Nacional otkriva nepoznate detalje o rađanju konsenzusa oko Plenkovićeva nasljednika i zašto se u vrhu HDZ-a nakon Plenkovićeve inicijative o visokom posredniku EU-a za Ukrajinu, što se doživljava kao njegov pokušaj ‘traženja izlaza’ iz sadašnje pozicije, sve više diskutira o njegovu mogućem nasljedniku na čelu vladajuće stranke

Visoki politički izvor iz vrha HDZ-a Nacionalu je koncem proteklog tjedna opsežno i detaljno elaborirao zašto smatra da se HDZ nalazi pred najtežim izazovom u posljednjih nekoliko godina, da bi u sljedećih nekoliko mjeseci HDZ mogao proživjeti teška iskušenja s još teže sagledivim posljedicama po funkcioniranje stranke te izjavio kako bi sve to vrlo moglo proizvesti novu veliku krizu vodstva stranke, dovesti u pitanje političku budućnost aktualnog stranačkog predsjednika i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i iznova otvoriti pitanje tko bi ga mogao naslijediti. Isti izvor potom je rekao kako u vrhu stranke raste suglasnost da bi Plenkovića na čelu stranke trebao zamijeniti aktualni predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Isti visoki izvor navodi da je Jandroković trenutno najzreliji političar kojeg HDZ ima, koji je zbog karaktera i osobnih kvaliteta ujedno i najprihvatljiviji široj javnosti te sposoban pozitivno mobilizirati postojeće stranačke potencijale. Jandroković se nedavno već spominjao kao mogući nasljednik Andreja Plenkovića na čelu HDZ-a. Netom nakon predsjedničkih izbora to su Nacionalu izjavili i drugi visoki izvori iz HDZ-a.

Sada se ta mogućnost iznova aktualizira, ne samo zbog krhkih odnosa unutar vladajuće koalicije i neizvjesnosti uoči lokalnih izbora, nego i zbog globalnih preslagivanja nakon prvih tjedana djelovanja administracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, što je dovelo do pojačanih diplomatskih aktivnosti unutar EU-a, gdje su pozornost domaće javnosti privukli i neki recentni istupi aktualnog hrvatskog premijera, koji su pojačali špekulacije da on priprema odstupnicu za napuštanje te funkcije.

Pritom je ključan razvoj događaja vezan uz Plenkovićevu inicijativu koju je on prvi put nedavno formulirao na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

Plenković je ondje rekao da bi mirovni pregovori vezani uz Ukrajinu između SAD-a i Rusije bez prisustva Europe bili potpuno politički neprihvatljivi, ali i da bi Europa trebala jasno odrediti tko će je za stolom predstavljati.

„To bi trebala biti osoba koja je vrlo cijenjena od svih, koju će se uvažavati i u Moskvi i u Kijevu, koja ima podršku SAD-a i europskih država i drugih lidera. Trebamo jaku vidljivost nekog snažnog tko može voditi taj proces“, poručio je Plenković.

Taj Plenkovićev zapaženi istup odmah je izazvao i komentare i tumačenja u pojedinim krugovima unutar HDZ-a kako je time zapravo Plenković kandidirao samog sebe za tu poziciju. Dodatno je znakovito da je već dva dana uoči te konferencije, jedan od izvora bliskih HDZ-u Nacionalu rekao da Plenković, nakon sada već trećeg mandata na čelu Vlade, sebi traži poziciju sličnu onoj kakvu je imao Jacques Klein, američki diplomat i general koji je vodio proces mirne integracije hrvatskog Podunavlja od 1995. do 1998.

Plenkovićev prijedlog o potrebi za snažnim predstavnikom Europske unije za Ukrajinu potaknuo je komentare da je time želio ‘inaugurirati’ samog sebe. FOTO: Marko Juric/PIXSELL

Plenković je u svom govoru isticao kako iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja može biti korisno i Ukrajini.

„Bili smo dovoljno jaki da povratimo teritorij vojno, a preostali dio u svoj smo ustavni poredak vratili uz pomoć UN-a i snažnog vodstva tadašnjeg američkog generala Kleina“, rekao je Plenković na konferenciji.

Plenkoviću blizak izvor isprva je takve navode demantirao.

O tome je li govoreći o “nekom snažnom tko u ime Europske unije može upravljati procesom mirovnih pregovora“ Plenković mislio na sebe, jedan od izvora bliskih Vladi nedavno je za Nacional izjavio:

„Republika Hrvatska i Europska unija zalažu se za to da i Europska unija i Ukrajina prisustvuju pregovorima. Premijer Plenković nije mislio da taj predstavnik bude on. Apsolutno ne. On je i do sada imao čvrste stavove oko ove teme oko koje bi se svi trebali složiti. No pitanje je razine pregovora koji će se voditi. O tome se još nije vodio ni jedan razgovor. To može biti neki ministar vanjskih poslova iz jedne od zemalja članica EU-a, ali prerano je donositi zaključke. Da je Plenković mislio na sebe, nikad to on sam ne bi rekao. On je govorio na razini principa koji je tvrd kao kamen. To je i polazište europskih čelnika: da se ujedine pa da nađu predstavnika.“

Unatoč tomu, Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu iz kvote HDZ-a, gostujući prošlog tjedna na N1 televiziji, izjavila je da je upravo Plenković najbolji kandidat za EU-ova posrednika za Ukrajinu. Potom se u subotnjem izdanju Večernjeg lista pojavio članak koji je u dijelu HDZ-a dodatno pojačao uvjerenje kako si Plenković zapravo priprema odstupnicu. U uvodu tog članka stoji:

‘’Europski izaslanik za Ukrajinu ne bi trebao biti ni jedan trenutačni europski lider jer se ta osoba treba baviti samo Ukrajinom, a ne usput i operativno voditi državu, stav je Hrvatske u razgovorima kako se Europa treba i mora uključiti u postizanje pravednog mira u Ukrajini. Hrvatski premijer ukratko je opisao kakvu osobu vidi na tom mjestu, no o konkretnim imenima se nije govorilo. Dio država prihvatio je ideju, no ona se još nije do kraja iskristalizirala…’’

Upravo u tako postavljenoj formulaciji, pojedinci unutar HDZ-a vide pripremanje terena za moguće odstupanje Andreja Plenkovića s premijerske funkcije radi mogućeg odlaska na spomenutu visoku posredničku poziciju.

Visoki izvor iz HDZ-a koji je za Nacional izjavio kako Gordana Jandrokovića drži za najprikladnijeg nasljednika Andreja Plenkovića na čelu stranke smatra da je HDZ, počevši s predizbornom kampanjom za netom održane predsjedničke izbore, ušao u završnu etapu negativne spirale koja bi mogla značajno negativno utjecati na rejting i uspjeh stranke na nadolazećim lokalnim izborima, a posebno je zabrinut jer smatra da unutar vodstva HDZ-a trenutno ne postoji dovoljno unutarnje snage da na te izazove odgovori. Tu lavinu samokritike usmjerene prema vlastitoj stranci spomenuti izvor izgovorio je u dahu te odrješito dodao sljedeće:

‘’HDZ bi u sljedećih nekoliko mjeseci mogao doživjeti ozbiljan pad s teško sagledivim posljedicama na lokalnim izborima. Koalicijska suradnja jedna je žarišna točka. Ali dodatni problem su negativna energija koju je u javni prostor kritikom usmjerenom prema predsjedniku Zoranu Milanović unio premijer Plenković te posljedice koje je taj njegov angažman proizveo. Sve je to dodatno eskaliralo time da je HDZ ignorirao njegovu predsjedničku inauguraciju. Htjeli smo ga izolirati, ali vratilo nam se kao bumerang. I sada se vrtimo kao mačka oko vruće kaše. Briga zbog kaosa koji na međunarodnoj sceni uvodi američki predsjednik Trump ubrzava pokušaje normalizacije te komunikacije koju prizivaju neki Plenkovićevi suradnici, ali Plenković po tom pitanju zasad samo šuti i postaje znakovito aktivan sugestijama o visokom posredniku koji bi u pregovorima oko ukrajinske krize trebao predstavljati EU. A to se također, ne bez razloga, već počinje tumačiti kao sondiranje terena, ako već ne i kao priprema za njegovu odstupnicu.’’

‘Plenkovićeve sugestije o visokom posredniku koji bi u pregovorima oko ukrajinske krize trebao predstavljati EU, počinju se s razlogom tumačiti kao sondiranje terena i priprema za njegovu odstupnicu’

Gordan Jandroković privukao je posljednjih dana pozornost javnosti time što je javno progovorio o potrebi normalizacije odnosa HDZ-a s predsjednikom Milanovićem. On je početkom prošlog tjedna, neposredno uoči predsjedničke inauguracije, pred više novinara tu temu opsežno komentirao, što se također moglo tumačiti i kao posredno distanciranje od ponašanja Andreja Plenkovića, koji o toj temi zasad izbjegava javno govoriti, iako nije prošlo nezamijećeno da umjesto njega potrebu normalizacije tog dijaloga priziva veći broj visokih dužnosnika HDZ-a, koji su ranije u naletima napadali Milanovića.

Jandroković je početkom proteklog tjedna izjavio kako mu je važno da otpočne proces kvalitetnije suradnje nego što je to bilo u prvom mandatu rekavši:

“Na samom početku smo rekli da nećemo ići na inauguraciju, to je odluka stranke i nje se držimo. Važno mi je da nakon inauguracije otpočne proces kvalitetnije suradnje nego u prvom mandatu s obzirom na zahtjevnost vremena u kojem živimo. Svijet se intenzivno, iz dana u dan, mijenja, veliki su izazovi i imamo potpuno nove međunarodne okolnosti, nove igre, sklapaju se novi savezi, ništa više nije kao što je bilo i zato ćemo morati kvalitetnije surađivati”.

Na primjedbu da je Milanović pružio ruku suradnje u izbornoj noći, kazao je da tek treba vidjeti tko je kome pružio ruku.

“Jedno su riječi, a drugo su djela. Riječi smo se naslušali, bilo ih je ružnih i manje ružnih, ali ono što je sada važno, s obzirom na novonastale okolnosti, to je da oni koji su nekad bili stupovi zapadnog svijeta danas mijenjaju svoje pozicije, pa o tome itekako moramo voditi računa. Primarni je interes zaštititi hrvatske građane i državne interese, a za to će sasvim sigurno trebati suradnja”.

Na pitanje znače li te riječi da i on pruža ruku suradnje, odgovorio je da se on nema s kim miriti.

Ministar obrane i potpredsjednik Vlade i HDZ-a Ivan Anušić također se smatra jednim od najizglednijih konkurenata za novog predsjednika stranke. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

“Dugo smo u politici, i predsjednik Republike i predsjednik Vlade i ja kao predsjednik Sabora, mnogi ministri, ali ponavljam – igra se promijenila, ne samo u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu i danas gledamo ono što je do jučer bilo nezamislivo, zbog čega moramo biti odgovorni kao ljudi koji su dobili povjerenje građana i pokušati maksimalno voditi računa o interesima hrvatskih ljudi i hrvatske države”, izjavio je Jandroković.

Na pitanje očekuje li uskoro sazivanje Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost, odgovorio je da je na predsjedniku Republike i predsjedniku Vlade da o tome postignu dogovor, a što se njega tiče, napomenuo je da je njegova uloga ona predsjednika Sabora te da će voditi računa da ispunjava sve ono što je u skladu s Ustavom.

Upitan je li moguća malo mekša kohabitacija u ovom mandatu, uzvratio je da to tek treba vidjeti i da će ovisiti o svim protagonistima, rekavši: “Nisu dovoljne samo riječi jer one ponekad mogu biti i finte, treba vidjeti što će biti s konkretnim djelima pa ćemo onda suditi”.

Na pitanje je li osobno spreman sjesti za stol, Jandroković je odgovorio da je kao predsjednik Sabora obavezan poštovati Ustav u teškim, izazovnim i zahtjevnim vremenima koja nose brojne rizike i prijetnje.

Nacional je još koncem siječnja od više izvora bliskih vrhu HDZ-a, ali i upućenih političkih krugova izvan stranke dobro umreženih s pojedincima iz vrha HDZ-a, doznao da se u srcu te stranke počela stvarati šira platforma koja već priprema operaciju s ciljem da aktualnog premijera Plenkovića na premijerskoj funkciji naslijedi upravo Jandroković, a na funkciji predsjednika HDZ-a aktualni potpredsjednik Vlade i HDZ-a i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Ta operacija pokrenuta je iz više razloga, a prvenstveno zbog procjena da bi Plenković mogao napustiti te dvije funkcije puno prije no što se očekuje, tada i zbog iznenadne eskalacije napetosti unutar Domovinskog pokreta koje su i tada, a i još uvijek prijete stabilnosti aktualne saborske većine.

U kontekstu kalkulacija o mogućem nasljedniku Andreja Plenkovića spominjao se i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Prema navodima istih izvora, u tu operaciju zasad pozadinski, među ostalima, uključen je i podržava je bivši zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić. Ta ekipa smatra da je Plenković potrošen i da bi trebalo stvarati novog kandidata za predsjednika stranke.

Drugi izvor također blizak vrhu HDZ-a, ali struji predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, pokušao je to sve demantirati te tvrdi da Jandroković nema nikakvih ambicija i da nije ni s kim razgovarao o bilo kakvim scenarijima koji bi uključivali HDZ bez Plenkovića. Činjenica je, međutim, da je Jandroković i u tom periodu dao znakovite izjave koje su se mogle tumačiti kao njegovo posredno distanciranje od Plenkovića, kako ima svoje mišljenje o puno toga, ali da nisu previše pametni oni koji javno kažu sve što misle.

O vjerojatnosti da Jandroković postane Plenkovićev nasljednik Nacional je tada razgovarao i s izvorima bliskima vrhu HDZ-a koji dobro poznaju Jandrokovića te su o njemu rekli sljedeće:

„Jandroković je ispucao svoje ambicije u politici i nema želju zamijeniti Plenkovića niti biti predsjednik HDZ-a ili Vlade. O tim kombinacijama govori se, doduše, u nekom budućem vremenu, ali još je prerano sada govoriti o nasljedniku Andreja Plenkovića i o tome da je HDZ gotov. To su želje nekih koji bi željeli da HDZ nema snagu ni budućnost, ali stranka je već više puta pokazala da je sposobna prevladati takve situacije i nositi se sa svim izazovima. Najlakše je sada opaliti po Plenkoviću, ali ‘ajmo se vratiti sedam, osam godina unazad, gdje smo bili na početku, i vidjeti koja su sve postignuća Plenkovićeve vlade.“

Taj izvor uvjeren je da će stranka svoju snagu potvrditi na lokalnim izborima, a o nagađanjima o nekom novom predsjedniku smatra da se uvijek ciklički ponavljaju.

„Ne znam otkud dolaze te informacije, dolazi li to iz krugova bliskih aktualnom vodstvu ili onima koji ne vole aktualno vodstvo, ali znam da se Jandroković sigurno ne bi zalijetao niti uopće upuštao u bilo kakve razgovore na tu temu“, rekao je taj izvor. Čak i kad bi Jandroković teoretski bio zainteresiran, taj izvor tvrdi da on s obzirom na svoje dugogodišnje političko iskustvo sigurno ne smatra kako bi opcija da jedan čovjek bude predsjednik stranke, a drugi Vlade, u praksi bila održiva i dobra.

‘HDZ bi mogao doživjeti ozbiljan pad s teško sagledivim posljedicama na lokalnim izborima. Koalicijska suradnja jedna je žarišna točka, a druga negativna energija koju je kritikom Milanovića unio Plenković’

„Prošlost pokazuje da to nije realno. Onaj koji je predsjednik stranke, mora biti i predsjednik Vlade. Sve ove varijante pola-pola ne prolaze dobro u praksi“, smatra taj Nacionalov izvor.

U međuvremenu se unutar stranke promijenilo upravo to da se među sve većim brojem pojedinaca sve izraženije kao jedinog predvodnika i stranke i Vlade u budućnosti vidi upravo Jandrokovića.

Unatoč tome, Jandroković zasigurno nije jedini koji se spominje u kalkulacijama povezanim s mogućim nasljednikom Andreja Plenkovića. U tom su se kontekstu već spominjali i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ali i ministar obrane Ivan Anušić.

Obojica su u više navrata nedavno privlačila pozornost javnosti nekim svojim izjavama i potezima, koji su se unutar stranke također tumačili prvenstveno u svjetlu njihova pozicioniranja prema Plenkoviću. Butković je nedavno nakon interne istrage uzroka nesreće sa smrtnim posljedicama na trajektu Jadrolinije javno zatražio smjenu Plenkoviću bliskog Davida Sopte, nakon čega je Plenković zatražio smjenu kompletne Uprave te tvrtke.

Anušić se s druge strane istaknuo s više izjava u kojima je upozoravao na moguće teritorijalne pretenzije Mađarske prema Hrvatskoj, čime se javno konfrontirao s mađarskim predsjednikom Viktorom Orbanom, prema kojem je Plenković godinama, naročito u svjetlu odnosa dviju država spram upravljanja Inom, bio primjetno neobjašnjivo koncilijantan. Tijekom prošlog vikenda Plenković nije pozvao Anušića na konzultacije s donedavnim ambasadorom Hrvatske pri UN-u Ivanom Šimonovićem, što se također u stranačkim krugovima tumači i kao posljedica njihovih zategnutih odnosa. Sve to pokazuje kako Plenković unutar stranke ima veći broj istaknutih oponenata koji zasad protiv njega javno ne istupaju.

U tom kontekstu unutar stranke Jandroković se počeo izdvajati i po tomu što u svojim javnim istupima pokazuje više mirnoće i iskustva, a više izvora s kojima je Nacional razgovarao smatra da je on trenutno najkompletniji političar kojeg stranka može ponuditi ako želi zadržati kontinuitet ostanka na vlasti.