Ruski napad na Černobil izazvao je zabrinutost, a poznati hrvatski nuklearni fizičar i vanjskopolitički analitičar Tonči Tadić komentirao je štetu i mogućnosti daljnjih eskalacija. Također, u svjetlu sigurnosne konferencije u Münchenu, osvrnuo se na ulogu Europske unije u pregovorima o Ukrajini te odnos između Donalda Trumpa i Vladimira Putina.
“Sama kupola napravljena je od čeličnih ploča od nehrđajućeg čelika debljine oko jedan centimetar, a nosi je konstrukcija od čeličnih cijevi u obliku luka. Ispod nje se nalazi prvi sarkofag. Vanjski sarkofag štiti unutarnji, čime se sprječava uništavanje temeljnog sarkofaga od atmosferskih uvjeta poput kiše, snijega i leda, a istovremeno štiti sve senzore koji su postavljeni oko njega”, objasnio je za Dnevnik Nove TV nuklearni fizičar Tonči Tadić i ukazao na nastalu štetu.
“Ne postoji curenje zračenja, dakle, možemo biti zahvalni što je sve prošlo bez većih posljedica. Velika šteta mogla bi nastati samo ako bi netko uništio vanjski sarkofag, a zatim preciznom bombom i unutarnji. Vjerojatno će se pristupiti sanaciji ove rupe, bit će potreban kran i precizno zavarivanje, i to je sve. Reaktor nije aktivan“, objasnio je Tadić.
RAZGOVOR SA ZELENSKIM EU nastavlja s potporom Ukrajini sve dok se ne postigne trajan mir
‘Rusi su se ponašalo neodgovorno u Černobilu prije tri godine’
Tadić je istaknuo i tipičan obrazac ponašanja Rusije u ovom ratu. “Koji bi to lud čovjek s Ukrajinske strane uništavao černobilski sarkofag, koji bi naštetio vlastitom stanovništvu, dok s druge strane imamo Ruse koji ne samo da u nuklearnoj elektrani Zaporižje skladište svoje topništvo, raketne sustave i municiju, nego su se ponašali vrlo neodgovorno i u samom Černobilu prije tri godine, kada je počeo rat”, rekao je fizičar, pa nastavio.
“Prvo su opljačkali sve što su mogli, od laptopa do senzora za zračenje, a potom su se ukopali u rovove u radioaktivnoj crvenoj šumi oko četvrtog reaktora. Od te vojske možete očekivati baš sve, a posebno to da će na kraju okriviti Ukrajinu”, kazao je.
ANUŠIĆ U MÜNCHENU: ‘Više izdvajanja za obranu će morati izdvajati europske zemlje’
‘Ne vjerujem da će se ovakav napad ponoviti’
Tadić je također objasnio da napad predstavlja poruku Rusije Ukrajini neposredno prije početka pregovora o miru. “Nekome iz Rusije palo je na pamet da pošalje Ukrajini poruku da su spremni i na ovakvo što. To je poruka koja se šalje Ukrajini u trenutku kada počinju tzv. pregovori”, rekao je.
Na kraju, Tadić je govorio o mogućnosti ponavljanja ovakvih napada. “Ne vjerujem da će se ovo ponoviti, jer bi medijski efekti za Rusiju bili toliko negativni da se neće usuditi. Naravno, postoji i vrlo crni scenarij u kojem bi Putin, iz nekog posve iracionalnog razloga, mogao odlučiti napadati nuklearne instalacije unutar Ukrajine, ali svaka akcija ima svoje posljedice, a ukrajinski dronovi lete vrlo daleko”, zaključio je Tadić za Dnevnik Nove TV.
‘Putin i Trump mogu dogovoriti bilo što između sebe’
“Vladimir Putin i Donald Trump mogu dogovoriti bilo što između sebe, no takvi dogovori nemaju obvezujuću snagu za nas, niti za Ukrajinu”, rekao je Tadić u razgovoru za Dnevnik HTV-a, komentirajući sigurnosnu konferenciju u Münchenu koja je ključna za budućnost Ukrajine. Europska unija bi se trebala pozicionirati upravo na taj način, istaknuo je Tadić.
“Donald Trump i Vladimir Putin mogu se dogovoriti o različitim stvarima, ali pitanje je koliko će to imati stvarne primjene na terenu”, izjavio je Tonči Tadić govoreći o mogućnostima da Trump i Putin postignu mir bez šire međunarodne uključenosti.
TRUMPOV PLAN Rusi likuju, Zelenski poručuje: Neću prihvatiti bilo kakve razgovore…
Diplomacija u Trumpovoj administraciji
“U ovom slučaju, vidimo razliku u pristupu između sadašnje američke administracije i administracija Ronalda Reagana, Billa Clintona, Georgea H.W. Busha i Georgea W. Busha. U njihovim bi vladama ovakve pregovore vodili dobro organizirani timovi, stručni za stanje na terenu, uz puno ‘tihe diplomacije’. Na kraju bi američki predsjednik dobio nekoliko opcija i odabrao onu koja je najbolja za Ameriku i njezine saveznike”, objasnio je Tadić.
“Trump se čuje s Putinom, pa to objavi na društvenim mrežama”, dodao je, naglašavajući razliku u načinu vođenja diplomacije u ovoj administraciji. Tadić je također istaknuo nejasnoće u snazi između dvaju lidera.
UŽARENI TELEFONI Zelenski: ‘Upravo sam razgovarao s Donaldom Trumpom. Učinimo to!’
“S jedne strane imamo SAD, gospodarski moćnu naciju, a s druge Rusiju, koja se suočava s velikim problemima u održavanju rata. Ne možemo ignorirati pitanje kako će Rusija podnijeti inflaciju i nadolazeći naftni embargo”, rekao je Tadić, primjećujući kako Trump i Putin razgovaraju o zaustavljanju rata, iako “ubijanja” zapravo dolaze iz Rusije. Tadić je naveo da je nakon tih razgovora uslijedio napad na Kijev.
‘Rusiju samo vojna sila može natjerati da se drži dogovora’
Komentirajući poziciju Europske unije, Tadić je istaknuo važnost međunarodnih odnosa i prava: “Ako Putin i Trump dogovore nešto mimo Europske unije, to za nas nije obvezujuće, i to svi u Americi i Rusiji moraju znati. Osobito to nije obvezujuće za Ukrajinu.” Tadić je za Dnevnik HTV-a dodao da Europska unija mora jasno definirati svoju poziciju u pregovorima, te da bi, ako sudjeluje u tim pregovorima, odluke tog tima trebale biti obvezujuće za sve.
Na pitanje je li Ukrajina postala nečija “igračka” u očima svjetskih moćnika, Tadić je podsjetio na početak ove situacije. “1994. godine, Bill Clinton je inzistirao da Ukrajina odustane od nuklearnog arsenala u zamjenu za sigurnosna jamstva SAD-a. Danas, Ukrajina, očekujući realizaciju tih jamstava, dobiva oružje u minimalnim količinama, dok Trump predlaže da Ukrajini prodaju oružje, ali možda ga zamijene za njena rudna bogatstva.” Tadić je izrazio sumnju u pouzdanost tih jamstava, s obzirom na kontradikcije u američkoj administraciji.
Na pitanje o tome što bi moglo natjerati Rusiju da se drži dogovora, Tadić je bio jasan: “Nema ničeg osim vojne sile.” Iako je bilo mnogo kontradiktornih izjava s američke strane, Tadić je istaknuo nesuglasice u američkoj politici prema Ukrajini, navodeći izjavu ministra obrane SAD-a, Peta Hegsetha, koji je jasno rekao da američki vojnici neće ginuti za Ukrajinu.
Samo dan nakon toga, američki potpredsjednik J.D. Vance je izjavio da je Amerika spremna primijeniti sankcije i vojnu silu protiv Rusije. Tadić je postavio pitanje koja je od tih izjava relevantna.
Komentari