Izračun godišnjeg dodatka za umirovljenike po visini staža samo se na prvi pogled čini pravednim ali nije. Bilo bi zato pravednije da je priznato pravo na 13. mirovinu ili popularno zvanu božićnicu, ali u jednakoj visini za sve, npr. u visini prosječne starosne mirovine prethodne godine, objavio je portal Glas koncila.

Svrha uvođenja godišnjega dodatka trebala je biti zaštita siromašnijih s nižim mirovinama. Dakle više bi trebali dobivati oni s najnižim mirovinama. Nažalost zakon propisuje kao mjerilo samo godine mirovinskoga staža.

Dakle, za dulji mirovinski staž pripada veći dodatak. Kako se u mirovinski staž uračunava i povećani staž, najbolje će prolaziti oni s posebnim mirovinama, ali i oni koji su mirovine ostvarivali uz dokup staža. Oni s najnižim mirovinama sa 15 godina staža i oni s prijevremenim mirovinama dobivat će najmanje dodatke.

I Superhik je krao od siromašnih i davao bogatima

Bit će kažnjavani i oni koji su otjerani u mirovine kao tehnološki viškovi ili zbog stečajeva i likvidacija poslodavaca. Razlike između niskih mirovina i visokih mirovina postajat će još veće. Buduće stanje moglo bi, naglašeno je, prije sličiti stanju iz poznatoga stripa »Alan Ford« u kojem glavni lik Superhik krade od siromašnih i daje bogatima.

Naime, nisu svi odlazili u mirovine zato što nisu htjeli raditi. Tijekom, a i poslije Domovinskoga rata, neki zbog rata, neki zbog stečaja kao posljedica rata ili lopovskih privatizacija, neki zbog proglašavanja tehnološkim viškom ili zbog bolesti, bili otjerani protiv volje u mirovine s nepunim stažem. Dok su jedni jamili, drugi su se spašavali u mirovinama, objavio je portal Glas koncila.

Država je stimulirala kratak staž

U analizi se ističe da je država je odlaske u mirovine svojim propisima stimulirala. Posebno se to činilo prijetnjom prve tzv. mirovinske reforme koja je započela 1. siječnja 1999., reforme kojom se ukidalo pravo na desetgodišnji prosjek mjerodavan za utvrđivanje visine mirovine. Postrožili su se uvjeti za starosne i prijevremene starosne mirovine na način da se za svakih šest mjeseci kasnijega odlaska u mirovine tražilo šest mjeseci više starosti i više staža.

Čak je i jedan dan kasnijega odlaska u mirovinu bitno mijenjao uvjete staža i starosti, a uz to je utjecao i na visinu mirovine. Osiguranici su u panici tražili savjete i pomoć pri odlukama je li bolje otići u mirovinu 31. prosinca ili 1. siječnja iduće godine. Samo razlika od jednoga dana često je bitno utjecala hoće li mirovina biti 500 kuna veća ili manja.

Za zastupnike ipak drugačija pravila

Povlašteni su bili samo saborski zastupnici i državni dužnosnici, koji su za sebe donijeli posebne propise, prema kojima je primjerice za saborskoga zastupnika bila dovoljna samo jedna godina staža ostvarena u svojstvu saborskoga zastupnika. Čak je i Ustavni sud svojim odlukama mijenjao svoja shvaćanja o stečenim pravima, samo kako bi zaštitio povlaštene. Zato danas imamo 684 korisnika samo zastupničkih mirovina s prosječnom mirovinom od 2.245 eura.

UMIROVLJENICI ZGROŽENI ‘Vladin prijedlog je ponižavajući, vrijedimo im 50 centi po godini staža’