Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku najavilo je da će prijaviti Hrvatsku Europskoj uniji zbog dugogodišnjeg ignoriranja zahtjeva da se medicinska fizika prizna kao zdravstvena djelatnost i uvede specijalizacija iz tog područja.
Medicinska fizika u Hrvatskoj i dalje nije službeno definirana kao zdravstvena djelatnost, premda u bolnicama i klinikama danas radi više od stotinu stručnjaka te profesije. Istodobno, ne postoji mogućnost specijalizacije iz medicinske fizike.
Zbog višegodišnjeg ignoriranja zahtjeva, kao i zbog kršenja europskih direktiva i smjernica, Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku (HDMF) najavljuje da će Hrvatsku prijaviti Europskoj uniji zbog nepoštivanja propisa u ovom području, piše Novi list.
Samo obećanja
„Hrvatska je posljednja država u Europskoj uniji koja nema specijalizaciju iz medicinske fizike, i to je golem problem. Prije deset godina imali smo tridesetak fizičara, a danas ih je više od stotinu. U onkološku opremu uloženo je 80 milijuna eura, a u fizičare ni euro“, kaže Hrvoje Hršak, predsjednik HDMF-a.
Navodi da iz Ministarstva zdravstva tijekom godina nisu dobili ništa osim obećanja, bez konkretnog odgovora ili rješenja. Zbog toga su, nakon dva desetljeća pokušaja dijaloga, odlučili podnijeti prijavu Europskoj komisiji.
HDZ-OV LOPOVSKI SUSTAV Mirela Ahmetović: Evo zašto vrhunski liječnici odlaze iz Hrvatske
‘Nedostatak specijalizacije povećava rizik od pogrešaka i incidenata koji mogu ugroziti pacijente’
Stručnjaci upozoravaju da posljedice takvog ignoriranja nadležnih institucija mogu biti ozbiljne. U zdravstvenom sustavu rade medicinski fizičari bez formalnog programa specijalističkog usavršavanja, bez obavezne edukacije i provjere kompetencija putem specijalističkog ispita, iako svakodnevno sudjeluju u dijagnostičkim, terapijskim i intervencijskim postupcima s pacijentima.
Ti stručnjaci, među ostalim, sudjeluju u planiranju radioterapija za više od 10.000 onkoloških bolesnika godišnje. Nedostatak specijalizacije, upozoravaju u HDMF-u, povećava rizik od pogrešaka i incidenata koji mogu ugroziti pacijente, a ujedno snižava kvalitetu zdravstvenih usluga u radioterapiji, radiologiji i nuklearnoj medicini.
ALARMANTNO Nedostaje nam pedijatara: ‘Bolnički redovito rade i u slobodno vrijeme’
„Medicinski fizičari se dodatno obrazuju samo ako dobiju donaciju ili grant, pa ode jedna ili dvije osobe, ali ne svi. Ti tečajevi traju tjedan dana, dok prava edukacija mora trajati tri do četiri godine, uključivati specijalistički ispit i licencu. Postoje jasni europski protokoli i smjernice, samo ih treba primijeniti“, ističe Hršak za Novi list.
‘Najgore je što se milijuni ulažu u opremu, a ništa u ljude’
Zbog odnosa Ministarstva prema njihovoj profesiji, medicinski fizičari su, kaže Hršak, nezadovoljni, frustrirani i potplaćeni.
„Ljudi se trude, ali su iznimno frustrirani. Početna plaća fizičara je 1.600 eura, a koeficijent niži od onoga za medicinske biokemičare, iako imaju odgovornost za zračenje te rade u uvjetima ionizirajućeg zračenja, što nosi rizike i za pacijente i za osoblje. Najgore je što se milijuni ulažu u opremu, a ništa u ljude“, naglašava Hršak. Unatoč svemu, dodaje, fizičari i dalje odgovorno obavljaju posao i pokušavaju nadoknaditi nedostatak sustavne edukacije.
„To funkcionira dok je sustav manji i svi se međusobno poznaju, ali kad imate više od stotinu ljudi, ne znate tko što zna, a pritisak je ogroman – puno pacijenata i opreme, sve mora raditi. To povećava rizike jer nema sustavne edukacije“, upozorava predsjednik HDMF-a.
Profesija medicinskih fizičara danas nije zakonski priznata kao zdravstvena djelatnost, nema strukovnu komoru ni mogućnost specijalizacije, iako ih podržavaju i Prirodoslovno-matematički te Medicinski fakultet.
„Bili smo na sastanku u Ministarstvu zdravstva s oba dekana – prof. Oreškovićem i prof. Planinićem. Primila nas je tada državna tajnica, danas ministrica Irena Hrstić, iskazala razumijevanje i obećala odgovor idućeg dana. Nikada ga nismo dobili“, kaže Hršak. Dodaje da dio stručnjaka odlazi u privatni sektor ili u inozemstvo, dok se od onih koji ostaju u bolnicama očekuje da rade na razini specijalista u zemljama poput Njemačke.
Diskriminirani i biolozi u zdravstvu
Sličan problem imaju i biolozi zaposleni u zdravstvu. Iako imaju status zdravstvenih radnika, zakon im ne omogućava specijalizaciju ni napredovanje, pa zbog toga u plaćama zaostaju i do 30 posto za kolegama drugih medicinskih struka. Nemaju strukovnu komoru, sustav stručnog usavršavanja ni izdavanje licenci.
Biolozi su, kažu, sami izradili prijedlog zakonskih izmjena, ali Ministarstvo zdravstva ga nije uvrstilo u plan zakonodavnih aktivnosti za iduću godinu.
Više od 70 biologa u hrvatskom zdravstvu ključno sudjeluje u praćenju terapija za hepatitis i HIV, molekularnoj dijagnostici rijetkih i nasljednih bolesti, kontroli transplantiranih pacijenata te u postupcima medicinski potpomognute oplodnje. Od Ministarstva traže da ih se prestane diskriminirati u odnosu na druge zdravstvene struke, piše Novi list.
Komentari