivanje kao postupak postavljanja dijagnoze, određivanja terapije i organizacije skrbi na temelju svih dostupnih medicinskih podataka. Kliničko prosuđivanje, dodaje, posebno je složeno jer osim logičkog, uključuje i intuitivno-emotivni dio, koji računalo nema. Stoga smatra da bojazni o zamjeni liječnika nema, ali da ispravno korištenje AI alata zasigurno može pomoći u optimiziranju vremena koje liječnici mogu posvetiti pacijentima.

Nina Pereza priznala je da je osobno, kao voditeljica Centra za unaprjeđenje nastavničkih kompetencija i komunikacijskih vještina Medicinskog fakulteta u Rijeci, dugo bila isključivo protiv korištenja AI-a u visokom obrazovanju i medicini.

“To je proizlazilo iz vlastitog neznanja koje je stvaralo strah da ću izgubiti svoju kreativnost i sve ono što me čini čovjekom te da će me nešto, kao medicinskog nastavnika, zamijeniti. Moglo bi se to nazvati egom. Međutim, kada je došlo vrijeme u kojem više nisam mogla spriječiti svoje upoznavanje s umjetnom inteligencijom, odnosno, kada sam se napokon educirala, shvatila sam koliko sam bila u krivu. Danas AI koristim za brzo dolaženje do informacija za koje bi mi inače trebalo i nekoliko dana te kao pomoć u administriranju određenih poslova. Naravno, sve informacije dodatno provjerim i preinačim da odgovaraju znanstveno utemeljenim spoznajama u području u kojem sam aktivna. Stoga je možda moja glavna poruka da jedino obrazovanje može unaprijediti ljudsko postojanje jer razbija predrasude i osnažuje nas novim vidicima i vještinama. Pritom, moramo biti otvoreni za pomoć računalnih sustava koji su nam na raspolaganju kako bi naša kreativnost i ljudske osobine došli još više do izražaja u svim područjima našeg djelovanja, pa tako i medicini“, rekla je Nina Pereza.

‘Uloga bliskosti mogla bi se početi potiskivati. Ljudski odnosi podrazumijevaju vrijeme i uzajamnost, što nijedan AI alat ne može replicirati’, kaže Ksenija Klasnić

Ksenija Klasnić s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta radila je sa suradnicima na projektu “Digitalno majčinstvo – upotreba inovativnih tehnologija za povećanje kvalitete života zaposlenih majki“, a ove godine dobili su sredstva i za nastavak tog projekta. Kako kaže, njihovo je istraživanje pokazalo da iako postoji niz drugih AI alata kao što su Gemini, Claude, CoPilot, ali i specijaliziranih aplikacija za planiranje obroka, vođenje kalendara, edukaciju djece ili organizaciju zadataka, ChatGPT ipak se najviše koristi. Prema njezinu tumačenju, razlog tomu vjerojatno leži u činjenici da je prvi masovno populariziran, no to je područje koje se brzo mijenja. Rekla je da se, u hrvatskom kontekstu, nekima od pitanja koja se tiču ChatGPT-ja bave znanstvenici poput sociologa Erika Brezovca s Fakulteta hrvatskih studija, koji se bavi problematikom primjene i utjecaja umjetne inteligencije na obrazovanje, ali i profesora s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Recimo, tim Zvonimira Galića istražuje kako veliki jezični modeli poput ChatGPT-ja utječu na oblikovanje i promjenu društveno relevantnih uvjerenja, uključujući teorije zavjera i stavove o ekonomiji i imigraciji.

Govoreći o zanimanjima koja bi Chat GPT i drugi AI alati mogli eventualno ugroziti, ukazala je na činjenicu da kao i kod svih velikih tehnoloških prekretnica, postoje različite struje mišljenja. Tako neki upozoravaju na masovno ukidanje poslova, a drugi vjeruju u evoluciju radnih uloga. Ona pripada skupini koju bi nazvala opreznim optimistima. Vjeruje da ako budemo odgovorno i kritički pristupali razvoju i korištenju AI-a, naučit ćemo kako ga uklopiti kao asistenciju, a ne zamjenu, u brojne segmente života. Smatra da će se najviše transformirati zanimanja koja uključuju rutinske zadatke poput administracije, pisanja osnovnih tekstova, analize velikih količina podataka ili početnih faza pravne dokumentacije.

“No zanimanja koja uključuju tijelo, emocije, odnose i kontekstualnu prosudbu, puno je teže zamijeniti. Primjerice, iz nedavnih razgovora s nekim pravnicima zaključila bih da su zasad vrlo skeptični prema ideji da ih AI može zamijeniti. Smatraju da je trenutačna razina alata suviše površna i da nedostaje kontekstualno razumijevanje složenijih pravnih situacija. S druge strane, neki psihoterapeuti s kojima sam razgovarala priznaju da AI može biti koristan u određenim terapijskim segmentima, npr. u strukturiranju misli, refleksiji, svakodnevnoj podršci, ali ističu da ne može pružiti cjelovitu psihološku pomoć onima kojima je ona zaista potrebna. Neke žene koriste ChatGPT kao neku vrstu emocionalnog oslonca ili digitalnog terapeuta. Njima je dragocjeno to što je uvijek dostupan, nenametljiv, strukturiran i nudi osjećaj da ih se sluša. S jedne strane razumijem privlačnost, pogotovo za one koje se možda ne usude otvoriti stvarnoj osobi, ali s druge strane, bojim se da bi se uloga stvarne međuljudske bliskosti mogla početi potiskivati. Ljudski odnosi podrazumijevaju ranjivost, konfliktnost, vrijeme i uzajamnost, što nijedan AI alat, bez obzira na napredak, ne može potpuno replicirati”, rekla je Ksenija Klasnić.

‘Ako se AI koristi odgovorno, može ojačati određene kompetencije studenata’ | Foto: Sasa Zinaja/NFoto

Kao sveučilišnu profesoricu posebno je brine kako će studenti koristiti ove alate i kako će to utjecati na njihove procese učenja:

“AI nudi brojne prednosti: brzo pronalaženje informacija, strukturiranje teksta, razradu ideja itd, ali istovremeno može dovesti do površnog razumijevanja i gubitka dubljih kognitivnih procesa ako se koristi bez kritičkog nadzora. Smatram da se ni ja ni većina mojih kolega na fakultetima ne znamo s time adekvatno nositi. Nedavno izdani priručnik ‘Student Guide to AI’ Sveučilišta Elon u SAD-u upozorava da bi pretjerano oslanjanje na AI moglo dovesti do ‘samoinicirane AI demencije’, odnosno, atrofije intelektualnih sposobnosti zbog manjka samostalnog mišljenja i analize. S druge strane, ako se AI koristi odgovorno, kao alat za refleksiju, idejno oblikovanje i evaluaciju vlastitih tekstova, mislim da može ojačati određene kompetencije studenata. Mislim da je moja, tzv. srednja generacija, u velikoj prednosti prema mlađima jer smo razvijali te kompetencije bez AI-a, a sada smo neočekivano dobili moćan dodatni alat koji nam može pomoći u svakodnevnim zadacima. No često se pitam kako bi bilo da smo počeli koristiti AI već u osnovnoj ili srednjoj školi. Moram priznati da mi se taj scenarij ne čini osobito privlačnim.”

Ksenija Klasnić koristi AI kao pomoć u rješavanju kako privatnih tako i profesionalnih zadataka. “Privatno zaista raznoliko, od sjajnih recepata koje mi daje do analize nekih proizvoda na tržištu koje namjeravam kupiti, kao izvor medicinskih informacija, za interpretaciju sastojaka u proizvodima, to znači da mu fotografiram popis i tražim da ga analizira i tako dalje. Koristim ga donekle i u znanstvenom i nastavnom kontekstu, npr. za jezičnu obradu tekstova, strukturiranje radnih materijala, prijevode, u pripremi analiza i ponekad za preliminarnu fazu kodiranja u kvalitativnim istraživanjima. Uvijek ga koristim kao asistenta koji pretpostavljam da je pametan i puno zna, ali svejedno moram provjeriti sve što mi kaže i uvijek doraditi i prilagoditi. Svakako mi omogućava brže izvršavanje određenih tipova zadataka. Odgovori ChatGPT-ja uvijek zvuče jako samouvjereno iako ponekad nisu empirijski potkrijepljeni. Tu postoji ozbiljan rizik da korisnici prihvate lijepo sročenu neistinu kao točnu informaciju, pogotovo ako koriste te alate za teme u kojima nisu stručni. Poznato je i ‘haluciniranje’ ChatGPT-ja, što znači da ponekad izmisli potpuno nepostojeći dokument, web stranicu ili značenje neke riječi. Dakle, uz svijest o njihovim granicama, ti alati zaista zaista mogu biti iznimno korisni ako ste već otprije stručnjak u nekom području”, zaključila je Ksenija Klasnić.