U slučaju bolesti, potrebe za operacijom ili terapijom, te u situacijama kada su stariji roditelji u potrebi za njegovateljskom pažnjom, djeca koja su u radnoj dobi ne mogu koristiti bolovanje kako bi se o njima brinula.

Naime, prema važećim hrvatskim zakonima, ne postoji mogućnost da se za njegu roditelja iskoristi bolovanje. Kao alternativa, djeca se za roditelje mogu skrbiti uz neplaćeni dopust, godišnji odmor, ili uz angažman privatnog njegovatelja koji bi se morao plaćati.

Ovaj problem traje već godinama, ali niti u novim izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju (ZOZO), koje uključuju povećanje naknada za bolovanje, nije se našao odgovarajući odgovor na ovu situaciju, piše Novi list.

Nepravda prema starijima

Zakon u svom članku 45. stavku 4. predviđa pravo na naknadu plaće u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog njege djeteta starijeg od 18 godina, supružnika ili životnog partnera, no takvo pravo ne postoji za skrb o bolesnim roditeljima.

“Predložene izmjene Zakona i dalje ostavljaju zakon nepravednim i diskriminirajućim prema starijim osobama, posebice onima koje su teško bolesne, a za čiju je palijativnu skrb država još uvijek na nedovoljnoj razini”, upozorava Kristina Grgić u sklopu e-savjetovanja o ZOZO-u.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter već godinama ukazuje na ovu diskriminaciju, koja stavlja starije osobe i njihove obitelji u nepovoljan položaj.

BEŠĆUTNA GRAMZIVOST Neki privatni domovi za starije zarađuju na umrlim korisnicima

“Iako Ustav Republike Hrvatske nalaže djeci da brinu o starim i nemoćnim roditeljima, zakoni ne omogućuju ostvarivanje prava na bolovanje za brigu o oboljelim roditeljima, djedovima i bakama, niti pravo na status njegovatelja u takvim slučajevima,” naglašava pravobraniteljica.

Jedini zakon koji daje pravo na izostanak s posla zbog bolesti roditelja je Zakon o radu, no to je neplaćeni dopust u trajanju od pet radnih dana godišnje, a odobrava se isključivo za osobnu skrb o članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja. Poslodavci ne smiju otkazati osiguranje za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta, niti mogu odbiti zahtjev, ali mogu tražiti dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga.

Nužna izmjena zakona

Pučka pravobraniteljica smatra da ovaj korak predstavlja pozitivan pomak, ali nije dovoljan za osiguranje adekvatne skrbi o starim i teško oboljelim članovima obitelji. Iako je mogućnost rada od kuće u određenim situacijama pomogla, to nije opcija za mnoge profesije koje zahtijevaju fizičku prisutnost na radnom mjestu, napominje Šimonović Einwalter.

Zbog toga najavljuju da će se uključiti u javnu raspravu o ZOZO-u i tražiti proširenje prava na bolovanje za skrb o starim i nemoćnim članovima obitelji. Udruge pacijenata također prepoznaju ovaj problem i planiraju zatražiti izmjene zakona kako bi se omogućilo bolovanje za njegu teško bolesnog roditelja. U Udruzi za podršku palijativnim pacijentima La Verna smatraju da se pitanje treba hitno i sustavno riješiti.

DOSTOJANSTVENA STAROST Evo što donosi Deklaracije o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi

“Imam stare roditelje koji žive u Otočcu, a ja živim u Zagrebu. Zaposlena sam i idem k njima vikendom. Ne znam što bih napravila da jedno od njih padne u krevet. Morala bih ih dovesti u Zagreb, a ne znam kako bih im bila na raspolaganju uz osmosatni radni dan. Ako smo po zakonu odgovorni za njih, onda moramo imati sredstva da to provedemo”, upozorava Blaženka Eror Matić, predsjednica Udruge. Smatra da bi zaposlenim osobama trebalo omogućiti pravo na bolovanje, čak i dugotrajno, u takvim situacijama.

U Koaliciji udruga u zdravstvu (KUZ) smatraju da postoji hitna potreba za izmjenom zakona kako bi se omogućilo bolovanje za njegu svih oboljelih članova obitelji, bez obzira na to je li riječ o djeci, supružnicima, roditeljima, ili drugim članovima uže obitelji.

“Briga o starijim i bolesnim osobama u obitelji je najkvalitetniji i najjeftiniji oblik skrbi koji im se može pružiti, te je u mnogim slučajevima i jedini mogući oblik, s obzirom na nedostatak formalnih usluga”, ističe za Novi list Ivica Belina, predsjednik KUZ-a.

Po sadašnjim pravilima HZZO-a roditelji nisu uža obitelj

Dok ne dođe do izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji bi mogao usvojiti ove zahtjeve, na snazi ostaju sadašnja pravila Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koja ne prepoznaju pravo na privremenu spriječenost za rad zbog njege roditelja.

“Prema članku 39. Zakona, pravo na naknadu plaće mogu ostvariti osiguranici koji njeguju oboljele članove uže obitelji, no roditelji nisu prepoznati kao uža obitelj“, zaključuju u HZZO-u.