Mreža za promicanje žena u energetskoj tranziciji XEnergy je neprofitna organizacija koja okuplja sve sudionike energetske tranzicije te potiče afirmaciju žena u održivom razvoju gospodarstva i društva u cjelini. Na čelu te relativno nove udruge je Nela Vlahinić Lenz, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Rijeci gdje je i voditeljica MBA studija Ekonomija energetskog sektora. U razgovoru za Megawatt predsjednica Upravnog odbora udruge XEnergy je predstavila osnovne ciljeve te udruge te se osvrnula na stanje u cjelokupnom energetskom sektoru u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na ulogu žena u hrvatskoj energetici.

Megawatt: Možete li nešto više reći o udruzi XEnergy čija ste predsjednica Upravnog odbora?

XEnergy je udruga neovisnih stručnjaka, žena i muškaraca, čiji je cilj osnažiti ulogu i vidljivost žena na projektima energetske tranzicije te tako doprinijeti održivoj, inkluzivnoj i socijalno pravednoj ekonomiji i društvu. Iako sam dugi niz godina voditeljica poslijediplomskog studija Ekonomija energetskog sektora u okviru kojeg sam komunicirala i surađivala s velikim brojem naših polaznika, predavača i partnera, ideja o osnivanju udruge došla je neočekivano. Razmišljala sam o mnogim izvanrednim ženama koje sam tijekom godina upoznala i koje su često nedovoljno vidljive, i shvatila da je i ženama i našim muškim kolegama u interesu potaknuti ih i dati dodatni vjetar u leđa. S dvije bliske prijateljice i kolegice iz energetike, zaista inspirativne žene – Ninom Dusper Sušić i Martinom Biondić u par dana razvile smo koncept, osnovale udrugu i predstavile je uspješnim i kompetentnim kolegicama i kolegama. Svi su se uključili u naš Savjetodavni odbor, dali i neke nove ideje i evo nas, tek tri mjeseca nakon osnivanja, s već značajnim rezultatima: održanim okruglim stolom koji je okupio vrhunske stručnjake i dao konkretna rješenja, predstavljenim mentorskim programom za žene na početku karijere, s podrškom velikom broj članica i članova, kako individualnih, tako i korporativnih. Našim korporativnim članovima ponudili smo individualno savjetovanje naših stručnjaka koji pokrivaju različite aktualne teme vezane uz novi model tržišta električne energije. Naša najveća vrijednost je upravo u tome što smo okupili neovisne i kompetentne stručnjake koji mogu dati konkretne odgovore, savjete i prijedloge, kako našim članovima, tako i zainteresiranim tijelima koja moraju donijeti niz zakonskih i podzakonskih akata.

Megawatt: Kakva je danas uloga žena u u održivom razvoju gospodarstva i društva u cjelini te pogotovo u energetskom sektoru? Jesu li žene podzastupljene u tom sektoru?

Strategija EU-a za rodnu ravnopravnosti 2020.-2025. nalaže da je do 2025.godine potrebno postići rodnu ravnopravnost u EU-u. Glavni cilj Strategije je rušenje rodnih stereotipa, ukidanje rodnih razlika na tržištu rada, postizanje jednakog sudjelovanja u različitim sektorima gospodarstva, borba protiv rodnih razlika u plaćama i mirovinama, kao i postizanje rodne ravnoteže u donošenju odluka i u politici.

Rekla bih ovako, uloga žena je jednaka kao i uloga muškaraca. Upravo zato uvijek napominjemo da smo žensko-muška udruga. Međutim, često se događaju situacije da se donose bitne odluke, a da žene u donošenju istih ne sudjeluju. Nisu dovoljno umrežene i od tud ideja da se nazivu udruge pojavi i riječ „mreža“. Stoga je XEnergy zamišljen kao svojevrsna platforma za razmjenu znanja, iskustva, relevantnih informacija. Znamo koliko je važno imati pravu informaciju u pravo vrijeme. XEnergy radi upravo na tome, potiče ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca, te vidljivost i jednih i drugih. Posebno nas veseli velika podrška naših muških kolega koji su se ne samo nesebično uključili u rad XEnergy, već vrlo aktivno sudjeluju, daju ideje i iskreno žele da mnoge pametne i vrijedne žene dobiju pozornost koju zaslužuju. Svi se slažemo da sinergija ženske energije koja je često suptilnija, intuitivnija i kreativnija te muške energije daje najbolje poslovne rezultate.

‘Svi se slažemo da sinergija ženske energije koja je često suptilnija, intuitivnija i kreativnija te muške energije daje najbolje poslovne rezultate’

Pred nekoliko dana predstavili smo naš prvi mentorski program namijenjen mladim ženama na početku karijere te studenticama završnih godina studija. Spojit ćemo iskusne stručnjakinje i stručnjake s motiviranim mladim ženama kako bismo stvorili poticajno okruženje za razmjenu iskustava, mentorstvo i osobni razvoj. Članice i članovi našeg Savjetodavnog odbora prihvatili su biti mentori i dio svog iskustva, znanja i energije nesebično će podijeliti s kandidatkinjama koje ćemo odabrati od, nadamo se, velikog broja prijavljenih. Imamo izvanredne mentorice i mentore: Nina Dusper Sušić iz Hitachi Energy, Tina Jakaša iz Petrola, Vedrana Jelušić Kašić iz Privredne banke Zagreb d.d., Ivona Štritof iz Digit2Energy i Zoran Obradović iz WPD Adria. Sve su to vrhunski profesionalci koji se bave različitim aspektima energetske tranzicije. Mentorstvo pruža priliku za stjecanje vrijednih znanja, razvoj vještina i izgradnju mreže podrške koja će pomoći ženama na početku njihovog poslovnog razvoja.

Megawatt: Nedavno ste u Zagrebu održali i okrugli stol “Novi modeli organizacije tržišta električne energije u cilju ubrzanja energetske tranzicije”, koji su bili glavni zaključci tog okruglog stola?

Nakon raznih kritika na račun brzine energetske tranzicije, odlučili smo organizirati okrugli stol tako da ne kritiziramo već informiramo, obrazujemo i argumentirano iznosimo svoj stav i konstruktivne prijedloge. Cilj okruglog stola bio je prvenstveno prikazati stvarno stanje, odnosno realno prikazati koliko je toga napravljeno, a što nas tek očekuje. Usudila bih se reći da su, posebice nakon energetske krize, svi postali stručnjaci za energetiku. To naravno nije realno i, kao i u svakoj struci, i ovdje treba biti oprezan i paziti koga slušati.

Okrugli stol pod nazivom “Novi modeli organizacije tržišta električne energije u cilju ubrzanja energetske tranzicije” obradio je konkretne i goruće teme zaštite kupaca od velikih volatilnosti cijena, veleprodajnog tržište električne energije, te kako na to utječe pojava PPA i CfD ugovora, teme razvoja mreže, integracija obnovljivih izvora te mogućnosti dijeljenja energije i definiranje  novih pojmova kao što su aktivni kupac i skupni aktivni kupac.

Zaključeno je da će novi model tržišta električne energije povećati udjele vjetra i sunca u miksu električne energije, ubrzat će ulaganja u fleksibilnost, čvrste proizvodne kapacitete i skladištenje energije. Sve bi to trebalo ići ruku pod ruku s ulaganjima u elektroenergetsku mrežu koja će također biti potrebna za suočavanje s novim izazovima sustava, kao što su još veći broj distribuiranih izvora energije i brzo reagiranje na potražnju.

 Megawatt: Kakvo je stanje tržišta električne energije u Hrvatskoj i koliko je problem što ne postoji stabilan regulatorni okvir koji će omogućiti ulaganje u elektroenergetske mreže?

Pa ja ne bih rekla da nema stabilnog regulatornog okvira, dapače, problem je što je on prestabilan, tj. nije se mijenjao, a podzakonski akti su se dugo čekali. No, stvari su se ipak pokrenule, te tako u zadnjih mjesec dana imamo niz zakonskih i podzakonskih akata za koje je otvorena javna rasprava. Među značajnijima dovoljno je napomenuti da su na raspravi Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, s konačnim prijedlogom Zakona, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlog uredbe o kriterijima za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja i uvjetima izdavanje energetskog odobrenja, Prijedlog uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija. Neke rasprave su zatvorene, neke još traju, ali riječ je o zaista zahtjevnom i velikom poslu i za ministarstvo i za regulatora. I jedni i drugi javnim savjetovanjem dobivaju niz inputa koje je potrebno obraditi, tako da je riječ o zaista velikom poslu.

Okrugli stol ‘Novi modeli organizacije tržišta električne energije u cilju ubrzanja energetske tranzicije’ održan je u Zagrebu u organizaciji udruge XEnergy, a na njemu je sudjelovala i Nela Vlahinić Lenz. FOTO: XEnergy

Megawatt: Može li se u takvim okolnostima očekivati pad cijene električne energije?

Moramo osvijestiti da cijenu električne energije formira niz faktora, a samo jedan od njih je regulatorni okvir. Cijenu električne energije na veleprodajnom tržištu ne određuje hrvatsko, već europsko tržište. Bez obzira na geopolitičke promjene u Europi i veće rizike, sigurno je da je električna energija roba koja ima svoju cijenu i ta cijena ovisi o nisu faktora, od cijene same energije, mrežarine odnosno cijene korištenja elektroenergetske mreže, porezne politike, cijene CO2, regulatornog okvira. Cijena može biti regulirana tj. ispod tržišne, no mora nam biti jasno da netko u tom slučaju snosi taj teret. To su u pravilu državne energetske kompanije, kao što je to u Hrvatskoj HEP koji je preuzeo na sebe gubitak zbog nižih, reguliranih cijena električne energije. Radi toga je cijena električne energije u RH među najnižima u Europi. Primjera radi, u Sloveniji je cijena 21% viša od cijene u Hrvatskoj, dok je prosječna cijena zemalja Europske unije 91% viša od cijene u RH.

Megawatt: Koju ulogu mogu odigrati obnovljivi izvori energije i je li sustavno poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije jedan od načina da se spriječi daljnji rast cijena el. energije?

Tijekom posljednje dvije godine cijene energije bile su znatno više nego posljednjih desetljeća. Zbog već znanih geopolitičkih okolnosti, desio se dramatičan rast cijene plina tijekom 2022. godine. Iako plin čini manji udio u ukupnom proizvodnom miksu električne energije, zajedničko europsko tržište električne energije bazira se na merit order sustavu u kojem cijena najskupljeg energenta određuje cijenu električne energije te se cijene formiraju prema elektranama s najvišim varijabilni troškovima. Dok su cijene plina i električne energije divljale na veleprodajnim tržištima protekle godine, pojavile su se ideje o reformi modela tržišta koje više ne bi toliko ovisilo o fosilnim izvorima poput plina i ugljena. Iako se do 2030. očekuje se da će obnovljivi izvori osiguravati više od dvije trećine električne energije u EU, ipak se i dalje očekuje da će fosilna goriva određivati cijene električne energije tijekom značajnog broja sati.

Reforma tržišta električne energije ide u smjeru korekcije ovog utjecaja i zaštite kupaca te osnaživanje njihove uloge. Prvi cilj je povećati konkurentnost industrije tako da su cijene električne energije predvidive i stabilne i da se kupci mogu fokusirati na vlastitu djelatnost umjesto da troše resurse na ugovaranje električne energije. Stoga prijedlog Komisije od 14.3.2023. ide u smjeru omogućavanja sklapanja dugoročnih ugovora izravno s kupcima (cPPA).

Da, ulaganja u obnovljive izvore mogu djelomično spriječiti daljnji rast cijena električne energije jer se pokazalo da su države s većim udjelom obnovljive energije imale niže cijene. Ipak, treba reći da su cjenovno najzaštićeniji i zapravo potpuno energetski neovisni samo oni koji energiju proizvode tamo gdje ju i troše. Zato novi model tržišta snažno potiče potrošnju energije na mjestu proizvodnje. Kupci koji nemaju mogućnost izgradnje obnovljivih izvora energije na vlastitim nekretninama trebaju moći imati mogućnost dijeljenja energije, bilo da se radi o energetskim zajednicama ili skupnim kupcima.

Megawatt: Čini li država dovoljno u poticanju obnovljivih izvora? Naime, svjedoci smo da neke tvrtke negoduju zbog kašnjenja izdavanja dozvola za solarne i vjetroelektrane.

Država bi trebala imati više sluha kada je riječ o obnovljivcima u smislu brzine donošenja odluka, zakonskih i podzakonskih akata. Na tu temu napisan je niz position papera, neki su pogodili bit, neki nisu, ali su ipak pokrenuli rješavanje otvorenih pitanja.

Htjela bih naglasiti da se u javnosti jako puno razgovara o ulaganju u obnovljive izvore, no vrlo malo o nužnim ulaganjima u mrežu, kako prijenosnu, tako i distribucijsku. Elektroenergetska mreža gradila se dugi niz godina tako da je bila prilagođena nekadašnjoj geografskoj strukturi proizvodnje električne energije tj. velikih elektrana i centara potrošnje. Danas se to sve ubrzano mijenja, a prijenosna i distribucijska mreža sad imaju bitno drugačije izazove i moraju moći odgovoriti na daleko veći prihvat obnovljivih izvora, što je moguće jedino uz velika ulaganja. Komplementarni alati su povećanje fleksibilnosti, odziva potrošnje i sklapanje fleksibilnih ugovora o korištenju mreže. Ipak, bez značajnih novih ulaganja, ambiciozni ciljevi povećanja obnovljivih izvora neće se moći realizirati. Konvencionalna uloga operatora koja podrazumijeva priključenje, planiranje, održavanje i upravljanje mrežom i prekidima povećava se za neke nove uloge – upravljanje vršnim opterećenjima, upravljanje zagušenjima, omogućavanje podrške distribucije prema prijenosu. Operatori sad moraju voditi računa o ekonomskoj valorizaciji svojih ulaganja daleko više nego prije kada su stvari za njih kao regulirane djelatnosti bile puno jednostavnije.

‘Cijena el. energije u Hrvatskoj je među najnižima u Europi. U Sloveniji je cijena 21% viša od cijene u Hrvatskoj, dok je prosječna cijena zemalja EU-a 91% viša od cijene u RH’

Megawatt: Je li zapravo i ta famozna administracija jedan od većih problema kada je u pitanju razvoj obnovljivih izvora?

Niz je izazova na koje nailaze investitori u obnovljive izvore, ali i operatori mreže koji, kao što sam prethodno rekla, također moraju ulagati značajne iznose kako bi mreža mogla primiti sve novopriključene elektrane na OIE. Prvenstveno su to problemi vezani uz prostorno uređenje, što i dalje predstavlja regulatorno ograničenje za investitore u obnovljive izvore. Česta je neusklađenost rada Općina i Županija odnosno Županija i RH, što značajno produljuje vrijeme potrebno za dobivanje dozvole. Iskustvo pokazuje da razvoj ovakvih projekata često ovisi o agilnosti i brzini institucija, odnosno javnopravnih tijela. Osim tih poznatih prostornih izazova, često smo svjedoci neusklađenost prostorno-planske dokumentacije ili njezine nepripremljenosti za prihvat investicijskih projekata OIE. Tu su još problemi s okolišnim uvjetima, problemi sa samim ishođenjem dozvola – iako se sustav znatno ubrzao implementacijom e-Dozvole, problemi s katastrom i parcelacijom, pa i pomorskim dobrom.

Megawatt: Koju ulogu HEP ima u svemu tomu i je li po vama HEP jedan od faktora nestabilnosti?

Kad spominjete HEP, pretpostavljam da mislite na HEP Grupu. Važno je pojasniti što je HEP, naime HEP se često spominje u raspravama o energetskoj tranziciji, a da se pri tome ne razumije točno njegov organizacijski ustroj. Hrvatska elektroprivreda (HEP grupa)  je nacionalna energetska tvrtka, grupacija povezanih društava, koja se više od jednog stoljeća bavi proizvodnjom, distribucijom i opskrbom električnom energijom, a u posljednjih nekoliko desetljeća i distribucijom i opskrbom kupaca toplinskom energijom i prirodnim plinom. Samo neke od tvrtki unutar HEP grupe mogu biti direktno povezane s ulaganjima u obnovljive izvore energije. Radi se o HEP Proizvodnji i HEP–ODS-u tj. operatoru distribucijskog sustava koji je zadužen za razvoj distribucijske mreže i priključenje novih distribuiranih izvora. Dok HEP Proizvodnja spada u tržišnu djelatnost i ravnopravno konkurira drugim proizvođačima iz privatnog i javnog sektora, HEP–ODS je regulirana djelatnost te odluke o investicijama mora odobriti regulator tj. HERA.

Ne bih se složila da je HEP faktor nestabilnosti, dapače, HEP je podnio teret reguliranih, dakle znatno nižih cijena električne energije za krajnje potrošače i time si smanjio potencijal budućih ulaganja u mrežu. Operator je stoga u nezavidnoj situaciji jer njihova ulaganja utječu na cijenu mrežarine koju plaćaju potrošači, a s druge strane njihovo nedovoljno ulaganje direktno usporava energetsku tranziciju.

Kako je na Okruglom stolu u organizaciji XEnergy istaknula naša panelistica Martina Biondić, tajnica XEnergy, pomak se osjeti i ako se osvrnemo na ne tako davnu prošlost. 2017.godine ukupan broj proizvodnih postrojenja priključenih na distribucijsku mrežu iznosio je 1682 s priključnom snagom od 284 MW, dok je krajem 2022.godine bilo priključeno ukupno 6999 proizvodnih postrojenja ukupne priključene snage 592 MW. Samo tijekom četiri mjeseca 2023. operator distribucijskog sustava priključio je 1530 novih aktivnih obračunskih mjernih mjesta, s novih 50 MW, dok je u 2022.godini, za usporedbu, priključeno ukupno 3000 novih s ukupno 90 MW. Ova priključenja ne bi bila moguća, pogotovo ne ovom dinamikom, bez da mreža nije bila spremna.

‘Svi smo naučili lekciju, shvatili da su volatilnosti i rizici dio tržišta te očekujem da će većina potrošača u skoroj budućnosti pokušati biti aktivni sudionici energetske tranzicije’

Megawatt: REPowerEU plan iz svibnja 2022. zahtijeva da do 2030. obnovljivi izvori čine 2/3 proizvodnje električne energije, može li Hrvatska ostvariti taj plan?

REPowerEU plan iz svibnja 2022. postavio je vrlo ambiciozne ciljeve koji znače da se prosječno svake godine u EU elektroenergetski sustav treba integrirati 84 GW novih solarnih i vjetroelektrana. Prema Radnom dokumentu Europske komisije o provedbi plana REPowerEU, potrebno je 592 GW solarnih PV kapaciteta i 510 GW kapaciteta vjetra do 2030. kako bi se postigao udio od 69% obnovljive električne energije prema modelu Komisije. To je jako puno, ali istovremeno predstavlja priliku za EU da potakne veću energetsku neovisnost o uvoznim fosilnim gorivima i pokrene novi investicijski ciklus. Pred EU i RH stoje veliki izazovi i teško je reći hoće li zemlje EU, pa tako i Hrvatska, uspjeti ostvariti taj plan. Ono što je izvjesno jeste da su potrebna ogromna ulaganja, kako u proizvodne kapacitete i elektroenergetsku mrežu, tako i u nove niskougljične tehnologije kao što su zeleni vodik, nova inovativna rješenja, digitalizacija, baterijski spremnici. Tako ambiciozne ciljeve u realno vrlo kratkom razdoblju moguće je ostvariti jedino kombinacijom različitih tehnologija, uz poticajan zakonski i regulatorni okvir te riješena administrativna pitanja o kojima sam prethodno govorila.

Megawatt: Kakav razvoj događaja očekujete na tržištu el. energije ako ukrajinska kriza potraje još nekoliko godina i je li Hrvatska spremna na takve dugotrajne nestabilnosti na tržištu?

Očekujemo velike promjene u pristupu i stavovima oko opskrbe električne energije. Sada imamo niz novih igrača na tržištu i novih pojmova. Također, tu su i novi potrošači – električni automobili, razvijaju se baterijski spremnici, nastaju novi subjekti na tržištu električne energije kao što su agregatori i energetske zajednice građana. Sve će to utjecati na nove tržišne modele i drugačije ponašanje subjekata na tržištu.

Tržište električne energije promijenit će se sigurno, čak bi se usudila reći i bez novog utjecaja Ukrajine. Svi smo naučili lekciju, shvatili da su volatilnosti i rizici dio tržišta te očekujem da će većina potrošača u skoroj budućnosti pokušati biti aktivni sudionici energetske tranzicije. Energetska kriza samo je naglasila činjenicu da su potrošači izloženi nestabilnosti cijena električne energije i potrebu za uvođenjem reformi kako bi se omogućila veća stabilnost cijena. To se postiže na razne načine, npr. tvrtke mogu sklopiti izravne dugoročne ugovore s proizvođačima električne energije. Sadašnja reforma ima za cilj podržati razvoj tržišta Ugovora o kupnji električne energije (PPA), koji su privatni ugovori između proizvođača i potrošača na duži rok (obično 5 do 10 godina, pa i do 20 u trenutnoj praksi). Nedavno je jedan takav ugovor potpisan i na Zagrebačkoj burzi. Također, države članice mogu sklapati dugoročne ugovore u ime potrošača i tu se nude razne mogućnosti. Puno je novosti, novih modela i tržište električne energije ubrzano se mijenja. Nema sumnje da će svi subjekti i krajnji potrošači morati biti fleksibilniji, informiraniji i aktivniji kako bi se mogli nositi s velikim promjenama koje nam donosi energetska tranzicija.