Hrvatska i dalje uvelike ovisi o uvozu električne energije, a suša i neisplativost proizvodnje struje iz fosilnih izvora dodatno naglašavaju ograničenu samodostatnost njezinog elektroenergetskog sustava, kaže se u analizi gospodarsko-interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH).

U prilog tim ocjenama OIEH iznosi pokazatelje za drugo ovogodišnje tromjesečje, prema kojima je to razdoblje bilo obilježeno nastavkom visoke razine uvoza, te je uvoz električne energije činio 17,3 posto ukupne raspoložive energije.

OIEH smatra da to ukazuje na nedovoljnu domaću proizvodnju i potrebu za snažnijim oslanjanjem na vlastite izvore. Gledano po mjesecima, u travnju je udio uvoza iznosio 4,9 posto, svibnju 19,6, a u lipnju 32 posto.

PREVIŠE TROŠIMO Hrvatska je opet uvoznik električne energije

OIEH tvrdi da podatak za lipanj potvrđuje “zabrinjavajući trend energetske ovisnosti Hrvatske, posebno u ljetnim mjesecima”.

‘Nužno je ubrzati projekte obnovljivih izvora i paralelno ulagati u elektroenergetsku mrežu’

Udruženje iznosi i da je proizvodnja hidroelektrana bila 23 posto manja u odnosu na višegodišnji prosjek, zbog izostanka proljetnih kiša i slabijeg topljenja snijega, čime je izostao ključan sezonski doprinos toga obnovljivog izvora. Istodobno je proizvodnja iz elektrana na fosilna goriva prepolovljena (pad od 51,6 posto), zbog Termoelektrane Plomin koja je bila van pogona te zbog, kako se navodi, ekonomske neisplativosti rada termoelektrana na plin.

Pozitivan pomak donijeli su ostali obnovljivi izvori energije – sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin, koji su prema podacima koje u analizi donosi OIEH po prvi put zauzeli vodeće mjesto u strukturi raspoložive energije s udjelom od 29,7 posto.

IVICA JAKIĆ ‘Uvozimo 40 posto struje, a solari i vjetroelektrane struju proizvedenu u RH prodaju strancima i zarađuju’

“Kako bismo smanjili ovisnost o uvozu i osigurali stabilnu opskrbu u uvjetima klimatskih i tržišnih promjena, nužno je ubrzati razvoj projekata obnovljivih izvora i paralelno ulagati u elektroenergetsku mrežu i napredne sustave za pohranu energije. Samo fleksibilna i moderna mreža može omogućiti veću integraciju obnovljivih izvora, stabilnost sustava i zaštitu krajnjih korisnika od volatilnosti cijena”, kaže se u komentaru analize.

Ujedno se podsjeća da OIEH u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj, Energetskim institutom Hrvoje Požar i Fakultetom elektrotehnike i računarstva, izrađuje studiju o lokacijama mrežnih zagušenja i potrebi za baterijskim spremnicima u Hrvatskoj. Rezultati te studije poslužit će kao temelj za strateško planiranje i usmjeravanje ulaganja, a krajnji cilj je izgraditi energetski sustav koji je pouzdan, samodostatan i u službi zelene tranzicije, kažu stručnjaci iz OIEH-a.