Zbog svog geografskog položaja, estonski grad Narva nalazi se u posebno osjetljivoj poziciji – doslovno na granici s Rusijom, od koje ga dijele samo rijeka Narva i jedan most. Taj grad, smješten tik uz potencijalnog agresora, u slučaju sukoba predstavlja jedno od prvih mogućih uporišta ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Narva je dom zajednice u kojoj 95 posto stanovnika govori ruski, a podjele među njima sve su izraženije. Dok pojedinci s nostalgijom gledaju na sovjetsku prošlost, drugi strahuju od mogućih vojnih ambicija Moskve.

“Ja živim u Estoniji, ali sam državljanin Rusije. Do 1991. godine živjeli smo bez ikakvih granica i svi su bili sretni”, izjavio je jedan od stanovnika u razgovoru za France 24.

🇪🇪/🇷🇺 En #Estonie, la ville de Narva, frontalière avec la #Russie, est en première ligne face à la menace de Moscou.

Reportage #FOCUS de nos confrères de France 2, dans cette petite ville où la population est divisée ⤵️ pic.twitter.com/P9vmWwprA5

— FRANCE 24 Français (@France24_fr) April 8, 2025

Granica s Rusijom ostala je otvorena nakon raspada Sovjetskog Saveza, no danas je pod strogim nadzorom. Iako svakodnevno oko 2.000 ljudi prelazi most koji povezuje dvije zemlje, komunikacija među graničnim službama gotovo i ne postoji. “Nije naš posao da pričamo s njima”, izjavio je jedan estonski policajac, istaknuvši kako ruske provokacije ne prestaju – od uklanjanja graničnih bova iz rijeke do sve otvorenijih prijetnji.

Estonci u pripremama za najgori scenarij

Iako se nadaju miru, Estonci se pripremaju na najgori scenarij. Sve više civila uključuje se u Estonsku obrambenu ligu (EDL), dobrovoljnu paravojnu organizaciju koja pomaže profesionalnim vojnicima. Među njima su doktori, mehaničari, odvjetnici i drugi građani, koji prolaze intenzivne obuke. “Znam što trebam raditi, znam kamo trebam poslati svoju obitelj. Razmišljao sam o tome i to mi je utješno”, kazao je Apo R., član EDL-a.

Obuke uključuju uništavanje dronova i kretanje u rovovima, jer se strahuje da bi prekid vatre u Ukrajini mogao rezultirati preusmjeravanjem ruskih snaga prema baltičkoj granici. “U slučaju prekida vatre s Ukrajinom mogli bi dovesti dio slobodnih trupa do naše granice”, upozorava pukovnik Tonis Metjer.

IZBORI POD BOMBAMA Ukrajina na ljeto bira novog predsjednika? Moguće i glasanje putem aplikacije za Eurosong

U javnim zgradama Narve već su postavljena skloništa, a građani su informirani o postupcima u slučaju opasnosti. Estonija je istovremeno krenula u realizaciju novog obrambenog plana – duž cijele, 300 kilometara duge granice s Rusijom grade se bunkeri i rovovi s ciljem da se neprijateljske snage zaustave ili barem uspore dok saveznici ne stignu.