U hrvatskom mirovinskom sustavu već godinama postoji zakonski definirani maksimum i minimum mirovinskih primanja, koji kod mnogih izazivaju pitanje pravednosti i svrhe takvih ograničenja.

Zakonom o najvišoj mirovini u Hrvatskoj je propisan gornji limit za isplatu mirovina, dok se s druge strane nalaze najniže zajamčene mirovine, čime se otvara prostor za dvije suprotne krajnosti unutar sustava.

Pojednostavljeno rečeno, najniže mirovine često nadmašuju one koje bi bile obračunate isključivo prema godinama staža i visini plaće, dok su najviše mirovine ograničene i zapravo niže od onoga što bi pojedinci s dugim stažem i visokim plaćama inače stekli, piše Mirovina.hr.

DVIJE MILIJARDE EURA Piletić u Saboru predstavio mirovinsku reformu i hvalio se rastom penzija

Trenutno prosječna najniža mirovina ne doseže ni 400 eura, dok se prosječna najviša penje do gotovo 1.500 eura. S rastom plaća u zemlji, sve više se postavlja pitanje opravdanosti ograničavanja visine mirovina za one koji su je u cijelosti zaradili kroz sustav, ali su zakonski limitirani. Namjera zakonodavca bila je spriječiti prevelike razlike unutar međugeneracijske solidarnosti, no mnogi s visokim primanjima, osobito menadžeri i direktori, smatraju takav model nepravednim.

Nepoznata razlika između zarađene i priznate mirovine

Iako Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje evidentira razliku između stvarne i najniže mirovine, koja prosječno iznosi oko 120 eura u korist korisnika, ne postoji službeni podatak o razlici između stvarnog i isplaćenog iznosa kod korisnika najviše mirovine.

“Službena statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne vodi zasebno podatke o novim korisnicima mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o najvišoj mirovini. U prosincu 2024. evidentirano je 1.688 korisnika najviše mirovine, dok je u svibnju ona isplaćena za 1.691 korisnika. Nemamo podatak koliko je takvim korisnicima u prosjeku mirovina manja u odnosu na iznos koji bi dobili bez ograničenja, odnosno iznos koji prelazi svotu određenu prema spomenutom Zakonu”, odgovorili su iz HZMO-a za portal Mirovina.

DALI PA UZELI Zbog rasta penzija, neki će umirovljenici ipak platit porez

Prema zakonskoj formuli, najviša mirovina izračunava se tako da se broj godina staža pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom, a konačni iznos ne smije nadmašiti dvostruki iznos najviše mirovine za 40 godina staža.

Sve više naslijeđenih mirovina u gornjoj kategoriji

U travnju ove godine najvišu mirovinu primilo je 1.689 umirovljenika, a prosječan iznos koji su dobili bio je 1.489 eura. Ti korisnici imali su više od 37 godina radnog staža. Najvišu starosnu mirovinu prima 865 osoba, i to u prosječnom iznosu od 1.626 eura.

Najviših obiteljskih mirovina ima gotovo jednako – 798 korisnika s prosječnim iznosom od 1.348 eura, dok 26 osoba prima invalidsku mirovinu od 1.279 eura. Ukupan broj ovakvih mirovina godinama ostaje stabilan i kreće se oko 1.600, ali se mijenja njihova struktura – sve je manje mirovina koje se ostvaruju vlastitim radom, a sve više ih se nasljeđuje.

DODATNA ZAŠTITA HOK traži da obrtnici primaju punu mirovinu ako nakon odlaska u penziju nastave raditi

Primjerice, prije pet godina bilo je svega 331 obiteljska najviša mirovina, dok ih je danas više nego dvostruko. Uz promjenu broja korisnika, rastao je i iznos obiteljskih najviših mirovina. Tako je 2015. godine prosječna najviša mirovina, preračunato u eure, iznosila 809 eura. Pet godina kasnije bila je na razini od 966 eura, dok danas doseže gotovo 1.500 eura. Na taj su rast najviše utjecale povišice plaća te redovita polugodišnja usklađivanja s promjenama u plaćama i troškovima života, piše Mirovina.hr.