Profesor sa zagrebačkog PMF-a Mirko Orlić upozorio je na sve izraženije klimatske ekstreme i nužnost hitnog djelovanja.

U razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a, akademik Mirko Orlić, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, rekao je kako temperature postaju sve ekstremnije zbog kombinacije različitih uzroka, među kojima je ključno globalno zatopljenje izazvano ljudskim djelovanjem.

Orlić je istaknuo da je sve očitije kako ulazimo u razdoblje izraženijih klimatskih anomalija. “Suočavamo se sa sve ekstremnijim klimatskim uvjetima – s jedne strane visokim temperaturama, a s druge velikim oscilacijama,” upozorio je profesor. Dodao je da iza toga stoje tri glavna faktora: ljudski utjecaj na klimu, prirodni klimatski procesi te promjene u mlaznoj struji u atmosferi.

OŠTRO UPOZORENJE Klimatolozi: Ostaju još tri godine do probijanja granice zagrijavanja Zemlje od 1,5°C

Kao prvi i najvažniji razlog naveo je globalno zatopljenje uzrokovano emisijama stakleničkih plinova. Drugi čimbenik su prirodni fenomeni El Niño i La Niña, koji trenutačno nisu aktivni, ali značajno oblikuju vremenske prilike kad jesu. Treći uzrok vidi u ponašanju mlazne struje – valovitost ovog strujanja u višim slojevima atmosfere, kako pojašnjava, bitno utječe na vremenske obrasce koje osjećamo na tlu.

Toplinski valovi, suše i požari

Govoreći o temperaturnim rekordima, podsjetio je da je posljednjih deset godina bilo najtoplije otkako se bilježe podaci, a 2024. godina zabilježena je kao najtoplija do sada. “To pokazuje da nismo bili jako učinkoviti u ublažavanju klimatskih promjena,” naglasio je.

Orlić je upozorio i na sve vidljivije posljedice zagrijavanja: češće i snažnije pojave toplinskih valova, suša i požara. Usto, kada dođe razdoblje oborina, one su sve intenzivnije, što dovodi do poplava. “Imamo toplinske valove, suše i posljedično – požare. A kada dođe sezona oborina, one su sve intenzivnije – u kratkom vremenu padne velika količina kiše. To dovodi do poplava“, rekao je.

JADNA DJECA Iako ništa nisu skrivili, klimatska kriza najviše pogađa najmlađe

Nije izostavio ni utjecaj klimatskih promjena na mora. Cijeli sustav reagira na zatopljenje, a ne samo pojedini njegovi dijelovi.
Porast razine mora, objasnio je, posljedica je dvaju procesa: širenja oceanske vode zbog zagrijavanja te otapanja kopnenog leda, poput onoga na Grenlandu, Antarktici i u planinskim ledenjacima.

“Samo po sebi to možda i ne bi bilo kritično, ali dodatni problem je što povremeno dolazi do naglih porasta razine mora uslijed visokog tlaka i jakog vjetra. Kad se to dogodi u kombinaciji s već povišenom razinom – posljedice su puno ozbiljnije,” upozorio je.

‘Zabrinjava što SAD ima vlast koja poriče klimatske promjene’

Orlić se osvrnuo i na političke aspekte borbe protiv klimatskih promjena, osobito u kontekstu politike Sjedinjenih Američkih Država.
“Zabrinjava što zemlja koja je jedan od najvećih zagađivača – kako po glavi stanovnika, tako i kumulativno – ima vlast koja poriče klimatske promjene i izlazi iz međunarodnih sporazuma poput Pariškog,” rekao je.

Takav pristup, smatra, ima dvostruko štetan učinak: SAD nastavlja s visokim emisijama, a istodobno šalje poruku drugim zemljama da i one mogu odustati od svojih obveza.

PAKLENE VRUĆINE Toplinski val na Balkanu podigao temperature do rekordnih visina

‘Hrvatska bi trebala razviti kvalitetnu željezničku mrežu’

Unatoč svojoj veličini, Orlić smatra da i Hrvatska može i mora djelovati. Kao primjer mjere za smanjenje emisija naveo je jačanje željezničkog prometa. “Hrvatska bi trebala razviti kvalitetnu željezničku mrežu. U svijetu se smatra da za udaljenosti do 300 km nema potrebe za avionskim prijevozom – sve se može pokriti vlakovima. Manje letova znači i manje emisija,” poručio je.

Uz ublažavanje, važno je i prilagođavanje klimatskim promjenama. Prema projekcijama, Hrvatska će i dalje imati dovoljnu količinu oborina, što je pozitivno, ali problem predstavlja njihova neravnomjerna raspodjela. “Bit će je najviše zimi i to samo u sjeverozapadnim dijelovima zemlje,” pojasnio je.

STIŽE LJETO Vakula: Opet će biti iznadprosječno toplo, ali ne kao lani

‘Treba osmisliti sustav za pohranu i racionalno korištenje vode’

Zbog toga, kako kaže, nužno je osmisliti sustav za pohranu i racionalno korištenje vode.

“Ne smijemo odmah pustiti vodu u more. Treba osmisliti načine kako je zadržati – za vrijeme i područja kad oborina nema. To je jedan od ključnih izazova za sljedeća desetljeća,” zaključio je Orlić za Dnevnik HTV-a.