Nedavno su objavljene konačne ljestvice upisa u srednje škole, što je važan dan za gotovo 40.000 osmaša diljem Hrvatske.

Najveći zanimanje je za opće gimnazije. No, ako se pogled baci na strukovne škole, ove godine posebno je popularan smjer – frizer.

Traženi su i referent za poslovnu ekonomiju, medicinska sestra i tehničar, turistički tehničar, tehničar za računarstvo i automehaničar, javlja HRT.

U ljetnom roku upisano 84 posto učenika

Na pitanje o ovogodišnjim rezultatima upisa u srednje škole, Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, istaknula je kako je ljetni upisni rok polučio vrlo dobre rezultate.

“Pravo upisa u ljetnom roku ostvarilo je 84 posto učenika. Ako znamo da je oko 39.000 učenika završilo osnovnoškolsko obrazovanje, možemo reći da je planirana struktura upisa dala rezultate”, rekla je Šerepac.

Dodala je da su u planiranju strukture sudjelovali brojni dionici – srednje škole, osnivači, komore i agencije.

“Modularna nastava je najveći izazov reforme strukovnog obrazovanja i nadamo se da će krenuti tempom i načinom kakav priželjkujemo, ne samo u Ministarstvu, već i svi uključeni u reformu strukovnog obrazovanja“, poručila je Šerepac.

Deset kandidata na jedno mjesto u školama za beauty sektor

Darinka Štampar Šmaguc, ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge iz Zagreba, istaknula je da su ove godine frizeri posebno iznenadili po interesu učenika.

“Na 182 upisna mjesta prijavilo se 670 učenika, a za kozmetičare je na 78 mjesta apliciralo čak 760 učenika. Skoro deset učenika natjecalo se za jedno mjesto“, naglasila je.

Smatra da su popularnost tih zanimanja i manjak drugih “ženskih” struka nakon reforme dodatno usmjerili učenike na beauty sektor.

Veliki interes i za keramičare

Anto Vidović, ravnatelj Obrtničke i industrijske graditeljske škole Zagreb, kazao je kako je ove godine najveći interes bio za novo zanimanje – oblagač podova i zidova, što odgovara starom nazivu keramičar – oblagač.

“Na jedno razredno mjesto apliciralo je 237 kandidata. To znači više od deset učenika na jedno mjesto“, rekao je Vidović.

“Pitaju ljudi zašto ne upisujemo po dva, tri razreda, ali to je kadrovski i prostorno neizvedivo”, dodao je.

Nema više ‘ako nećeš učiti, kopaj kanale’

Na pitanje je li se promijenila percepcija prema takvim zanimanjima, Vidović je odgovorio da jest.

“Ruše se te predrasude da ako nećeš učiti, ideš ‘kopati kanale‘. Zadnjih pet godina sve naše programe popunimo. Učenici ne samo da završavaju školu, već postižu uspjehe i na WorldSkills natjecanjima, u sportu, na Lidranu… Znaju se ponašati i u školi i na gradilištu“, istakao je.

Rekao je da se stigma prema takvim zanimanjima mijenja.

Štampar Šmaguc također potvrđuje da se percepcija mijenja, zahvaljujući većoj informiranosti roditelja i učenika.

“WorldSkills, sajmovi obrtništva, dani otvorenih vrata, društvene mreže – sve to pomaže da učenici i roditelji dobiju stvarnu sliku o tim zanimanjima”, ocijenila je Štampar Šmaguc.

‘Roditelji konačno pustili djecu da sama biraju što će upisati’

“Odlikaši danas upisuju i frizerske i kozmetičarske smjerove. Roditelji su konačno pustili djecu da sama biraju. Prije smo imali situacije kad su učenici iz gimnazija tražili prelazak u strukovne škole. Danas sve više učenika upisuje ono što zaista želi”, kazala je.

Šerepac ističe kako Ministarstvo ima ulogu u donošenju novih kurikula, te da zanimanja nisu ukinuta, već optimizirana i racionalizirana.

“Čak 147 novih kurikula, koliko je doneseno, kako u općeobrazovnom, ali isto tako u strukovnom dijelu, donose određene inovativne načine rada i načine rada koji će polučiti bolje ishode učenja“, naglasila je.

Štampar Šmaguc ističe prednosti modularne nastave.

“Fleksibilnost, usmjerenost na učenika koji postaje aktivniji sudionik obrazovanja. S druge strane, osjećaj uspjeha kod učenika i praćenje vrednovanja će također biti drugačiji, odnosno kratki mali moduli kada se polože učenik dobiva veću motivaciju da može i da zna, dobit će konkretni smisao kada neki sadržaj polože, kako ga primijeniti i zašto mu to treba za njegove buduće zanimanje”, pojasnila je.

“Moduli imaju veliki plus, ali imaju i veliki izazov što se tiče organizacije same nastave. Naše škole nisu sve jednako prostorno velike, nismo tu ujednačeni, tako da će tu biti i dosta razlika među školama”, zaključila je Štampar Šmaguc, a prenosi HRT.

‘OBRTNIČKA RENESANSA’ U Hrvatskoj se masovno otvaraju obrti, mnogi se drukčije ni ne mogu zaposliti