Nema brze obustave vatre, ali zato će možda biti mirovnog sporazuma.
Američki predsjednik Donald Trump nakon razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ponovno je promijenio smjer. Na svojoj online platformi Truth Social napisao je da bi Ukrajina trebala sklopiti sporazum s Rusijom.
Prije sastanka s Putinom u petak, Trump je još naglašavao da se želi zauzeti za prekid vatre, piše Deutsche Welle (DW).
Daleko od mirnog suživota
Ukrajina i njezini saveznici, među njima Njemačka, i dalje inzistiraju na tome da se najprije dogovori prekid vatre prije nego što se potpiše bilo kakav sporazum.
“Vidimo da Rusija odbija brojne pozive na obustavu vatre i još nije odlučila kada će prestati ubijati”, napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u noći na nedjelju na online platformama.
“To otežava situaciju”, poručio je.
Ako Rusija nema volju obustaviti napade, tad će biti potrebni “veliki napori” kako bi se Rusiju natjeralo na nešto još “mnogo veće” – na “miran suživot sa svojim susjedima”, dodao je Zelenski.
Trump je, prema navodima agencije Reuters, u telefonskom razgovoru sa Zelenskim tvrdio da je Rusija “vrlo velika sila, a Ukrajina to nije”. Svi su se, kako je napisao na Truth Socialu, složili da je izravni sporazum najbolji put prema miru u Ukrajini, a ne dogovor o prekidu vatre, koji se često ne poštuje.
‘Uznemirujuće slike s Aljaske’
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul usprotivio se američkom predsjedniku. U izjavi za prvi program njemačke televizije ARD rekao je da je prekid vatre “prvi i osnovni preduvjet za sve ostalo”. Bez njega se nikome, a posebno napadnutoj Ukrajini, ne može nametati daljnje pregovore niti sudjelovanje u mirovnom procesu.
Njemački kancelar Friedrich Merz nakon susreta Trumpa i Putina vidi napredak, prije svega u pogledu sigurnosnih jamstava za Ukrajinu. No, govorio je i o “uznemirujućim slikama” s Aljaske.
Bio je to susret “s puno svjetla i sjene”, rekao je.
A bilo je i “nekih uznemirujućih slika”, dodao je u razgovoru za njemačku televiziju, imajući u vidu “veliki protokol” kojim je popraćen susret u Anchorageu.
Trump zadovoljan susretom s Putinom
“Ruski mediji likuju. Malo skromnije bi isto bilo dovoljno”, istakao je.
Kancelar je ipak vidio i nešto pozitivno. Primjerice, to što Trump nije Putinu učinio nikakve ustupke u pogledu ukrajinskog teritorija. To je bio “vrlo kritičan punkt” i u prethodnim razgovorima Europljana i Zelenskog s Trumpom. Trump je nakon susreta s Putinom, u videopozivu sa Zelenskim i Europljanima, bio “vrlo zadovoljan samim sobom”, dodao je Merz.
I Merz je prethodno bio suzdržan s obzirom na zahtjev za mirovnim sporazumom.
“To se sad mora vrlo pažljivo sagledati, kako bi to moglo funkcionirati”, priznao je Merz u izjavi za njemačku televiziju.
Sastanak Koalicije voljnih sa Zelenskim prije njegova puta u Washington
Sljedeći je korak susret Trumpa i Zelenskog u ponedjeljak u Washingtonu.
U nedjelju poslijepodne će se Koalicija voljnih – većinom europski podupiratelji Ukrajine – putem videokonferencije sastati sa Zelenskim. Ranije su objavili izjavu u kojoj stoji: “Svjesni smo da Ukrajina treba nepobitna sigurnosna jamstva kako bi učinkovito obranila svoj suverenitet i teritorijalni integritet”.
Putin i dalje traži dijelove Ukrajine koje ne kontrolira
O čemu su točno razgovarali Trump i Putin na Aljasci, nije javno poznato. Međutim, više medija izvještava, pozivajući se na insajdere, da je ruski predsjednik od Ukrajine tražio predaju teritorija.
Britanski Financial Times izvještava da je Putin navodno zatražio od Ukrajine da se potpuno odrekne regija Donjeck i Luhansk, uključujući i dijelove koji nisu pod okupacijom ruskih snaga. List se poziva na četiri osobe upoznate s razgovorom Trump – Putin.
Zelenski odbio Putinove zahtjeve
Ruski je predsjednik navodno predložio da se trenutačna linija bojišnice u južnim regijama Herson i Zaporižja “zamrzne”. Dakle, da se ondje više ne vodi borba i da se ne pokreću novi napadi. Ruska vojska ondje zauzima velika područja.
Agencija Reuters također je razgovarala s jednim insajderom. Prema tim informacijama, Zelenski je odbio Putinove zahtjeve. Rusija već kontrolira petinu Ukrajine, uključujući oko tri četvrtine pokrajine Donjeck, u koju je prvi put umarširala 2014. godine.
Putin spreman dati pisana jamstva?
Slične informacije posjeduje i New York Times. List se poziva na dva europska izvora. Također izvještava o pisanom jamstvu koje bi Rusija željela dati. U njemu bi Putin mogao zajamčiti da neće napasti Ukrajinu ni druge europske države.
Slična je obećanja Putin u prošlosti već prekršio. U Ukrajini bi tada bile obustavljene borbe, a sadašnje linije bojišnice mogle bi biti “zamrznute”.
Putin je, nadalje, inzistirao da se ruski jezik u Ukrajini proglasi službenim državnim jezikom. Ruska pravoslavna crkva morala bi dobiti sigurnosna jamstva.
Iz Bijele kuće zasad nema nikakve reakcije na medijske izvještaje, piše DW.
Komentari