Mjere za zaštitu slobode medija u Hrvatskoj su nedostatne i ponekad nedosljedne; Vlada je postigla određeni napredak, ali ako se hitno ne provede sveobuhvatna reforma, prostor za slobodno i neovisno novinarstvo u Hrvatskoj nastavit će se urušavati, zaključak je konzorcija Media Freedom Rapid Response (MFRR), koji je objavio je ažurirani izvještaj o stanju slobode medija u Hrvatskoj nakon što je od 19. do 21. svibnja 2025. proveo zagovaračku misiju u Zagrebu.
Tijekom trodnevnog boravka u Hrvatskoj izaslanstvo se susrelo s raznim dionicima, uključujući novinare, izdavače, medijske čelnike, predstavnike novinarskih udruga i sindikata te ključne institucionalne aktere poput Ministarstva kulture i medija, Ministarstava pravosuđa i Ministarstva unutarnjih poslova te Agencije za elektroničke medije i drugih.
Svrha misije bila je procijeniti napredak Vlade u provedbi preporuka donesenih nakon MFRR-ove internetske misije utvrđivanja činjenica u rujnu 2024. te identificirati nove i istaknute prijetnje slobodi medija i neovisnom novinarstvu.
A POLITIČKE VOLJE NEMA Hrvatska treba hitno osigurati primjenu Europskog zakona o slobodi medija
Kao što je naglašeno na konferenciji za medije održanoj u Zagrebu, misija je otkrila veliki nesrazmjer u percepciji između predstavnika vlasti i novinara na terenu. Ostvaren je određeni napredak u prenošenju Direktive protiv SLAPP-a i uspostavi baze podataka za transparentnost vlasništva nad medijima, kao i u provedbi Vladinih protokola o sigurnosti novinara i edukaciji unutar redakcija, što su naglasili i predstavnici vlasti.
Novinari su, međutim, izvijestili o stalnim prijetnjama, nedostatnoj zaštiti, lošim radnim uvjetima te snažnim političkim i ekonomskim pritiscima, uključujući zarobljavanje medija, uredničke intervencije, kampanje blaćenja i financijsku nestabilnost.
Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja (SLAPP), antimedijska retorika i kašnjenja u provedbi Europskog zakona o slobodi medija (EMFA) i dalje narušavaju slobodu medija.
Politički kontekst, obilježen pokušajima uskraćivanja financiranja kritičnim medijima poput Novosti te slabljenjem neovisnih medija poput N1, dodatno povećava zabrinutost, a korištenje državnog oglašavanja za nagrađivanje vladajućima sklonih medija i kontrola nad HRT-om identificirani su kao ključni alati manipulacije medijima.
Prema najnovijem Indeksu slobode medija organizacije Reporteri bez granica za 2025. godinu, europske zemlje bilježe velike razlike u razini medijskih sloboda. Najbolje ocijenjena je Norveška s 92,3 boda, dok su među vodećima još i Danska (89,5), Švedska (88,1), Finska (87,2) i Irska (86,9). S druge strane, na dnu ljestvice nalaze se Rusija s tek 24,6 bodova, Bjelorusija (25,7) i Turska (29,4). Hrvatska ima 64,2 boda, Slovenija 71,9, Bosna i Hercegovina 56,3, a Srbija 53,6 | Foto: Marko Picek/PIXSELL
Misija zaključuje da, iako je Vlada postigla određeni napredak, mjere za zaštitu slobode medija su nedostatne i ponekad nedosljedne. Ako se hitno ne provedu sveobuhvatne reforme, uključujući pravilnu provedbu zakonodavstva EU-a, bolju pravnu zaštitu, kao i mjere koje jamče opstanak novinarstva u javnom interesu te dosljedno provođenje protokola o sigurnosti novinara, prostor za slobodno i neovisno novinarstvo u Hrvatskoj nastavit će se urušavati.
Media Freedom Rapid Response ostaje spreman sudjelovati u svim javnim konzultacijama ili inicijativama usmjerenima na jačanje slobode medija u Hrvatskoj.
Misiju su predvodili Europski centar za slobodu tiska i medija (ECPMF) i Europska federacija novinara (EFJ), uz sudjelovanje predstavnika organizacija ARTICLE 19 Europe, Free Press Unlimited (FPU), Međunarodnog instituta za tisak (IPI) i OBC Transeuropa (OBCT).
Ažurirani izvještaj misije MFRR-a dostupan je ovdje.
Komentari