Nacional donosi detalje pravnih tumačenja Aleksandre Maganić, kandidatkinje za šeficu Vrhovnog suda, koji idu potpuno kontra pokojnog Radovana Dobronića. On je desetke tisuća hrvatskih građana obranio od prevare banaka, a ona tvrdi: ‘Nemaju pravo na obeštećenje’

Tijekom proteklog tjedna Nacionalu su dostavljeni na uvid radovi Aleksandre Maganić, sveučilišne profesorice s Katedre za građansko procesno pravo u Zagrebu, koja se jedina odazvala na javni poziv Državnog sudbenog vijeća (DSV-a) za predsjednika Vrhovnog suda. Sadržaj tih radova nameće zaključak da je hrvatski predsjednik Zoran Milanović prošloga petka zapravo spriječio pokušaj da funkciju predsjednice Vrhovnog suda preuzme osoba koja bi svojim stavovima i pravnim tumačenjima poništila kompletno nasljeđe Radovana Dobronića u ključnom slučaju u kojem je on desetke tisuća hrvatskih građana obranio od prevare banaka u slučaju Franak i pada u krajnju bijedu.

To je bitno značenje službenog priopćenja puštenog u javnost prošloga petka iz Ureda predsjednika Republike, u kojem stoji da predsjednik Zoran Milanović neće predložiti Saboru nijednog od kandidata koji su se odazvali zadnjem pozivu DSV-a. A jedina kandidatkinja koja se uopće prijavila na taj natječaj bila je Aleksandra Maganić.

Tako joj je propao i taj novi pokušaj da zamijeni svoju dosadašnju akademsku karijeru, obilježenu i dvjema rektorovim nagradama još tijekom studija, te zasjedne u neku od uvaženih sudačkih fotelja. Nedavno joj nije prošla ni kandidatura za sutkinju Ustavnog suda.

Aleksandra Maganić, jedina koja se odazvala na treći javni poziv DSV-a, bitno se u pravnim tumačenjima razilazi s pokojnim predsjednikom Dobronićem, koji je ostao upamćen i kao sudac Trgovačkog suda, a koji je 4. srpnja 2013. godine donio kolektivnu presudu o ništetnim ključnim odredbama namjenskih kredita u švicarskim francima: ništetnoj valuti u švicarcima i ništetnoj promjenjivoj kamatnoj stopi u tim kreditima. A profesorica Maganić iako nije izabrana, ostat će upamćena po svojem kontroverznom znanstvenom uratku. Posve suprotnom od Dobronićevih razmišljanja i namjera.

U svojoj „Pravnoj studiji o pravnim posljedicama konverzije švicarskog franka“ iz 2020. godine zaključila je da 55.000 klijenata banaka u Hrvatskoj od ukupno njih 125.000, koliko ih je dobilo kredite u švicarskim francima, nema pravo na obeštećenje preplaćenih iznosa, uključujući tu i zatezne kamate, na temelju ništetnih odredbi o valuti u švicarskim francima i promjenjivoj kamatnoj stopi. A to je u kolektivnoj presudi još sredinom 2013. godine presudio sudac Dobronić….