Europska komisija objavila je u srijedu prijedlog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura. Riječ je o dosad najambicioznijem prijedlogu. 

Najveća promjena je novi način određivanja financijske omotnice za države članice, koji najviše kritiziraju zastupnici Europskog parlamenta. Na tu stavku otići će gotovo pola proračuna. Slijedi Fond za konkurentnost u kojem će se za inovacije u obranu i svemir izdvojiti 131 milijarda, dok je treća stavka Globalna Europa iz koje će se uz ostalo financirati i pomoć za zemlje kandidatkinje.

Ekonomski stručnjak Neven Vidaković rekao je da svi veliki planovi koji su nastali nakon korone nisu uspjeli. “Kad krenete s nekom fiskalnom ekspanzijom, povećate proračun, potrošite novac, to se u ekonomskom rastu vidi za 2-3 godine. Korona je bila 2020. i kad pogledate ekonomski rast EU-a 2025., imate rast od 1%. Sva ta velika fiskalna ekspanzija nije uspjela jer je napravljena na krivi način”, rekao je za HRT.

EUROPSKI PRORAČUN Ovo je prijedlog EK za Hrvatsku. Plenković optimist, Bosanac upozorava

Dodao je da u Hrvatskoj imamo veliki ekonomski rast zato što taj novac upotrebljavamo za obnovu fasada i nešto malo infrastrukture, što kratkoročno digne BDP. “Sad kad niste ostvarili ekonomski rast, ne možete dobiti veliku fiskalnu masu, a zbog političkih razloga je želite i morate vraćati dugove koje u stvari niste dobili iz investicija. Tako veliki udio otplate duga u proračunu je u stvari priznanje da svi kohezijski fondovi, fondovi koordinacije, tzv. nindža kornjače fondovi u stvari ne funkcioniraju jer su temelj preraspodjele koja se temelji na centralnom planiranju iz Bruxellesa”, rekao je Vidaković.

Istaknuo je da je “EU u stanju Jugoslavije 1988. godine” i dodao da su ekonomski problemi sada manje važni, politička nestabilnost je puno veća.

“EU pati od enormne političke nestabilnosti, između sebe pojedine države i unutar pojedinih država kao što su Njemačka i Francuska. Kao što je Jugoslavija napustila tržišne mehanizme koje je koristila i okrenula se centralnom planiranju, tako sad i EU misli da može povećanjem poreza, grupiranjem novca, jednostavno preraspodijeliti i ispolirati i prepakirati. To nije uspjelo Jugoslaviji koja je imala puno bolje ekonomiste nego što danas ima EU, neće uspjeti ni EU, sto posto”, rekao je ekonomski stručnjak i zaključio da je ovaj proračun nametnut da bi se povećala kontrola EU-a.

NEZASITNA URSULA Dužnosnici EU-a na nogama zbog proračuna: ‘Riječ je o mračnoj matematici’