Nacional je od izvora bliskih financijskom sektoru upozoren na jedno neobično imenovanje koje je tijekom proteklog ljeta obavljeno u Nadzornom odboru Adris grupe, jedne od najvećih hrvatskih tvrtki koja upravlja velikim portfeljem drugih tvrtki, među kojima se ističu turistička tvrtka Maistra i Croatia osiguranje. Kako je Nacionalu i službeno potvrđeno iz Adris Grupe, od 1. kolovoza u Sudskom registru upisano je da je član Nadzornog odbora te tvrtke i Petar Vlaić. U Vlaićevu imenovanju ne bi bilo ništa sporno – riječ je o financijskom stručnjaku s dugogodišnjem iskustvom u financijskom sektoru – da on ujedno nije i predsjednik Uprave Erste Plavog mirovinskog fonda, odnosno tržišnog konkurenta mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranje. Iako sve umiješane tvrtke tvrde da u Vlaićevu imenovanju u Nadzorni odbor Adrisa nema ništa sporno i da je sve napravljeno sukladno zakonu, ovaj slučaj pokazuje koliko su povezani svi mirovinski fondovi koji djeluju na hrvatskom tržištu i koliko je njihovo poslovanje nepoznato hrvatskim građanima koji te fondove financiraju svojim doprinosima, a zauzvrat im nije dovoljno objašnjeno kako cijeli sustav mirovinskih fondova funkcionira.

Slučaj Petra Vlaića opravdano budi sumnju u potencijalni sukob interesa, pogotovo kada se pogledaju vlasničke strukture pojedinih fondova i u kojim tvrtkama pojedini fondovi imaju vlasništvo. Isto tako, postavlja se i pitanje uloge Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) koja je odobrila da se jedan od čelnih ljudi jednog od najvećih mirovinskih fondova u državi nađe u situaciji da je u potencijalnom sukobu interesa, iako je njegovo imenovanje u NO Adrisa sukladno hrvatskim zakonima koji određuju poslovanje mirovinskih fondova. Iz HANFA-e su za Nacional detaljno pojasnili zašto smatraju da u ovom slučaju nije bilo kršenja zakona i da Vlaić nije u potencijalnom sukobu interesa. Međutim, istovremeno je potvrđeno i kako su hrvatski mirovinski fondovi međusobno povezani i više nego što bi građani, koji su zakonski obvezni ulagati u njih, možda i pomislili.

Vlaić je niz godina predsjednik Upravnog odbora Erste Plavog mirovinskog fonda, a po podacima koji su dostupni taj je fond ujedno i vlasnik 7,41 posto Adrisa. Adris je vlasnik Croatia osiguranja, a Croatia osiguranje s PBZ-om upravlja mirovinskim fondom PBZ Croatia osiguranje. To znači da je preko vlasničkog udjela u Adrisu, Erste Plavi mirovinski fond ujedno i vlasnik fonda PBZ Croatia osiguranje, svog konkurenta na tržištu mirovinskih fondova. S druge strane, to znači i da predsjednik Uprave Erste Plavog mirovinskog fonda preko svog članstva u Nadzornom odboru Adrisa nadzire i rad PBZ Croatia osiguranje mirovinskog fonda. No usprkos tim povezanim vlasničkim odnosima, ni u Adrisu, ni u Erste Plavom mirovinskom fondu, a niti u HANFA-i ne vide ništa sporno u Vlaićevu imenovanju u NO Adrisa. Iz Erste banke za Nacional su potvrdili da je Vlaić, predsjednik Uprave Erste mirovinskog fonda, član Nadzornog odbora Adris Grupe, što je upisano u Sudski registar od 1. kolovoza 2024. i dodali:

“Prije stupanja na navedenu funkciju, a u skladu s internim pravilima i politikama, Erste Plavi mirovinski fondovi proveli su sve prethodno potrebne radnje. Važno je također naglasiti da ne postoji zakonska odredba prema kojoj bi za takvo imenovanje bilo potrebno tražiti odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Nadalje, u odnosu na povezanost više mirovinskih fondova koji su pod upravljanjem različitih mirovinskih društava, napominjemo kako je takva povezanost izvan povezanosti subjekata na način kako je to uređeno Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima (NN 19/14., 93/15., 102/15., 64/18., 115/18., 58/20., 156/23.) i Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 19/14., 29/18., 115/18., 156/23.) Drugim riječima, u konkretnom slučaju ne postoji povezanost koja bi se mogla podvesti pod odredbe navedenih zakona, odnosno koja bi bila protivna tim odredbama. Zaključno, a imajući u vidu sve navedeno, Petar Vlaić ne nalazi se u potencijalnom sukobu interesa.”

Na čelu Nadzornog odbora Adrisa, u kojem je odnedavno i Petar Vlaić, nalazi se nekadašnji vlasnik TDR-a Ante Vlahović. FOTO: Borna Filic/PIXSELL

Da je Vlaić doista član Nadzornog odbora Adrisa, Nacionalu su potvrdili i iz te tvrtke i ustanovili da ne postoji zakonski okviri koji bi spriječili taj izbor. Iz Adrisa su u odgovoru na upit Nacionala napisali i sljedeće: “Gospodin Vlaić predložen je u skladu s propisanim postupkom i primjenjivim propisima te nisu utvrđene zakonom propisane okolnosti koje bi priječile njegov izbor za člana Nadzornog odbora. Dioničari su mu dali povjerenje i izabrali za člana Nadzornog odbora Adris grupe d.d. na Glavnoj skupštini održanoj 12. lipnja 2024. godine.”

Vlaić je dugogodišnji predsjednik Uprave Erste Plavog mirovinskog fonda. U njegovoj biografiji stoji da je početkom mirovinske reforme 2001. sudjelovao u osnivanju društva Adriatic Invest za upravljanje Plavim obveznim mirovinskim fondom te j tada postao predsjednik Uprave. Krajem 2003. Plavom fondu pripojili su se Erste OMF i Helios OMF te je fond promijenio ime u Erste Plavi obvezni mirovinski fond, a društvo za upravljanje u Erste d.o.o. za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, u kojem je Vlaić predsjednik Uprave. Osim toga, Vlaić je bio član većeg broja nadzornih odbora hrvatskih poduzeća kao što su Brodospas, Laguna Novigrad, TPK Orometal, Adriatica Poreč, Chromos boje i lakovi, Podravka, Končar Elektroindustrija, a trenutačno, osim u Adrisu, nije član ni jednog drugog nadzornog odbora. Zanimljivo je i da su prilikom Vlaićeva biranja u Nadzorni odbor Adrisa iz te tvrtke napisali kako će on “svojim znanjem i dugogodišnjim iskustvom na području financija i računovodstva te tržišta kapitala zasigurno pridonijeti radu Nadzornog odbora u sljedećem mandatu te uspješnom obavljanju funkcije Nadzornog odbora u skladu s relevantnim propisima i aktima Društva”.

Zanimljivo je i pojašnjenje HANFA-e u ovom slučaju jer su detaljno odgovorili na Nacionalov upit i objasnili zašto smatraju da je Vlaićevo imenovanje potpuno u skladu sa zakonskim propisima. Iz HANFA-e napominju da upravu i nadzorni odbor kompanija bira vlasnik kompanije ili, ako je riječ o dioničkom društvu, o tome se odlučuje na skupštini dioničara i pojašnjavaju:

“U slučaju određenih društava na financijskom tržištu (poput mirovinskih i osiguravajućih društava i dr.) nad kojima Hanfa ima zakonske ovlasti, osobe koje se kandidiraju za te funkcije moraju proći postupak licenciranja kod Hanfe. Taj postupak, ukratko, obuhvaća provjeru kvalifikacija i kredibiliteta potencijalnog člana uprave/NO, a po ishođenju licence Hanfe kandidat može biti imenovan u upravu/NO društva. S obzirom na to da Hanfa u okviru svojih ovlasti daje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave i nadzornog odbora mirovinskih društava tako je i g. Petru Vlaiću izdano odobrenje Hanfe za obavljanje funkcije člana uprave u ERSTE d.o.o. za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.”

Potom iz ove državne agencije otkrivaju kako je nakon brojnih javnih debata koje su predlagale veći angažman mirovinskih društava u kompanijama čije vlasničke udjele kupuju, zakonodavac išao na dopunu zakonske regulative te je mirovinskim društvima zakonskim izmjenama koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024. dana mogućnost predložiti ili imenovati člana nadzornog odbora u društvo u koje je uložena imovina mirovinskog fonda kojim to društvo upravlja.

Ante Žigman predsjednik je Upravnog vijeća HANFA-e koja je nadležna za nadzor poslovanja hrvatskih mirovinskih fondova. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

Iz HANFA-e tvrde kako je takva praksa uobičajena u svijetu i dodaju:

“S obzirom na to da Erste mirovinsko društvo, u ime i za račun mirovinskih fondova kojima upravlja, ulaže u dionice Adris Grupe ono je, u skladu sa zakonskim odredbama, predložilo spomenuto imenovanje u nadzorni odbor Adris Grupe, a na što ima i zakonsko pravo. Pri tome nije bilo dužno dodatno obavijestiti Hanfu. Adris Grupa, preko svoje tvrtke-kćeri, Croatia osiguranja, ima uz druge suvlasnike, djelomični vlasnički udjel u drugom mirovinskom društvu. Pritom je važno napomenuti da je riječ o zasebnim pravnim osobama koje imaju svoje odvojene uprave i nadzorne odbore koji donose poslovne odluke u skladu s poslovnim politikama i interesima svih suvlasnika tih društava. Osobe koje postaju članovi upravnog ili nadzornog odbora u svom se radu moraju pridržavati visokih standarda postupanja i ponašanja te bi trebale biti upoznate sa svim pravilima i zakonima struke i tržišta. Mirovinsko društvo i svi njegovi zaposlenici dužni su se pridržavati propisa o zabrani zlouporabe tržišta te djelovati profesionalno i u skladu sa svim propisanim zakonima. Ako bi usprkos svemu gore navedenom tijekom sudjelovanja g. Vlaića u radu nadzornog odbora Adris Grupe došlo do konkretne situacije koja bi predstavljala potencijalni sukob interesa, Petar Vlaić, Adris Grupa d.d, kao i sva druga društva, uključujući i mirovinske fondove, uključena u potencijalni sukob interesa bila bi dužna poduzeti sve razumne korake kako bi se predmeti sukob interesa utvrdio, otkrio, spriječio ili riješio, a kako sudjelovanje Petra Vlaića u predmetnom nadzorom odboru ne bi naštetilo interesima niti jednog mirovinskog fonda.”

Drugim riječima, zbog zakonske regulative HANFA nije ni trebala dati odobrenje za Vlaićevo imenovanje u Nadzorni odbor Adrisa, a ako bi i došlo do mogućeg sukoba interesa, sve se ostavlja na dobru volju Adrisa, Vlaića i druge umiješane strane da taj sukob interesa spriječe i da se Vlaić u pojedinim slučajevima sam izuzme iz odlučivanja. No pitanje je koliko je to realno očekivati, a možda je još važnije pitanje zašto je zakonski regulirano da su ovakvi slučajevi mogući i mogu li se oni u budućnosti izbjeći kako ne bi bilo sumnje u poslovanje mirovinskih fondova.