Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, govori zašto su DORH-u podnijeli kaznene prijave protiv Davida Sopte, bivšeg predsjednika Uprave Jadrolinije, i troje rukovoditelja, nakon tragedije na trajektu Lastovo na vezu u Malom Lošinju prošle godine

Mnoge u Hrvatskoj, a ne samo pomorsku zajednicu, obradovala je vijest da je kapetan Marko Bekavac pušten iz zatvora u Turskoj, gdje je u rujnu 2024. osuđen na 30 godina robije. Bekavac je uhićen u listopadu 2023. godine pod optužbom za švercanje 137 kilograma kokaina, nakon što je ta droga pronađena na njegovu brodu Phoenician M u turskoj luci Ereğli. Prema riječima ministra pravosuđa Damira Habijana, do povratka Bekavca u Hrvatsku došlo je „nakon koordiniranih aktivnosti Vlade, Ministarstva pravosuđa, diplomacije i drugih institucija“. Podsjetio je i da su premijer Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u nekoliko navrata o tom predmetu razgovarali s turskim dužnosnicima tražeći najbolje rješenje „za tu izazovnu situaciju“. Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan posebno je zahvalio hrvatskom veleposlaniku u Ankari Hrvoju Cvitanoviću, koji se maksimalno angažirao oko slučaja kapetana Bekavca.

Sindikat pomoraca angažirao je oko tog slučaja sve kolege iz Međunarodne federacije transportnih radnika u svijetu i Turskoj, kontaktirao organizacije koje se bave pravima pomoraca te surađivao s udrugama brodara u naporima da se ubrza sudski postupak.

Inače, prošloga tjedna, 11. kolovoza, tri sindikata koja djeluju u Jadroliniji – Nezavisni sindikat pomoraca putničkih brodova Hrvatske, Sindikat pomoraca Hrvatske i Strukovni sindikat pomoraca – obilježila su tužnu obljetnicu pogibije svojih trojice kolega, vođe stroja 58-godišnjeg Boška Kostovića, 38-godišnjeg kormilara Marka Topića i 54-godišnjeg kormilara Denisa Šarića, na koje je pala ukrcajna rampa trajekta Lastovo na vezu u Malom Lošinju. Godinu dana kasnije istraga još uvijek traje, bez odgovora na pitanje što je dovelo do pada 55 godina stare rampe. Županijsko državno odvjetništvo pokrenulo je 14. veljače 2025., na dan kada su smijenjeni bivši predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta i dvojica članova Uprave, istragu protiv trojice članova posade – zapovjednika Lastova Gorana Đolonge, prvog časnika palube Davora Zagorca i vođe palube Predraga Vulića, koje se teretilo za kazneno djelo protiv opće sigurnosti.

S druge strane, Sindikat pomoraca Hrvatske podnio je kaznenu prijavu protiv onih koje smatraju stvarno odgovornima – Davida Sopte, bivšeg predsjednika Uprave Jadrolinije, Ane Klarić, izvršne direktorice ljudskih resursa, Ognjena Koludrovića, rukovoditelja službe za upravljanje pomorskim kadrovima, i Ante Kosovića, rukovoditelja službe pomorske sigurnosti. U međuvremenu je provedena rekonstrukcija nesreće, koja je potvrdila da kapetan broda Lastovo i ostali optuženi sa svoga mjesta nisu mogli vidjeti da netko stoji ispod rampe.

‘Ako se u izvješćima državnih institucija, koja nije izmislio ni Sindikat ni Nacional, jasno navodi da je predsjednik Uprave odgovoran za nesreću, a pravosuđe ne osjeti potrebu ni da ga sasluša, to je doista nevjerojatno’

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s glavnim tajnikom Sindikata pomoraca Hrvatske Nevenom Melvanom, koji je bio prisutan na svim ročištima suđenja kapetanu Bekavcu u Turskoj. Radiotelegrafist po struci, Melvan je prvi put izabran za glavnog tajnika Sindikata 2017. godine, a onda ponovo na novi mandat 2022. Do 2017. u Sindikatu je obnašao dužnost pomoćnika glavnog tajnika za nacionalne poslove. Prije zaposlenja u Sindikatu radio je u Plovputu. Član je Sindikata pomoraca Hrvatske od osnivanja, a u njemu je najprije radio kao voditelj ureda u Splitu.

NACIONAL: Mnoge je u Hrvatskoj razveselila vijest o oslobađanju kapetana Bekavca. Time su se jako hvalili Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo vanjskih poslova, a vi ste zahvalili hrvatskom veleposlaniku u Ankari Hrvoju Cvitanoviću. Je li to stvarno samo njihova zasluga ili su u tome ulogu imale i međunarodne pomorske organizacije, kojima ste se obraćali?

Ima jedna poslovica koja kaže – nema neostvarivog cilja sve dok nije bitno tko za to preuzima zasluge. Dakle, ako nije bitno tko je zaslužan, onda se sve može ostvariti. Smatram da je oslobađanje kapetana Bekavca iz turskog zatvora rezultat jedne koordinirane akcije svih velikih i malih čimbenika. Osim Ministarstva vanjskih, u tome su bili aktivni i Sindikat i udruge kapetana, koji su zaista dali sve od sebe, ali svakako i veleposlanik Cvitanović kao i tim MVEP-a. Mi smo kao Sindikat angažirali i sve kolege iz Međunarodne federacije transportnih radnika u svijetu i Turskoj, kontaktirali organizacije koje se bave pravima pomoraca i aktivno surađivali s međunarodnim udrugama brodara u naporima da se ubrza sudski postupak. Naravno, u sve su bili uključeni i Vlada i predsjednik Republike i svi su odradili svoj dio posla. Najvažnije je da je cilj ostvaren. A tko nosi zasluge – iskreno, baš me briga!

NACIONAL: Je li u svemu bila presudna politika ili pravosuđe? Kada čujete da je netko osuđen na 30 godina u turskom zatvoru, to zvuči beznadno…

Tursko pravosuđe je prilično specifično, da budem politički korektan. Kao što znate, bio sam na sva tri ročišta s turskim kolegama. Sve to izgledalo je ozbiljno – i sam proces suđenja, i tužitelji, i obrana, i suci. No na kraju je uvijek ostajao taj osjećaj da je sve unaprijed zacrtano. Možda griješim, ali u konačnici, bojim se da je presudna bila politika i da je odigrala prilično veliku ulogu. Jer ostao je još jedan moment koji je nama, osobito sa sindikalne strane, prilično neobičan. A to je činjenica da je prvi časnik, finski državljanin Ali Albokhari, još uvijek u zatvoru. Njih dvojica bila su na istom brodu, doduše, istina je da je prvi časnik uvijek odgovoran za utovar. Terete li njega zbog toga što je na brodu nađeno, mi to još uvijek ne znamo jer nikakvu dokumentaciju nismo dobili niti je dostupna.

NACIONAL: Kao što još uvijek ne znamo ni o statusu kapetana Bekavca?

Točno, mi još uvijek nemamo dokumentaciju koja kazuje je li on oslobođen optužbe, pomilovan ili je predmet vraćen na prvo ročište. No znamo da je samo tužiteljstvo prije nekoliko mjeseci ublažilo optužbe protiv njega i povuklo neke točke koje su bile kompromitirajuće. Cijeli slučaj bio je od početka čudan zato što je na tom brodu još u Kolumbiji bila pronađena droga i sam kapetan Bekavac inzistirao je na tome da mu se omoguće dodatne sigurnosne mjere. Odnosno, da se postave kamere kako bi sve bilo pod kontrolom. Međutim, kompanija vlasnik broda, a radi se o turskoj kompaniji, to je odbila i potpuno prešutjela. I onda se dogodilo što se dogodilo. Riječ je o velikom teretnom brodu, tamo možete ubaciti što god hoćete bez da to itko vidi. Mislim da su šanse da brod isplovi iz Barranquilla u Kolumbiji bez droge, puno manje nego da isplovi s drogom pod palubom. I ako optužite čovjeka koji je tražio dodatne mjere, a nije ih dobio, cijela priča pobuđuje sumnju.

NACIONAL: Vi ste kao Sindikat upozoravali da su svi pomorci u sličnoj opasnosti. Postoji li ikakav međunarodni pravni okvir da ih se oslobodi od odgovornosti u takvim situacijama?

Na primjeru Bekavca vidimo da je on pokušao osigurati brod i zatražio je ono što je trebao jer kapetani na takvim međunarodnim linijama ne mogu nadzirati sav utovar. A odgovornost je i na kompanijama – one trebaju omogućiti takve sigurnosne sustave. Međutim, kompanije to izbjegavaju iz svojih razloga. Mi smo članovi Međunarodne federacije transportnih radnika koja surađuje s agencijama UN-a, prije svih s International Maritime Organization – Međunarodnom organizacijom pomorstva, kao i International Labour Organization – Međunarodnom organizacijom rada. Isto tako, osobito u ovakvim slučajevima, imamo jako dobru koordinaciju s međunarodnim udrugama brodara. Naprimjer, International Chamber of Shipping i BIMCO imaju veliki interes da se taj problem kriminalizacije riješi na međunarodnom planu. No onda se događa da lupimo u zid jer svaka država ima suverenitet, vlastite zakone i sudstvo pa međunarodne organizacije gube utjecaj. Turska provodi svoje zakone i nije ih previše briga što o tome misle međunarodne institucije.

‘Još uvijek nemamo dokumentaciju koja kazuje je li kapetan Bekavac oslobođen optužbe, pomilovan ili je predmet vraćen na prvo ročište’, kaže Melvan, koji je išao na sva ročišta u Tursku. FOTO: Vojko BaŠIĆ / CROPIX

NACIONAL: Vjerujete li da je taj međunarodni pritisak ipak imao utjecaja na odluku o kapetanu Bekavcu?

Mislim da nikako ne treba podcijeniti taj međunarodni pritisak jer su se na temu kriminalizacije pomoraca tijekom boravka kapetana Bekavca u zatvoru organizirale međunarodne konvencije u Londonu, na kojima su sudjelovali svi svjetski pa i turski predstavnici. A slučaj broda Phoenician M isticao se kao tipični primjer kriminalizacije pomoraca. O tome su došle informacije i u Tursku. A koliko je to utjecalo, teško je reći. Vjerujem da ipak jest.

NACIONAL: Prošloga tjedna obilježena je tužna obljetnica pogibije vaših kolega na trajektu Lastovo na vezu u Malom Lošinju. Nažalost, istraga još uvijek traje, a sudske presude za pad 55 godina stare rampe nema. Nevjerojatno je da je ŽDO optužio posadu, dok je Sindikat podnio kaznenu prijavu protiv Davida Sopte i rukovoditelja sektora, koji su po mišljenju struke i javnosti najodgovorniji.

Oni su odgovorni i prema Izvješću Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ali i prema Agenciji za istraživanje pomorskih nesreća. Taj dio meni je fascinantan! Upravo sam pročitao informaciju da bivši predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta nikada nije niti saslušan u tom procesu. Kako je to moguće? Ako se u izvješćima državnih institucija, koje nije izmislio ni Sindikat ni Nacional, jasno navodi da je predsjednik Uprave odgovoran za nesreću, a pravosuđe ne osjeti potrebu ni da ga sasluša, to je doista nevjerojatno. Umjesto toga okrenuta je pila naopako i cijela priča ide protiv posade, što opet znači kriminalizaciju pomoraca. Dakle, optužuje se ljude koji su bili prisiljeni na improvizaciju na brodu koji je star 58 godina i nije imao sve potrebne upute, ne samo što se tiče rampe već i drugih opasnih radova na tom brodu.

NACIONAL: Ministarstvo je jako dugo štitilo Davida Soptu, koji je bio premijerov odabranik, iako su sindikati i javnost vršili pritisak da ga se smijeni. Izvješćem Ministarstva Oleg Butković očito se želio jasno ograditi, međutim, kaznenih posljedica nema. Sopta je na kraju sam dao ostavku i protiv njega je podnesena prekršajna prijava. Kako to komentirate?

Prekršajni postupak je uključen u dijelu Izvješća Ministarstva. To je meni strašno u cijeloj priči. Dakle – kao posljedica prekršajnog postupka, Sopta može biti kažnjen tako da mora platiti neku svotu državi, naprimjer, par tisuća eura. Time se anulira sve ostalo, njegova odgovornost za smrt trojice ljudi. Tu nikako ne može biti riječ o prekršajnoj, već kaznenoj odgovornosti. Nažalost, Ministarstvo nema zakonsku mogućnost za određivanje bilo kakve druge kazne osim prekršajne. Ali ako će sve krenuti u tom smjeru, onda mi kao država stvarno imamo problem.

‘Oslobađanje kapetana Marka Bekavca iz turskog zatvora rezultat je jedne koordinirane akcije svih velikih i malih čimbenika. Najvažnije je da je cilj ostvaren. A tko nosi zasluge – baš me briga’

NACIONAL: Dakle, David Sopta i dalje uživa nečiju zaštitu, naravno, političku?

Kad čovjek logički razmisli, ne može doći do drugog zaključka.

NACIONAL: Vaš sindikat podnio je kaznene prijave protiv Sopte i još troje nadležnih rukovoditelja. Što je s tim postupkom?

Mi smo svoj dio odradili. Smatram da smo sastavili tu kaznenu prijavu prilično stručno i profesionalno i u njoj se pozvali na ove dokumente koje smo imali, a to su izvješća Ministarstva i Agencije. Svemu tome dodali smo i popis međunarodnih prava koja su trebala biti primijenjena u ovom slučaju. Nažalost, još uvijek nismo ništa dobili i ništa se ne događa. Sada je ljeto, sezona kiselih krastavaca, a svaka prilika za odgodu je dobrodošla. Ali baš bih volio vidjeti na temelju kojih argumenata će hrvatsko pravosuđe odbiti takvu kaznenu prijavu.

NACIONAL: Istovremeno traje proces protiv zapovjednika, prvog časnika i vođe palube broda Lastovo. No provedena je rekonstrukcija nesreće tijekom koje je dokazano da oni sa svojih pozicija nisu mogli vidjeti da je netko ispod rampe. Hoće li to utjecati na konačnu presudu?

Iskreno ne vjerujem da njih trojica, sukladno svim zakonima, mogu bilo kako biti osuđeni. Ta prijava je na tako klimavim nogama da sam gotovo siguran da naši kolege neće trpjeti pravne posljedice. Nažalost, sve one druge posljedice već snose. Činjenica da se nekoliko godina, a tko zna koliko će trajati taj proces, vučete po hrvatskim sudovima pod konstantnim pritiskom, znači da su im upropašteni i život i karijera. A to je, po meni, gora kazna nego da su ih stavili godinu dana u zatvor. Oni će neprestano proživljavati te momente koji su za njih tragični i koji su im obilježili život, iznova i iznova, na svakom ročištu, uslijed prepucavanja hrvatske pravne države i odvjetnika. Na kraju im neće biti lako vratiti se normalnom životu, a kamoli profesiji.

NACIONAL: I vi kao Sindikat imate pravo na bijes jer ste godinama upozoravali i Upravu Jadrolinije, i javnost, i Vladu na stanje flote Jadrolinije, da se kupuju otpisani stari brodovi, opasni za sigurnost posade i putnika, ali reakcija nije bilo.

Možda zvuči naivno, ali mi smo taj svoj bijes kanalizirali u pravni sustav kako bismo istjerali stvar na čistac. Jer to što smo mi vrištali po medijima i punili naslovnice, brzo bi se zaboravilo i ne bi imalo neki učinak. Ovako, kroz pravni sustav, želimo vratiti stvar na pravi kolosijek kako bi odgovarali oni koji trebaju odgovarati. Koliko ćemo uspjeti, to je pitanje, ali mi i dalje naivno vjerujemo.

NACIONAL: Što je s odštetama obiteljima poginulih pomoraca? Ni taj postupak nije završio.

Preko svojih odvjetnika oni su uspjeli dogovoriti isplatu dijela odštete koji se primjenjuje kod smrtnog slučaja u obitelji i duševnih boli. No onaj drugi dio – a to je propuštena dobit zbog smrti hranitelja obitelji koji im je osiguravao prihod za život – još nije riješen. Taj drugi dio uključuje puno ozbiljniju naknadu. Njihovi odvjetnici rade svoj posao i iskreno se nadam da će se što prije uspjeti nagoditi s Jadrolinijom, da ne se moraju i tu vući po sudovima i tražiti svoja prava. Vjerujem da je Jadroliniji također u interesu da se to što prije riješi.

NACIONAL: Nažalost, ni s novim predsjednikom Uprave Jadrolinije Robertom Blažinovićem, kojeg je opet imenovao premijer, ništa se nije promijenilo u stanju flote?

Deset godina se jako teško može nadoknaditi. Podsjećam da je posljednji novi trajekt isporučen 2014. godine, a otada isključivo polovnjaci. Da su u tih deset godina kupovali samo jedan novi trajekt godišnje, flota bi bila bogatija za deset novih trajekata i prosječna starost flote bitno bi pala s ovih 28, 29 godina, kolika je danas. Uopće ne štitim gospodina Blažinovića, nije mi ni na kraj pameti, ali ipak moram reći da se čovjek našao u nebranom grožđu. Iskreno, ne znam što on sad može napraviti. Mogu li hrvatska država, Ministarstvo i Jadrolinija sebi priuštiti da se u ovom trenutku nabavi šest, sedam novih trajekata?

‘Je li Sopta imao iskustva s brodovima? Pa najveći dio karijere bio je u osiguravateljskom biznisu. Jedino što znam jest da je bio u HDZ-u, a to je preduvjet za uspjeh u Hrvatskoj. Živimo u takvoj državi’

NACIONAL: A zašto ne bi ako je Hrvatska turistička zemlja? Zar se nije uzalud bacao javni novac na stare brodove?

Apsolutno se slažem da je to u interesu Hrvatske i najviše bih volio da se to doista i dogodi i da se krene u ozbiljnu obnovu flote. Ali nadoknaditi deset godina u kratkom vremenu, gotovo da nije moguće. Vidio sam i Blažinovićeve izjave, očito je da je svjestan situacije i nije ni on sretan sa stanjem koje je zatekao.

NACIONAL: U prošlom broju Nacionala objavljen je tekst o pritužbama zaposlenika Jadrolinije na odnos s novim predsjednikom Uprave, na njegovu bahatost i mobbing. Osim toga, on nema ni adekvatnu stručnu spremu za tu poziciju. Kako to komentirate?

Moram priznati da mi kao Sindikat s njim imamo dobru komunikaciju, puno bolju nego sa Soptom. Zasad mogu reći da definitivno pokazuje dobru volju i želju i namjeru da se situacija popravi. Kako će to izgledati ubuduće, ne znam, ali nemam ga namjeru zasad kritizirati jer znam kamo je došao i što je našao. Sa svoje strane dajemo mu vremena da se snađe. I vrlo rado ću ga pohvaliti ako nešto dobro učini. A što se tiče stručne spreme – što da vam kažem? Je li Sopta imao iskustva s brodovima? Pa najveći dio karijere bio je u osiguravateljskom biznisu. Jedino što znam jest da je bio u HDZ-u, a to je preduvjet za uspjeh u Hrvatskoj. Živimo u takvoj državi.

NACIONAL: Nažalost, Hrvatska je uništila i brodogradnju. Kako komentirate posljednje događaje u Brodosplitu, čiji je vlasnik Tomislav Debeljak prihvatio posao skidanja azbestnih ploča sa starog grčkog broda, protiv čega su se Splićani masovno pobunili? Činjenica jest da to nije posao kojim bi se jedno brodogradilište trebalo baviti. Zašto se to događa?

Mogu komentirati Brodosplit plovidbu i vlasnika s kojima imamo velikih problema. Mjesecima se mučimo da naplatimo plaće pomorcima na njihova četiri kruzera. Naš odnos s tom kompanijom više je nego loš, zapravo je katastrofalan. Uvijek su neki razlozi što nije isplatio ljude, što nije ovo i ono, sve dok stvar ne dotjeramo do osiguravajućih društava ili do suda. No mislim da će na kraju balade Debeljak i u tom slučaju izaći u debelom plusu. Nakon cirkusa u Splitu s tim brodovima i azbestom, on bi mogao tužiti Republiku Hrvatsku i tvrditi da ga je spriječila u poslovanju.

NACIONAL: Debeljak je ustvrdio da je domoljub i da nikada ne bi tužio vlastitu zemlju.

Isto kao što je bio domoljub kada je gradio brodove za Ministarstvo obrane pa je otezao godinama dok nije obilato naplatio. Inače, putujem iz Kaštela za Split svakoga dana. Tamo postoji jedan most koji gradi Debeljakova tvrtka Div, a koji se godinama nije pomaknuo od prvog ugrađenog željeza. O Debeljakovoj operativnosti suvišno je pričati. Kako su Kinezi uspjeli izgraditi Pelješki most za dvije godine, kako Strabag gradi po cijeloj Hrvatskoj? No ako išta ima, Debeljak ima dobro plaćene odvjetnike i ne bih im htio doći na zub.

NACIONAL: Ima li tu elemenata da mu se oduzme koncesija?

Ne znam ni kako mu je, još 2013. godine, koncesija uopće data. Tko njega drži i tko ga pokriva, i meni je to jako zanimljivo. Baš je zanimljivo gledati i kako se novi gradonačelnik Splita Tomislav Šuta solidarizirao s pobunjenim građanima, kao da HDZ ne zna što Debeljak radi.

NACIONAL: Trebamo li strahovati od novih nesreća na Jadrolinijinim brodovima kakve su se zaredale posljednjih godina?

Kvarova će sigurno biti jer su brodovi stari i to uopće nije sporno. Međutim, ono što se promijenilo jest obrazac ponašanja posade. Oni se više neće upuštati u improvizacije i uklanjanje nekih kvarova te preuzimati kaznenu odgovornost. To su odmah pokazali. Posade su počele zaustavljati brod u trenutku kada vide da postoji problem i slati ga u škver. Više nitko ne želi riskirati i dovoditi ljude i sebe, kao i svoj ugled, u opasnost, već zaustave brod i traže da se taj kvar otkloni. To je logična posljedica tragedije koja se dogodila. Vjerujem da će tako uspjeti zaštititi i sebe, i svoje kolege, i putnike. Jer oni su dosad uvijek radili na dobrobit Jadrolinije, improvizirali i trudili se, a onda im se sve to obilo o glavu jer je beskorisna Uprava sramotno uprla prstom u njih kao krivce. Znam da će to koštati i Jadroliniju, koštat će i putnike živaca, ali to je jedini put da se izbjegnu nesreće kada imate prastaru flotu.