Predsjednik vlade Federacije BiH i predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić govori o odnosima u Bosni i Hercegovini nakon burnih događaja proteklog ljeta i pravomoćne sudske presude Miloradu Dodiku

Posljednjeg dana skupa europskih socijalista i demokrata koji se prošloga tjedna održao u Opatiji, tema je bila Zapadni Balkan. Na panelu čiji je domaćin bio Tonino Picula, SDP-ov europarlamentarac i stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, sudjelovali su predstavnici socijaldemokratskih stranaka iz regije, a među njima i predsjednik vlade Federacije BiH Nermin Nikšić. Tijekom rasprave o pridruživanju zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji predstavnici socijaldemokratskih stranaka BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije izrazili su zabrinutost kada je riječ o postizanju tog cilja. Iznimka je Albanija, jer je predsjednik parlamentarnog kluba Socijalističke partije Albanije Taulant Balla izrazio optimizam kada je riječ o europskom putu njegove zemlje.

Nakon burnih događaja ovoga ljeta, kada je Žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine pravomoćno osudilo predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog neizvršavanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, mnogi su se pribojavali oružanog sukoba unutar BiH. Međutim, nakon što je Dodik s 36.500 KM, odnosno 18.662 eura otkupio svoju zatvorsku kaznu, u Republici Srpskoj spremaju se prijevremeni predsjednički izbori koji će se održati 23. studenoga. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ovjerila je prijave stranaka i nezavisnih kandidata, a među ovjerenim strankama su Dodikov SNSD, čiji kandidat će biti bivši ministar u vladi Siniša Karan i SDS, čiji kandidat je Branko Blanuša, dok opozicija još uvijek nije dogovorila zajedničkog kandidata.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Nerminom Nikšićem, predsjednikom vlade Federacije BiH i predsjednikom Socijaldemokratske partije BiH od 2014. Rođen u Konjicu 1960., diplomirao je pravo na Pravnom fakultetu u Mostaru, a član je SDP-a BiH od 1993. Prvi put izabran je za zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH 2000. Otada je četiri puta bio biran za zastupnika, a od 2011. do 2015. prvi put obnašao je dužnost predsjednika vlade Federacije BiH. Drugi put je za premijera BiH imenovan 2023.

NACIONAL: Nakon što je Dodiku šest godina zabranjeno političko djelovanje, mnogi su strahovali od nemira u Republici Srpskoj, pa i nasilnog pokušaja odcjepljenja. S obzirom na veliku podršku Vladimira Putina koju Dodik ističe, je li ta opasnost prošla?

Točno je da je iza nas period kada su ljudi, rekao bih s pravom, bili zabrinuti i strahovali od otvorenih sukoba. Na svu sreću, danas je taj strah puno manji, ali nikada ne možete reći nikad. U BiH je vrlo turbulentna situacija, tako da se to može promijeniti preko noći. Može se, ne daj Bože, dogoditi incident ili zapaljiva retorika i izazvati novu iskru. No ova situacija dokazala je da, kakva god da država bila, kada je odlučna u tome da provede svoje zakone, na kraju pobijedi. Možda je išlo malo sporije i malo je dulje trajalo, ali zakoni su provedeni. I to nakon što je Dodik u Republici Srpskoj donio zakone prema kojima ne priznaje Sud BiH, Tužilaštva i instituciju visokog predstavnika za BiH i zabranio djelovanje SIPA-e, a onda se predao Sudu. Moje tumačenje je takvo da je on time priznao pravni poredak BiH. Njegova predaja pravosudnim organima ukinula je potrebu za pritvorom, a onda je otkupio svoju zatvorsku kaznu. Dakle, sve što je on govorio prije poništio je tim činom i ušao u sistem.

NACIONAL: Tko ga je na to prisilio?

Prisilila ga je situacija. On je smatrao da će doći do generalne pobune, da će ljudi izaći na ulice i braniti ga, ali to se nije dogodilo. Na svu sreću, građani su prepoznali da to nije udar na Republiku Srpsku, već na ljude koji su radili izvan zakona. Od sve te Dodikove priče kako neće priznati odluke suda i rješenje Centralne izborne komisije, na kraju se žalio Apelacionom sudu čije odluke navodno ne priznaje, a onda je morao sve to prihvatiti. Kada sam nedavno u bosanskohercegovačkim medijima izjavio da ćemo uspjeti usvojiti Plan rasta, rekao sam da nemam saznanja da će se to dogoditi, ali kada uzmete u obzir sve što se dosad događalo i da su se Dodik i njegovi svaki put posuli pepelom, zašto to i ovaj put ne bi bio slučaj. I na kraju smo 30. rujna uspjeli usvojiti Plan rasta, doduše zadnji čas, ali to je ključan dokument za pristup sredstvima Europske unije koja su namijenjena zemljama Zapadnog Balkana.

NACIONAL: Koliki je utjecaj Putina na separatističke ideje? Dodik je stalno u Moskvi, a i Aleksandar Vučić. Putinu nije u interesu da BiH uđe u EU.

Utjecaj Putina je velik, ali je ne vidim ni da on ima pretjerani interes i da BiH ne uđe u EU. Njegov primarni interes je da radi probleme u regiji. Je li to potkusurivanje nekih većih igrača, kakva igra iza toga stoji, teško je procijeniti. Naravno, nije njemu cilj BiH, on ima želju da pravi probleme na globalnoj sceni, Europskoj uniji i SAD-u. Mi smo tu kolateralna žrtva.

NACIONAL: Krajem studenoga u Republici Srpskoj održat će se prijevremeni predsjednički izbori. Koga ćete podržati?

Ova regija je čudna. Nakon dugog vremena ukazala se prilika da se nakon odlaska Dodika ujedini cijela opozicija i suprotstavi se kandidatu SNSD-a. No oni nikako da se dogovore oko kandidata. Mi smo vrlo jasno rekli da ćemo, ako se oni usuglase oko jednog kandidata, tko god on bio, stati iza njega. No ako ih bude više, onda ćemo se kao Socijaldemokratska partija opredijeliti koga ćemo podržati.

NACIONAL: Vrlo zanimljiv je vaš odnos s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. On i Vlada Republike Hrvatske inzistiraju na izmjenama izbornog zakona, tako da predstavnika Hrvata biraju Hrvati. Kakav je vaš stav o tome?

Predvodim stranku koja je multietnička politička partija i za nas nikada nije bilo bitno koje je tko nacionalnosti, bio to političar ili građanin. Nedavno sam rekao kako i sada imamo legitimno predstavljanje jer su članovi Predsjedništva izabrani u skladu s Ustavom BiH. Naravno da razumijem frustraciju HDZ-a u svemu tome i činjenicu da bi oni željeli određene izmjene. Mi, na primjer, imamo kandidata, člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda koji je bio potpredsjednik SDP-a, a sada nije ni u jednom tijelu SDP-a jer želimo da on bude predstavnik svih građana BiH. S druge strane, spremni smo razgovarati o nekim drugim rješenjima, pa i da prenesemo model iz bilo koje druge zemlje EU-a. Ali smo isto tako spremni i progovarati o implementaciji odluke Ustavnog suda BiH. No po našem Ustavu, supremaciju nad tim odredbama imaju odredbe Europske konvencije za ljudska prava, a imamo i odluke Suda za ljudska prava iz Strasbourga. Ne možemo se ponašati kao da smo za švedskim stolom: ovo nam se sviđa, pa ćemo to uzeti, a ono što nam se ne sviđa nećemo. Ili ćemo primijeniti sve i onda nema primjedbi. Spremni smo za razgovor.

NACIONAL: I gdje ste stali?

Nismo stali nigdje. Jer kada se o tome razgovara, svi su deklarativno spremni da se dogovorimo, a onda na kraju svi nude svoje rješenje kao jedino. Smatram, a vjerujem da mi daje za pravo i sve što sam dosad radio, da nema rješenja bez kompromisa. Osobito u BiH koja ima složeno ustavno-pravno uređenje. A kompromis bi trebao podrazumijevati da nitko ne dobije sve što je tražio. Svatko ima želje i mnoge nisu realne. I ja imam želju da BiH ima jednog predsjednika, da ima jednu vladu, da nema entiteta ni kantona. Ali sam svjestan da to nije realno.

NACIONAL: Nedavno ste odbacili prijedlog Dragana Čovića o tri federalna entiteta, a takve ideje često se pojavljuju.

Ne vidim način, osobito ako želimo biti dio EU-a, kako bismo mogli time riješiti situaciju. Ako sada imamo jednu nepravdu, kako je možemo ispraviti uvodeći nove?

‘Imam želju da BiH ima jednog predsjednika i jednu vladu. Ali sam svjestan da to nije realno’, rekao je Nermin Nikšić Zrinki Vrabec-Mojzeš. FOTO: Nacional

NACIONAL: Kako biste opisali odnos s Čovićem?

Kao vrlo korektan. Stvorili smo odnos međusobnog povjerenja da možemo reći stvari o kojima se ne slažemo. I to ne izaziva sukob. Ali ono oko čega se složimo i što dogovorimo, to i ispunimo. Zahvaljujući i nekim personalnim rješenjima unutar federalne vlade, vlada Federacije funkcionira mnogo bolje od svih ostalih vlada koje imamo, ali i od svih prethodnih i to zahvaljujući odnosom s HDZ-om i odnosom s ljudima iz te stranke koji su unutar federalne vlade. Naravno da neke stvari dulje traju, neki procesi odvijaju se presporo, ali cijena toga je da imamo jedinstvo u vladi, da nema preglasavanja i onda ono što dođe u parlament, podrže naši zastupnici.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni odnosom s hrvatskom vladom, konkretno s Andrejom Plenkovićem?

Moram reći, a to sam rekao i javno na otvaranju mosta Hercegovina, da je neopravdano stvorena histerija oko toga da će premijer Plenković otvoriti most i da će posvuda biti hrvatske zastave. A to on nije tražio, niti je bilo spomena o tome. Kad sam otvarao most, prvo sam se Plenkoviću ispričao zbog te histerije, a onda zahvalio na njegovu doprinosu kandidaturi BiH za članstvo u EU-u. Bez njegova lobiranja i rada na tome u EU-u, taj status zemlje kandidatkinje ne bismo dobili. Naravno da u tome nije bio sam, podržale su nas Slovenija i Austrija i neki drugi prijatelji iz drugih zemalja, ali smatram da je njegova uloga bila ključna. On je pokazao nevjerojatan entuzijazam i s kim god da smo razgovarali od Europljana, svi su nam rekli da je on stao iza toga. Ja to poštujem.

NACIONAL: Kakav je vaš odnos s Vučićem?

Stavimo na stranu sve što se događalo između njega i Dodika. Nedavno sam privatno zvao Vučića jer smo imali problem zabrane isporuke baruta, zbog čega su nam stale s radom mnoge tvrtke. Nazvao sam čovjeka i to je bilo riješeno u 48 sati. Zahvalio sam mu jer nam je pomogao. Tu ne govorim o politici, nego o fer odnosima.

NACIONAL: Predsjednik Zoran Milanović zamjerio se mnogima zbog svojih izjava o BiH u prvom mandatu. Kako ocjenjujete njegov odnos prema BiH?

To je sada puno drugačije i njegov drugi mandat obilježen je s puno manje istupa u javnosti. Kada se nisam slagao s nekim njegovim, reći ću neopreznim izjavama, tipa sapuna i parfema, i ja sam reagirao neprimjereno. To je bilo prvi put da sam u javnom prostoru izrekao neku psovku. Ali moram reći da je u posljednje vrijeme taj odnos puno korektniji. Osim toga, podržavam njegove stavove kada je u pitanju humanitarna katastrofa u Gazi i politika izraelske vlade. Vjerujem da prema tome imam poseban senzibilitet, zato što smo mi u BiH proživjeli nešto slično, što se tiče reakcije svijeta, embarga i tako dalje. Isto tako, prvi dan kada je Hamas upao u Izrael i izvršio strašni teroristički napad, ja sam to najoštrije osudio. Stjecajem okolnosti u tom sam trenutku bio u Hrvatskoj i rekao kako je to zločin i kako priča o slobodi i patriotizmu ni na koji način ne podrazumijeva ubijanje nevinih civila. No to nije opravdanje za ovo što radi Izrael. Hamas je napravio jedan zločin, a sada Izrael smatra da ima pravo raditi još veći.

NACIONAL: Kako je moguće da se Hrvati i Bošnjaci, koji su bili žrtve četničke agresije, ne mogu dogovoriti?

Ja bih tome dodao pitanje: kako je moguće da se ne mogu dogovoriti svi oni koji su bili žrtve u tom ratu? Naravno, s jedne strane dominirala je velikosrpska genocidna politika, ali moramo priznati da je bilo zločina sa svih strana. Evo, ja bih se prvi ispričao za zločine koje je netko u moje ime počinio kao pripadnik Armije BiH, niti je trebao, niti ga je to netko tražio, niti sam ih ja počinio. Hajde da se svi ispričamo jedni drugima zbog toga što se dogodilo i krenimo ispočetka. Ne razumijem zašto branimo ljude koji su takve stvari radili, a nitko ne optužuje nikoga od nas.

NACIONAL: Uspjeli ste otvoriti pregovore o članstvu BiH u EU-u u ožujku 2024. Gdje je stalo?

Samo na otvaranju, na žalost. Stalo je zato što smo prema ustavnom uređenju komplicirana zemlja i moramo puno pregovarati. Mi smo uspjeli otvoriti pregovore i ja sam nosio taj teret izdajnika, zato što smo imali Dodika u vladi, odnosno u Vijeću ministara, ali smo na kraju dobili ocjenu Europske komisije da smo u godinu dana napravili više nego u deset prethodnih godina. Nažalost, nakon toga to je stalo. Iako mi se činilo da je i taj tempo koji smo imali u prvoj godini bio prespor. Naime, radilo se o stvarima koje su se mogle napraviti i bez politizacije. Evo, i za Plan rasta čekao se zadnji dan da se odblokira. Ljudi koji takve odluke blokiraju ne vole svoju zemlju niti rade u interesu njenih građana.

NACIONAL: Dodik je godinama na najgori način vrijeđao visokog predstavnika Christiana Schmidta. Izjavili ste da se zalažete za ostanak te institucije u BiH. Zašto?

Iako ga je Dodik vrijeđao i omalovažavao, na kraju je Schmidt izvojevao pobjedu, ako to gledamo na osobnoj razini. Nažalost, zbog situacije u kojoj se BiH nalazi i blokada koje omogućuje sustav, mi smo zemlja kojoj je još uvijek potreban institut visokog predstavnika koji ima određene mogućnosti intervencije, a imamo i visokog predstavnika Europske komisije. Bio bih sretniji da smo sami sposobni rješavati unutarnje političke probleme. No nažalost, iz dana u dan se potvrđuje da to još uvijek nismo u stanju. I zato smatram da nam još uvijek treba visoki predstavnik, a pritom ne mislim na Schmidta. Na osobnoj razini uspjeli smo razviti dobar odnos zahvaljujući kojem možemo razgovarati o svim stvarima. On često kaže da sa mnom najotvorenije razgovara, zato što o onome o čemu pričamo ne čita u medijima. Zaista nastojim da ono oko čega smo se dogovorili ne ide u javnost.

NACIONAL: Je li BiH funkcionalna država?

Daytonski mirovni sporazum imao je svoje mjesto i ulogu, zaustavio je rat i stradanja ljudi. Ali to je napravljeno tako da se više razmišljalo o tome kako da se nešto blokira, nego da se rješavaju stvari. Na političkoj sceni imamo neograničen broj mogućnosti da se stvari blokiraju, a ako želite naprijed a za sugovornika imate nekog tko tvrdi da hoće u Europu i pritom sluša Putina, teško je postići konsenzus. To frustrira ljude u BiH.