Poduzetništvo u Hrvatskoj i dalje je “rezervirano” za ljude u zrelijoj životnoj dobi.

Kako, naime, pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK), udio mladih poduzetnika u Hrvatskoj kreće se oko brojke od 10 posto. Istodobno, prosječan udio mladih u ukupnom broju poduzetnika u Europskoj uniji iznosi nešto više, 10 do 12 posto.

Svaki peti obrtnik mlađi od 35 godina

Mladi u Hrvatskoj su nešto zastupljeniji među obrtnicima. Podaci Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva za kraj srpnja ove godine pokazuju da je u dobnoj skupini od 25 do 34 godine ukupno 25.032 obrtnika. To je 18,7 posto ukupnog broja obrtnika u Hrvatskoj, kažu u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK).

Mladi poduzetnici svoje biznise najviše pokreću u segmentu novih tehnologija. Tako su, prema podacima HGK, najzastupljenija područja u kojima otvaraju tvrtke IT sektor, zatim društvene mreže i digitalni marketing. Tu su i e-trgovina, kreativne industrije, održivost i ekologija, kao i zdravstvo i wellness.

Podatke o djelatnostima u kojima mladi najčešće otvaraju obrte nismo uspjeli dobiti. Ipak, ako je suditi po trendovima, s priličnom sigurnošću može se reći da su i među mladim obrtnicima jak zastupljene nove tehnologije.

Mladi u Hrvatskoj se osamostaljuju tek s 32 godine, a u Sloveniji s 29 godina

Iako razmjerno mali udio mladih u poduzetništvu u Hrvatskoj donekle iznenađuje, pogotovo zato što mlađe generacije, kako pokazuju istraživanja, preferiraju raditi za sebe, a ne za druge, stručnjaci kažu da su ti podaci u skladu sa stanjem u kojem se nalazi mlada generacija u Hrvatskoj.

SAMOZAPOŠLJAVANJE Spas za nezaposlene. Pokrenite biznis uz potpore, ovo su prednosti i nedostaci

Podaci Eurostata za prošlu godinu, primjerice, pokazuju da Hrvati najkasnije u EU napuštaju obiteljsko gnijezdo, u prosjeku tek s 32 godine.

Istodobno, mladi Slovenci se osamostaljuju s 29 godina, a mladi Mađari s 27 godina.

Hrvatima su po duljini života s roditeljima najsličniji mladi Slovaci, koji s 31 godinom odlaze iz obiteljskog gnijezda, kao i mladi Grci i Španjolci, koji iz obiteljskog doma u prosjeku odlaze nakon 30. rođendana.

Na razini EU u cjelini, mladi iz obiteljskog gnijezda odlaze nakon što napune u prosjeku 26 godina. To je znatno ranije nego u Hrvatskoj, pokazuju podaci eurostatističara.

‘Ako se ne mogu brinuti sami o sebi, kako će onda pokrenuti vlastiti biznis?’

“Dio razloga zašto je razmjerno malo mladih prisutno u poduzetništvu u Hrvatskoj vjerojatno se može tražiti u nedostatku novca. Osim toga, za poduzetništvo je potrebno i životno i radno iskustvo, a mladi to uglavnom nemaju”, objašnjava za nacional.hr Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Danijel Nestić, FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Naš sugovornik napominje kako i spomenuti podaci o kasnom osamostaljivanju mladih u Hrvatskoj dovoljno govore.

“Mladi ljudi u Hrvatskoj se kasnije osamostaljuju, kasno odlaze iz roditeljskog okruženja. I samostalan život je svojevrsni poduzetnički projekt jer podrazumijeva da se mladi koji odlaze od roditelja moraju brinuti sami o sebi i svojim financijama. Ako to ne mogu, kako će onda pokrenuti svoj biznis?“, pita se Nestić.

Teško mogu dobiti kredit

Ukazuje i na probleme s financiranjem. U Hrvatskoj, naime, kao glavni izvor financiranja poduzetništva i dalje služe banke, a mladima je jako teško dobiti kredit, čak i kad imaju dobru poslovnu ideju.

U zapadnom svijetu, startupe mladih često financiraju poslovni anđeli ili fondovi rizičnog kapitala. Međutim, kod nas su takvi oblici financiranja slabo razvijeni, a mnogima i nepoznati.

“Imamo, doduše, institucije koje služe poticanju poduzetništva, ali one su dosta krute, posebno one državne”, zaključuje Nestić.

Nedostatak podrške poslovanju nakon pokretanja biznisa

U takvim uvjetima, i većini mladih kao izvor financiranja njihovih poduzetničkih ideja i projekata ostaju banke. Naravno, osim u situaciji kad su mlade spremni financijski poduprijeti njihovi roditelji, rodbina ili prijatelji.

No čak i ako osiguraju potreban novac, i mladi se, kao i drugi poduzetnici, suočavaju s problemom savjetodavne i druge podrške razvoju njihova poslovanja nakon pokretanja biznisa. Sve ih to, u kombinaciji s nedostatkom životnog i radnog iskustva, često odvraća od poduzetništva.

Ipak, podaci o većoj zastupljenosti mladih barem u obrtništvu bude nadu. Pogotovo zato što posljednjih godina raste interes za školovanjem u majstorskim zanimanjima koja Hrvatskoj kronično nedostaju.

OBRT ILI TVRTKA Pokrećete vlastiti biznis? Prije odluke o ovom morate voditi računa