Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, usporedio je plaće u Hrvatskoj i Sloveniji i utvrdio da su plaće u hrvatskom javnom sektoru gotovo dosegnule slovenske, unatoč manjem BDP-u i nižim poreznim davanjima. Ističe da je uzrok tome reforma plaća u javnom sektoru.

Dok nastavnici štrajkaju zbog preniskih koeficijenata, Vlada naglašava prošlogodišnji značajni rast plaća kroz izmjene koeficijenata.

Prema Nestiću, prosječne neto plaće u hrvatskom javnom sektoru prošle su godine bile približno jednake slovenskim, iako je slovenski BDP 45 posto veći. U domaćem javnom sektoru plaće su bile 40 posto veće od onih u prerađivačkoj industriji, dok su u Sloveniji razlike između sektora znatno manje.

“Sve ovo ukazuje na znatno povoljniji položaj javnog sektora u Hrvatskoj u odnosu na ostatak gospodarstva. Usporedba sa Slovenijom ukazuje da je Hrvatska s rastom plaća u javnom sektoru otišla iznad razina koje sugerira ukupna razina razvijenosti, odnosno snaga i razvijenost poslovnog sektora”, kaže Nestić.

APSURDNA VLADA Učitelj ima koeficijent 2,01, a stručni savjetnik za trening i obuku konja 2,2

“Na to isto tako upućuju i ukupni izdaci opće države za naknade zaposlenima, pri čemu je procijenjeno da Hrvatska nakon reforme plaća iz 2024. godine na te naknade izdvaja 13,2 posto BDP-a, što je drugi najveći izdatak u EU-u“, dodaje.

“Veće relativne izdatke za plaće ima samo Danska, dok Hrvatska ima čak i nešto veće izdatke od Finske i Belgije. Iako je po tom slična visokorazvijenim zemljama s dugom tradicijom snažne socijalne države, Hrvatska po svojoj razvijenosti i kapacitetima upravljanja javnim sredstvima ne pripada ovom krugu zemalja, što otvara rizike za fiskalnu održivost ovakvog stanja”, ustvrdio je Nestić u svojoj analizi.

Prosječna bruto plaća u Sloveniji je lani iznosila 2395 eura (31,5 posto više nego u Hrvatskoj), a minimalna plaća 1278 eura. Iako su bruto plaće znatno veće, zbog nižih poreza u Hrvatskoj, razlika u neto plaćama je manja – prosječna neto plaća u Sloveniji bila je 1650 eura, a u Hrvatskoj 1356 eura, prenosi tportal.

Slovenija ima jaču industriju

U privatnom sektoru, slovenski radnici imaju 38% veću neto plaću u prerađivačkoj industriji i 27,5 posto veću plaću u trgovini nego hrvatski radnici. U javnom sektoru razlike su manje: neto plaće u javnoj upravi i obrani u Sloveniji su bile tek 6,9 posto veće nego u Hrvatskoj, a u obrazovanju gotovo izjednačene, dok su u zdravstvu u Hrvatskoj čak i nešto više.

Podaci za prvu polovicu 2025. godine pokazuju velike razlike u visini minimalnih plaća među državama članicama Europske unije. Prema infografici izrađenoj na temelju podataka Eurostata, najvišu minimalnu plaću i dalje ima Luksemburg, s 2.638 eura bruto mjesečno, dok se na dnu ljestvice nalazi Bugarska, s minimalcem od svega 551 euro. Hrvatska se nalazi u donjem dijelu ljestvice s minimalnom bruto plaćom od 970 eura, nešto ispod Cipra i Portugala, ali iznad Grčke, Malte i ostalih zemalja srednje i istočne Europe | Infografika: Marko Picek/PIXSELL

Položaj javnog sektora u Hrvatskoj dodatno je poboljšan: neto plaće u javnoj upravi bile su 26,2 posto veće od prosjeka gospodarstva, dok je u Sloveniji ta razlika iznosila 10,9 posto.

Nestić objašnjava kako razlike proizlaze i iz strukture gospodarstva: Slovenija ima jači industrijski sektor s proizvodima više dodane vrijednosti, dok je hrvatska industrija slabija.

Inflacija nije dostatno objašnjenje

Reforma plaća u Hrvatskoj od 2022. godine rezultirala je bržim rastom plaća nego u Sloveniji. U Hrvatskoj su plaće u javnom sektoru u dvije godine porasle 35-40 posto, dok su u Sloveniji rasle 12-15 posto.

“Iako se veći rast plaća u Hrvatskoj djelomično opravdava višom inflacijom, razlike u rastu plaća ne mogu se u potpunosti objasniti samo inflacijom“, zaključuje Nestić.

Također predlaže da se plaće državnih dužnosnika ubuduće vežu uz plaće u poslovnom sektoru, a ne javnom sektoru, kako bi se izbjegli sukobi interesa i osigurala veća fiskalna održivost, piše tportal.

NITKO, NITKO KAO JA Plenković: ‘Trideset i tri godine su trebale da se pojavi ovako hrabra Vlada’