Privatne tvrtke neosnovano optužuju HŽ Infrastrukturu za nedostatni propusni kapacitet pruge od Luke Rijeka do unutrašnjosti, a zapravo žele na tu državnu tvrtku prebaciti trošak nabave dodatnih lokomotiva za prijevoz većeg tereta iz nove luke na Zagrebačkoj obali

Nekoliko privatnih tvrtki za prijevoz tereta željeznicom koje posluju u Hrvatskoj više od godinu dana inzistiraju da državna tvrtka HŽ Infrastruktura (HŽI) preuzme dio njihova poslovanja vuče vlakova na dionici pruge Rijeka – Lokve iako su svjesne da ona nema ovlasti za poslove vuče vlakova i da je takav zahtjev suprotan zakonu. Visoki izvor blizak Upravi HŽ-a za Business&Banking je potvrdio da pritiscima na HŽI privatni prijevoznici žele osigurati da im državna tvrtka snosi trošak koji oni ne žele prihvatiti.

Te tvrtke već duže vrijeme HŽ Infrastrukturu, na čijem je čelu predsjednik Uprave Ivan Kršić, optužuju za navodni nedostatni propusni kapacitet željezničke pruge koja vodi od Luke Rijeka prema unutrašnjosti, koja je vrlo frekventna upravo za teretni prijevoz. Privatni kargo prijevoznici – ENNA Transport, hrvatska podružnica švicarskog prijevoznika Rail Cargo Carrier, riječki Transagent, švicarski Trans Rail AG i mađarski Trail Hungary – tvrde da im HŽI prema sadašnjem stanju željezničke pruge od riječke luke prema unutrašnjosti ne može osigurati transport broja vlakova potrebnih za prijevoz kontejnera spomenutom dionicom.

No naš izvor tvrdi da je to samo izgovor i sredstvo pritiska na HŽI jer, prema njegovim riječima, ta pruga već sada ima višestruko veći kapacitet od potrebnoga. Dapače, tvrdi i da privatne prijevozničke tvrtke takvim neosnovanim optužbama vrše pritisak na HŽI kako bi na leđa državne tvrtke zadužene za održavanje željezničke infrastrukture prebacili troškove najma dodatnih lokomotiva koje su im potrebne za vlastito poslovanje, a koje one same ne žele preuzeti.

Potpisivanjem ugovora o izgradnji Zagrebačke obale, najsuvremenijeg kontejnerskog terminala u Rijeci koji su u studenome 2021. potpisale tvrtke APM Terminali i ENNA Logic, članica ENNA Grupe u vlasništvu Pavla Vujnovca, kao partneri na velikom projektu nazvanom Rijeka Gateway, najavljivao se prihvat oko milijun kontejnera na godinu. Prva faza tog velikog projekta već je dovršena i Zagrebačka obala bi uskoro, u drugoj polovini ove godine, trebala biti puštena u promet.

Oko 60 posto kontejnera koji će stizati na novi kontejnerski terminal Zagrebačka obala, kao i na onaj postojeći na Brajdici, prema svojim krajnjim odredištima će krenuti vlakovima. Nacionalov izvor navodi da je kapacitet prihvata postojeće željezničke infrastrukture na oba terminala oko 720.000 kontejnera na godinu – 360.000 kontejnera koji pristižu na terminal Brajdica i još 360.000 koliki će biti kapacitet Zagrebačke obale kada bude puštena u promet – koji bi prema krajnjim odredištima trebali krenuti vlakovima. Iz projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničkog kolodvora na kontejnerskom terminalu Brajdica, koju je još 2016. izradilo Željezničko projektno društvo Zagreb, vidljivo je da se do 2030. očekuje puni kapacitet rada kolodvora od 28 vlakova dnevno.

HŽ Infrastruktura, državna tvrtka koju vodi predsjednik Uprave Ivan Kršić, pod pritiskom je privatnih kargo prijevoznika zbog povećanog kapaciteta tereta iz nove riječke luke Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

„Tada bi se u kontejnerskoj luci Brajdica pretovarilo godišnje oko 6000 TEU (međunarodna mjerna jedinica za kontejnerski prijevoz, predstavlja kapacitet robe standardnog ISO kontejnera, op.a.). Od toga bi 60 posto prevozila željeznica, ili 360.000 TEU godišnje“, stoji u toj dokumentaciji.

Prema istom autoru, kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali imao bi identičan kapacitet prihvata od 600.000 TEU, „uz očekivani promet željeznicom od 60 posto ukupnog kapaciteta kontejnerskog terminala“. Prema predikcijama Željezničkog projektnog društva, željeznička infrastruktura će na dnevnoj bazi osigurati prosječno 16 željezničkih kompozicija koje bi trebale biti dostatne da spomenuti broj kontejnera prevezu prema unutrašnjosti i dalje prema krajnjim odredištima, što drugim riječima znači da bi s dva kontejnerska terminala dnevno prema unutrašnjosti odlazile u prosjeku 32 željezničke kompozicije natovarene kontejnerima, a maksimalno bi bilo 38 kompozicija.

„Sadašnji kapacitet željezničke pruge Rijeka – Zagreb i više je nego dovoljan da preuzme predviđen broj kompozicija ne samo u ovom trenutku, nego i u budućnosti jer su sva uska grla na pruzi obnovljena i proširena. Već danas tom prugom može prometovati i više od 80 vlakova dnevno, što je posve dovoljno da prihvati kompletan broj kontejnera koji stižu na dva spomenuta terminala u narednih 10 godina“, kategorički tvrdi naš izvor.

Iz dokumenta koji je u posjedu Business&Bankinga, koji je izdala tvrtka Rijeka Gateway (RGW) i koji iznosi predikcije rasta kontejnerskog prometa od 2025. do 2035., vidljivo je da RGW u 2035. na svojim terminalima predviđa prihvat 301.443 kontejnera na godinu koji će biti prevoženi željeznicom. Tu količinu kontejnera će 2035., prema tom planu, prevesti 3966 vlakova na godinu, odnosno u prosjeku oko 12 kompozicija dnevno.

Prema maksimalnim predikcijama intenziteta željezničkog prijevoza, sa Zagrebačke obale prema unutrašnjosti vozit će najviše 14 teretnih željezničkih kompozicija dnevno, što je daleko manje od sadašnjeg stvarnog kapaciteta toga pravca. Izvor Business&Bankinga, pozivajući se na sve do sada objavljene projekcije, kategorički tvrdi da sadašnja pruga ima sasvim dovoljan kapacitet transporta i može podnijeti značajno veći broj teretnih vlakova dnevno, no da stvarni razlog spora leži u posve drugom problemu.

Naime, jedan dio pruge – relacija od Rijeke do stanice Lokve u dužini od oko 40 kilometara – vrlo je strm pa jedna lokomotiva koja vuče u prosjeku 20-ak ili više vagona natovarenih kontejnerima ne može izvući cijelu teretnu kompoziciju na toj relaciji. Da bi se savladao taj uspon, kompoziciju trebaju vući dvije lokomotive, objasnio je isti visoki izvor dobro upućen u tehničke detalje željezničkog prometa navedenom trasom. Jedina tvrtka koja na raspolaganju ima dvije lokomotive za ovu potrebu je državna tvrtka HŽ Cargo.

HŽ INFRASTRUKTURA dosad je tolerirala da se na relaciji Rijeka- Lokve kompozicije dijele napola pa spajaju u Lokvama

No privatne kompanije ne raspolažu s dvije lokomotive na toj relaciji pa uspon savladavaju tako da kompoziciju u Rijeci podijele na pola, potom jedna lokomotiva polovinu kompozicije vozi do Lokava, tamo je ostavlja i vraća se ponovo u Rijeku po drugu polovinu kompozicije. U Lokvama se kompozicija spaja i dalje kompletnu kompoziciju prema Zagrebu vuče jedna lokomotiva. HŽI je, prema riječima istog izvora, do sada izlazio u susret prijevozničkim tvrtkama i tolerirao im takav sistem prijevoza, iako on dvostruko smanjuje kapacitet pruge.

No kad u skoro vrijeme, krajem ove godine, Zagrebačka obala kao kontejnerski terminal krene u promet i kad se dvostruko poveća broj prihvata kontejnera, a time i broj vlakova koji taj teret voze prema unutrašnjosti, takav način dvostrukog transporta na kratkoj relaciji od Rijeke do Lokava više neće biti moguć jer će zagušiti prugu. HŽI je stoga od privatnih tvrtki zatražio da riješe problem i da na spomenutoj relaciji omoguće transport cijele kompozicije za svoje vlakove i tako rasterete prugu.

A da bi to mogle učiniti potrebno je da nabave – kupe ili unajme – još najmanje jednu lokomotivu koja bi, uz postojeću, pomogla da njihova teretna kompozicija savlada strmi uspon do Lokava bez potrebe dijeljenja kompozicije. No čini se da taj zahtjev spomenutim privatnim tvrtkama nije dobro sjeo. Oni, prema riječima našeg izvora, taj trošak kupnje ili najma dodatne lokomotive na sve moguće načine žele izbjeći.

RIJEKA GATEWAY PROJECT: Novi boom investicija s jednim ciljem: ‘Luka Rijeka će prestići Kopar’

Tvrtka ENNA Transport, članica ENNA Grupe koja se bavi željezničkim teretnim prijevozom i uz HŽ Cargo jedan je od najvećih teretnih prijevoznika u Hrvatskoj, u želji da riješi ovaj problem bez financijskog opterećenja, od HŽ Infrastrukture je prije godinu dana zatražila da HŽI raspiše natječaj putem kojega bi se pronašao željeznički prijevoznik koji će, uz njihove lokomotive, na toj kratkoj relaciji dužine oko 40 kilometara pružati uslugu vuče teretnih kompozicija drugom lokomotivom.

Sporno u tom zahtjevu je činjenica, kaže izvor Business&Bankinga, da privatne tvrtke zahtijevaju da HŽI snosi trošak toga najma, što je neprihvatljivo jer narušava tržišnu utakmicu. Naime, tvrdi isti izvor, državna tvrtka HŽ Cargo posjeduje vlastite dodatne lokomotive i posao vuče na spomenutoj relaciji s dvije lokomotive obavlja sama, pa bi prihvaćanje zahtjeva da HŽI kao državna tvrtka na vlastiti trošak pruža uslugu dodatne vuče vlakova privatnim tvrtkama bilo protumačeno kao neosnovano pogodovanje privatnim prijevoznicima.

Izvor Business&Bankinga kaže da je HŽI predlagao privatnim kargo prijevoznicima da se međusobno dogovore i da zajednički kupe ili unajme jednu ili dvije lokomotive za svoje potrebe, po uzoru na susjednu luku Kopar u kojoj su se privatni prijevoznici suočili sa sličnim problemom no savladali su ga zajednički, podijelivši trošak nabave dodatnih lokomotiva za potrebe dodatne vuče kompozicija na strmom dijelu pruge.

Tvrtka ENNA Transport želi riješiti nabavu dodatne lokomotive za strmi uspon do Lokava bez financijskog tereta

Odgovor hrvatskih prijevoznika bio je negativan, oni nisu našli interes za zajedničko rješavanje problema. „Oni su jedni drugima konkurencija i nemaju interes međusobno se pomagati. Procijenili su da im se nabava jedne ili dvije lokomotive ne isplati za tako malu relaciju i za svega nekoliko teretnih kompozicija dnevno koliko će ih u narednim godinama prometovati na toj pruzi“, objasnio je naš izvor.

Reagirajući na zahtjev privatnih prijevoznika, a budući da vuča vlakova nije u domeni poslova tvrtke koja se isključivo bavi izgradnjom i održavanjem željezničke infrastrukture, Uprava HŽI-a je od Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) zatražila mišljenje je li HŽI dužan osigurati ispomoć pri vuči vlakova privatnih željezničkih prijevoznika na spomenutoj dionici.

Posebno su zatražili procjenu je li „zahtjev ENNA Transporta u skladu s odredbama Zakona o željeznici, posebno s načelom razdvajanja pružanja usluga željezničkog prijevoza i upravljanja željezničkom infrastrukturom, te kako bi predloženo rješenje utjecalo na tržište željezničkih usluga i usluga željezničkog prijevoza u RH“. Odgovor HAKOM-a koji je HŽI-u upućen 24. siječnja ove godine posve je jasan: pravna osoba koja nudi uslugu vuče prema Zakonu o željeznici (ZOŽ) smatra se željezničkim prijevoznikom, a tvrtka HŽ Infrastruktura za takvu djelatnost nije registrirana.

„Naime, pravna osoba koja nudi uslugu vuče se sukladno članku 5. ZOŽ-a smatra željezničkim prijevoznikom. Štoviše, dužnost je željezničkog prijevoznika kao pravne osobe čija je glavna djelatnost pružanje usluga željezničkog prijevoza putnika ili tereta, da osigura vuču, ali je dopušteno djelovanje i željezničkog prijevoznika kao pravne osobe koja pruža samo uslugu vuče vlakova. Stoga bi HŽI ugovaranjem na predloženi način sa željezničkim prijevoznikom koji bi u njegovo ime pružao uslugu vuče postupao kao prijevoznik. Kako bi HŽI mogao djelovati kao prijevoznik i baviti se pružanjem usluge vuče, morao bi ishoditi dozvolu za obavljanje usluga željezničkog prijevoza sukladno člancima 33. do 38. ZOŽ-a kao i jedinstvenu potvrdu o sigurnosti sukladno Zakonu o sigurnosti interoperabilnosti željezničkog sustava“, stoji u odgovoru HAKOM-a. A to drugim riječima znači kompletnu reorganizaciju poslovanja HŽI-a, o kojoj je u ovom slučaju kada se traži najam jedne ili dvije lokomotive na dionici od svega 40 kilometara posve bespredmetno raspravljati.

Na kraju svojeg odgovora HAKOM ističe: „Također, pripremajući ovo mišljenje, HAKOM je proveo postupak stručnih konzultacija s europskim regulatornim tijelima iz Skupine neovisnih regulatornih tijela u željeznici – IRG-Rail, gdje je među ostalim utvrdio da se usluge ove vrste u pravilu pružaju na komercijalnoj osnovi između samih željezničkih prijevoznika, primjerice u Sloveniji na dionici Koper – Postojna.“ Drugim riječima, i HAKOM sugerira privatnim tvrtkama da problem riješe dogovorom među sobom na način kako su to riješili prijevoznici u Sloveniji.

Tvrtke APM Terminali i ENNA Logic, članica ENNA Grupe u vlasništvu Pavla Vujnovca, potpisale su 2021. ugovor o izgradnji Zagrebačke obale Photo: Matija Habljak/PIXSELL

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje vodi ministar Oleg Butković odgovoreno nam je da je to ministarstvo upoznato sa zahtjevom koji je ENNA Transport uputio HŽI-u.

„Zahtjev je bio tema na sastancima s predstavnicima Lučke uprave Rijeka, Rijeka Gateway, HŽ Infrastrukture i Ministarstva. Kako je ENNA Logic koncesionar Zagrebačke obale ujedno su i predstavljali željezničkog prijevoznika ENNA Transport. Spomenuti zahtjev je iznesen na sastancima, a od željezničkih prijevoznika koji se bave prijevozom tereta prisutni su bili predstavnici ENNA Transporta. Dogovoreno je da ENNA Transport uputi pisani zahtjev HŽ Infrastrukturi te da se HŽ Infrastruktura obrati HAKOM-u kao regulatoru o usklađenosti zahtjeva sa zakonskom regulativom“, stoji u odgovoru Ministarstva koje je naglasilo i da se potpuno slaže s ocjenom HAKOM-a.

Ističu i da je „na svim dosadašnjim sastancima istican zajednički stav prijevoznika, Ministarstva i upravitelja infrastrukture da će, kao i do sada, zajednički nastaviti razmatrati sve opcije za poboljšanje uvjeta na željezničkog mreži te raditi na modelima njezina unaprjeđenja“.

Na pitanje Business&Bankinga je li im poznato ima li željeznička pruga od Rijeke prema unutrašnjosti dovoljan kapacitet da propusti sve kompozicije za prijevoz kontejnera, iz Ministarstva su odgovorili da su „od HŽ Infrastrukture dobili informaciju da željeznička pruga od Rijeke prema unutrašnjosti ima dovoljan kapacitet da propusti sve željezničke kompozicije za prijevoz kontejnera navedenom trasom uz predviđeno povećanje prometa u punom opsegu“. Dodali su i da je HŽ Infrastruktura izradila analizu prometa vlakova na navedenoj dionici za prethodnih 10 godina te da je za naredni period uračunat rast prometa prema podacima Lučke uprave Rijeka.

Budući da se jedna od zamjerki privatnih prijevoznika odnosila i na problem izgradnje dvokolosiječne nizinske željezničke pruge na relaciji Rijeka – Zagreb o kojoj se govori već godinama i koja bi nakon dovršetka trajno riješila problem prijevoza teretnih kompozicija dvjema lokomotivama na dionici Rijeka – Lokve, upitali smo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u kojoj je fazi taj projekt i do kada bi trebao biti dovršen.

Evo što su nam rekli: „Na dionici Zagreb Glavni kolodvor – Hrvatski Leskovac dugoj 10 kilometara u tijeku je izrada projektne dokumentacije, na projektu Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac dužine 44 kilometra u tijeku su radovi na osam od 11 etapa projekta, za dionice Karlovac – Oštarije (39 km) i Skradnik – Krasica – Tijani (72 km) u tijeku je izrada studijske dokumentacije, a na dionici pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani (27 km) izrađeni su studija izvodljivosti, analiza troškova i koristi, studija utjecaja na okoliš, idejni projekt i ishođena lokacijska dozvola. Zbog izrazite kompleksnosti nizinske pruge u ovome trenutku teško je točno odrediti kada će u cijelosti biti završena, ali planirano je da to bude u sljedećih desetak godina.“

Zatražili smo od nekoliko najvećih željezničkih prijevoznika – ENNA Transporta, Transagenta i Rail Cargo Carriera – da komentiraju spor s HŽI-om i da nam odgovore na niz pitanja o tome kako danas rješavaju problem transporta kompozicija na relaciji Rijeka – Lokve, jesu li razmatrali mogućnost zajedničke nabave ili najma lokomotive za potrebe vuče na spomenutoj relaciji, a zanimalo nas je i kojom dinamikom će rasti broj njihovih teretnih kompozicija na relaciji Luka Rijeka – Zagreb do 2035.

Zatražili smo i da komentiraju odgovor HAKOM-a koji ne ide na ruku zahtjevu koji su uputili HŽI-u. No odgovori na mnoga naša pitanja nisu bili konkretni. Hrvatska podružnica Rail Cargo Carriera, koju vodi Irena Jelić, odgovorila je tek kratko da oni nisu uputili nikakav sličan upit HAKOM-u te su oštro demantirali navodnu, neslužbenu informaciju kako namjeravaju podići tužbu protiv HŽ Infrastrukture.

„U svojih već preko 10 godina poslovanja, željeli bismo istaknuti odličnu suradnju s predstavnicima HŽ Infrastrukture unatoč silnim ulaganjima i poremećajima koji proizlaze iz takve situacije. Zajedno s ostalim prijevoznicima na tržištu sudjelujemo na sastancima s predstavnicima HŽ Infrastrukture na gotovo dnevnoj razini te radimo na iznalaženju rješenja najpovoljnijeg za sve uključene strane“, stoji na kraju njihova kratkog odgovora.

Ništa rječitiji nisu bili ni iz ENNA Transporta: „ENNA Transport, pojedinačno ni skupno s drugim prijevoznicima, ne planira podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske. Naprotiv, stav ENNA Transporta je da treba nastaviti suradnju svih željezničkih prijevoznika, Upravitelja infrastrukture i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture s ciljem poboljšanja uvjeta na željezničkoj mreži.“

Pitanje koje smo postavili svim tvrtkama i u kojem smo zatražili da se očituju jesu li i s kakvim rezultatom međusobno razgovarali o mogućnost zajedničke nabave ili najma lokomotiva za potrebe vuče na relaciji Rijeka – Lokve ostalo je bez odgovora, kao i naš upit da, sukladno vlastitim poslovnim planovima i projekcijama poslovanja u narednim godinama, procijene rast broja teretnih transporta na relaciji Luka Rijeka – Zagreb do 2035. kako bi se te projekcije usporedile s kapacitetom trase. Riječki Transagent, na čijem je čelu član Uprave Tomislav Brajnović, u potpunosti je ignorirao upit Business&Bankinga za razjašnjenje problema. Naredni mjeseci trebali bi pokazati kako će se razvijati ova situacija.

Ispravak: ‘ENNA Transport ne traži da država plati dodatne lokomotive’

“U tjedniku Nacional izdanom 15. travnja 2025. godine objavljen je članak pod naslovom Privatni kargo prijevoznici pritišću HŽI jer žele da država plati cijenu dodatnih lokomotiva, autorice Sandre Carić Herceg. Članak sadrži netočne informacije te vas molim da u skladu sa Zakonom o medijima objavite ovaj Zahtjev za objavom ispravka informacija.

Naslov članka „Privatni kargo prijevoznici pritišću HŽI jer žele da država plati cijenu dodatnih lokomotiva“ čitatelje dovodi u zabludu, tj. sadrži neistinu.

ENNA Transport, privatni kargo prijevoznik, ne želi i nikada nije tražila da država plati cijenu dodatnih lokomotiva potrebnih za vuču na dionici pruge kojom se članak bavi, niti na bilo kojoj drugoj dionici pruge.

Neistinu sadrži i podnaslov „Privatne tvrtke neosnovano optužuju HŽ Infrastrukturu za nedostatni propusni kapacitet pruge od Luke Rijeka do unutrašnjosti, a zapravo žele na tu državnu tvrtku prebaciti trošak nabave dodatnih lokomotiva za prijevoz većeg tereta iz nove luke na Zagrebačkoj obali.“

Nije istina da privatna tvrtka ENNA Transport optužuje HŽI za nedostatni propusni kapacitet pruge. ENNA Transport, drugi prijevoznici, ali i drugi investitori na području riječkoga bazena te Lučka Uprava Rijeka, iznijeli su brojne prijedloge za koje smatraju da mogu ubrzati željeznički promet na postojećoj infrastrukturi (dok se ne izgradi nova, nizinska pruga), a na korist svih korisnika, prijevoznika pa i HŽI. U prijedlozima ENNA Transporta i drugih navedenih subjekata ne traži se da HŽI nabavi/kupi dodatne lokomotive.

U tekstu se nadalje tvrdi da: “privatni prijevoznici žele osigurati da im državna tvrtka snosi trošak koji oni ne žele prihvatiti.“ kao i da „Tvrtka ENNA Transport želi riješiti nabavu dodatne lokomotive za strmi uspon do Lokava bez financijskog tereta“

Ta tvrdnja ne odgovara činjenicama. Prijedlog ENNA Transporta (te dokumente i prepiske posjedujemo i mi) bio je da svaki prijevoznik snosi svoj dio troška.

U tekstu se navodi i kako „privatne kompanije ne raspolažu s dvije lokomotive na toj relaciji…“.

Ta tvrdnja nije istinita. Naime, samo ENNA Transport na toj dionici svakoga dana vozi u prosjeku 5 lokomotiva koje vuku terete više klijenata iz riječkoga bazena.

Na kraju napominjemo kako ENNA Transport kao željeznički kargo prijevoznik u dobroj vjeri, najboljoj namjeri i konstruktivno, već godinama predlaže rješenja za ubrzavanje željezničkog kargo prijevoza na postojećoj infrastrukturi čije korištenje plaćaju svi prijevoznici. Pri tome, u nastojanju da sve bude u skladu sa Zakonom, tražimo i mišljenja nadležnih institucija koja poštujemo i u skladu s kojima postupamo.

ENNA Transport će i dalje nastaviti tražiti i predlagati rješenja za poboljšanje i ubrzanje željezničkog prijevoza, na korist svih prijevoznika, privatnih i državnih, kao i upravitelja infrastrukturom te će nastaviti konstruktivnu komunikaciju i sa HŽI. Vjerujemo kako će, zajedničkim trudom i nastojanjem svih zainteresiranih strana, do poboljšanja i ubrzanja željezničkog kargo transporta u konačnici i doći, a sve kako bi se povećala konkurentnost gospodarskih subjekata riječkoga bazena i Luke Rijeka u odnosu na druge luke sjevernoga Jadrana.

S obzirom na sve navedeno, molim da u skladu sa Zakonom o medijima, a radi istinitog informiranja javnosti objavite ovaj Zahtjev za objavom ispravka informacija.

S poštovanjem

Dorotea Lazanin Jelenc, direktorica korporativnih
komunikacija i marketinga ENNA grupe