Istraživanje objavljeno u Journal of the American Medical Association otkriva alarmantan trend – mentalno zdravlje majki značajno se pogoršalo od 2016. godine. Zanimljivo, isti pad nije zabilježen kod očeva.

Da je majčinstvo najčešće predivno, ispunjavajuće i ujedno izuzetno izazovno razdoblje u životu žene nije ništa novo. Neki će reći da je uvijek bilo teško pa možda i teže, ali se nitko nije žalio. Ali ne smijemo smetnuti s uma da su žene prije imale veću podršku ‘sela’, odnosno šire zajednice, dok su danas više-manje roditelji prepušteni sami sebi. Osim toga, to što se žene prije možda nisu žalile ne znači da im je njihov način života bio ispunjavajuć i da su bile psihički dobro.

Danas smo mnogo osvješteniji o mentalnom zdravlju pa lakše uočavamo probleme na koje ljudi prije nisu obraćali pažnju – na uštrb žena, naravno. No nešto se dogodilo u posljednjih desetak godina te se čini da majke pate sve više. Tako barem pokazuju rezultati velikog američkog istraživanja koje se bazira na samoprocjeni mentalnog zdravlja ispitanika.

Majke nisu dobro i to više ne skrivaju

Istraživanje je provedeno u SAD-u, a analizirano je čak 198 417 majki s djecom do 17 godina, koje su od 2016. do 2023. godine procjenjivale vlastito mentalno i fizičko stanje ocjenama od “odlično” do “loše/vrlo loše”. Rezultati su zabrinjavajući: udio majki koje svoje mentalno zdravlje svrstavaju u “loše” ili “vrlo loše” skočio je za čak 63,6 posto.

Očekivano, podaci pokazuju da najveći teret nose one koje već žive u lošijim okolnostima – majke nižeg stupnja obrazovanja ili one bez stalnih prihoda. Stručnjaci upozoravaju da su ovakvi podaci ozbiljan poziv na promjenu – ne samo u pristupu mentalnom zdravlju majki, nego i u podršci koju im društvo pruža.

Očevi ne osjećaju isto

Dakle, istraživanje objavljeno u Journal of of the American Medical Association pokazuje da samo 25 posto majki smatra kako im je mentalno zdravlje izvrsno. Što se očeva tiče, oni su tijekom svih godina istraživanja prijavljivali bolje fizičko i znatno bolje mentalno zdravlje od majki. Konkretno, 8,5 posto majki izvijestilo je o lošem ili vrlo lošem mentalnom zdravlju, gotovo dvostruko više nego 4,5 posto očeva.

Preopterećene i usamljene

S druge strane, kao što pokazuje i američko istraživanje, psihički problemi srećom sve su manji tabu. Počinjemo sve otvorenije pričati o mentalnom zdravlju, a to je ujedno i najbolji prvi korak ka poboljšanju stanja. Tako sve više majki danas priznaje da se osjećaju preplavljeno, tjeskobno i kronično iscrpljeno, odnosno kao da „više ne mogu“.

Ako je to trenutačno i vaše iskustvo, važno je znati da niste sami i da postoje načini kako prepoznati znakove i pružiti si podršku. Najprije treba identificirati mentalne probleme s kojima se majke najčešće suočavaju, to su:

• Postporođajna depresija i anksioznost – osjećaj tuge, iscrpljenosti, brige i ponekad strahova koji mogu pratiti period nakon poroda.

• Preopterećenost i kronični stres – balansiranje između majčinskih obaveza, posla, kućnih poslova i vremena za sebe često dovodi do osjećaja preplavljenosti.

• Osjećaj krivnje i nesigurnosti – mnoge majke osjećaju da nisu dovoljno dobre, što može dodatno opteretiti mentalno zdravlje.

• Nesanica i problemi sa snom – zbog dojenja, buđenja tijekom noći i stresa, kvalitetan san često nedostaje.

• Anksiozni poremećaji – uključuju stalnu zabrinutost za dobrobit djeteta, obitelj i budućnost.

• Izolacija i usamljenost – posebno kod samohranih majki ili onih koje nemaju dovoljno podrške.

• Depresija općenito – ne mora uvijek biti vezana samo uz postporođajni period, već može biti i dugotrajnija.

Kako prepoznati da vam treba pomoć

Ako se osjećate tjeskobno ili potišteno duže od nekoliko tjedana, ako imate problema sa spavanjem, imate osjećaj da se ne možete povezati s bebom, ili ako osjećate da ne možete podnijeti sve obaveze bez osjećaja iscrpljenosti, važno je da to ne ignorirate. Sve su to signali da trebate stati i potražiti podršku.

Kako si pomoći

• Razgovarajte o svojim osjećajima s partnerom, prijateljima ili obitelji – otvorena komunikacija je ključna.

• Potražite stručnu pomoć ako vam je potrebna – psiholozi i terapeuti imaju alate koji vam itekako mogu pomoći.

• Postavite granice i ne bojte se reći “ne” kada je previše.

• Odvojite vrijeme za sebe – čak i kratke pauze za šetnju, meditaciju ili hobije mogu osvježiti um i tijelo.

• Budite nježni i blagi prema sebi – nemojte biti previše strogi, svaka mama ima dobre i loše dane.

• Uključite se u grupe podrške koje vam mogu pomoći da se osjećate manje usamljeno.

• Vodite računa o tijelu kroz redovitu fizičku aktivnost i zdravu prehranu.

Mentalno zdravlje majki nije nikakav luksuz – baš naprotiv, to je temelj dobrobiti cijele obitelji. Kad se mama osjeća podržano, mirno i dovoljno snažno, njezin partner i djeca također osjećaju isto. Zato, ako osjećate da ste na rubu, zapamtite: tražiti pomoć je znak snage, ne slabosti. Posvetite potrebnu pažnju svom mentalnom zdravlju. Na taj način ne samo da pomažete sebi, već i gradite zdravije i sretnije okruženje za svoje dijete i svoje bližnje.